Međimurje je danas svečano i dostojanstveno obilježilo 9. siječnja - Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom, jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti. Na taj je dan 1919. godine, na Franjevačkom trgu u Čakovcu, održana velika narodna skupština na kojoj se okupilo oko 10.000 Međimuraca, koji su aklamacijom donijeli povijesnu odluku o odcjepljenju Međimurja od Mađarske te jasno izrazili pripadnost hrvatskom narodu.
Obilježavanje je, kao i prethodnih godina, započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Macincu, Vratišincu i Prelogu, u znak sjećanja na sve koji su sudjelovali u borbi za slobodu i nacionalnu pripadnost ovoga kraja. Središnji dio programa nastavljen je u Čakovcu, gdje je u organizaciji Međimurske županije, u dvorani Centra za kulturu Čakovec, održana svečana akademija s glazbenim programom pod nazivom „Večer međimurskog identiteta”.
Svečanosti su nazočili brojni uzvanici iz političkog, društvenog i kulturnog života, a među njima i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, čiji je dolazak dodatno naglasio važnost obilježavanja ovog povijesnog datuma za cijelu Hrvatsku.
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini u svom je govoru podsjetila kako se često zavaravamo mišlju da je svijet u kojem živimo trajan i nepromjenjiv, iako povijest pokazuje upravo suprotno.
- Iako smo skloni razdoblje u kojem živimo smatrati nepromjenjivim i vječnim, svijet u današnjim granicama i s ovakvim pravilima igre postoji tek 80, odnosno 35 godina. Samo u prošlom stoljeću geografske karte Europe mijenjale su se triput, nestajala su stoljetna carstva i velike države, a mnogi su ljudi promijenili nekoliko državnih uređenja – rekla je gradonačelnica.
Naglasila je kako su upravo u takvim povijesnim prekretnicama Međimurci pokazali zrelost i odlučnost, iskoristivši trenutak nakon završetka Prvog svjetskog rata da sami odluče o svojoj sudbini.
- Velika Narodna skupština održana na današnji dan 1919. godine ispred čakovečke crkve svetog Nikole cijelom je svijetu pokazala da ovdje žive Hrvati koji svoju budućnost vide isključivo u zajednici sa svojom maticom – kazala je Cividini.
Upozorila je i na važnost očuvanja sjećanja na te događaje, istaknuvši kako narod koji ne pamti vlastitu povijest riskira ponavljanje istih pogrešaka te naglasila odgovornost današnjih generacija da mlađima prenesu istinu o borbi protiv mađarizacije i okupacije.
Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je kako se Dan sjedinjenja ne obilježava samo kao povijesna činjenica, već kao trajna vrijednost i temelj međimurskog identiteta.
- Poštujemo trenutak, poštujemo našu povijest i naš identitet i zato se ovaj program zove „Večer međimurskog identiteta”. To je obaveza i dužnost svih nas, kako bismo ne samo mi poštovali vlastitu povijest, nego i buduće generacije odgajali u tom duhu – rekao je Posavec.
Govoreći o događajima iz 1919. godine, župan je podsjetio kako Narodna skupština nije bila spontan čin, već završnica dugotrajnog procesa političke borbe, diplomacije i dokazivanja nacionalne pripadnosti.
- Međimurje je mjesecima i godinama ranije svoju pripadnost pokušavalo dokazati politikom, diplomacijom, uvjeravanjima i dokazima. A kada je sazrio trenutak, tada se odigrala Narodna skupština - deset tisuća ljudi na čakovečkom trgu 1919. godine, u vrijeme kada nije bilo mobitela ni telefona, a Međimurje je imalo manje stanovnika nego danas – izjavio je župan.
Posebno je naglasio kako su jezik, kajkavski govor i međimurska popevka bili i ostali trajni simboli pripadnosti hrvatskom narodu.
- Međimurci su morali dokazivati i često nakon toga da jesu ono što tvrde, da znaju gdje im je dom. Taj naš dragi ‘kaj’, kajkavski govor i međimurska popevka trajni su pečat našoj pripadnosti – rekao je Posavec.
Dodao je kako su Međimurci prepoznatljivi po marljivosti, skromnosti i upornosti, ali i po prkosu kada je to potrebno, istaknuvši da rad u Međimurju nije samo obaveza, nego način života i temelj dostojanstva. U tom je kontekstu naglasio kako današnje Međimurje uspješno spaja bogatu tradiciju s modernim i održivim razvojem.
Predsjednik Republike Zoran Milanović u svom se govoru osvrnuo na složenost povijesnog procesa u kojem se Međimurje priključilo hrvatskom državnom prostoru, upozorivši da se povijest ne smije promatrati izvan konteksta vremena u kojem se odvijala.
Istaknuo je kako su Međimurje i Istra posebne hrvatske regije, koje su se Hrvatskoj priključile pod drugačijim povijesnim i pravnim okolnostima u odnosu na ostale dijelove zemlje. Govoreći o tadašnjim dokumentima i političkim okolnostima, podsjetio je da su oni odražavali duh vremena u kojem su nastali.
- Onaj tko povijest ne gleda u kontekstu, bolje da je ne gleda – poručio je predsjednik te nastavio:
- Hrvatska je u dobroj mjeri svoje državno pravo, svoj zahtjev, svoje traženje i u traženjima naroda i kasnije zahtjevanjima naroda, bazirala na povijesnom pravu na državu. Ne na krvi, ne na tlu, ne na istom genetskom porijeklu, to je nedokazivo, nego na državnom pravu koje je kontinuirano i koje se nikada nije prekidalo, ni nakon saveza s Mađarima, ni nakon saveza s habsburškom krunom, uvijek i samo pravo hrvatskih kneževa i kraljeva koje nikad nije prestalo i čiji simboli i oznake i institucije nikad nisu bile ugušene, nikad nisu bile uništene. Hrvatski sabor je uvijek postojao! -
Poseban dio govora posvetio je ulozi obitelji Zrinski, naglasivši kako su upravo oni kroz stoljeća bili ključni nositelji svijesti o hrvatskoj pripadnosti ovog kraja, u vremenu kada se nacionalni identitet tek oblikovao.
Milanović je pojasnio kako je priključenje Međimurja tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca bilo povijesno uvjetovano i praktički jedino moguće rješenje.
- To je bio jedini način da Međimurci budu u zajedničkoj državi s ostalim Hrvatima. Ta država nije bila idealna, ali je u tom trenutku bila instrument koji je vodio prema onome što danas imamo - samostalnoj hrvatskoj državi – rekao je.
Dodao je kako je taj proces ostvaren u složenim i često nasilnim okolnostima, uz oružane akcije i otpor te da ga danas treba promatrati s odmakom, ali i s razumijevanjem povijesnog trenutka.
Na kraju je predsjednik još jednom čestitao Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, istaknuvši važnost očuvanja međimurske tradicije, običaja i pjesme.
- Međimurje je jedinstvena hrvatska pokrajina i važno je da nastavite njegovati te vrijednosti - poručio je predsjednik Milanović.
Uime predsjednika Hrvatskog sabora svečanosti je nazočio gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.
vzakutalno.hr
