Vrijeme božićnih blagdana i kraj kalendarske godine najčešće je i vrijeme kada u Lijepu našu dolaze hrvatski građani iz dijaspore, „pojačavajući“ ne samo brojnost stanovnika Lijepe naše, nego „osvježavajući“ svojom potrošnjom i domaći BDP.
No ključno je pitanje koje se svake godine postavlja u to vrijeme i koliko se istinski vraća pripadnika dijaspore u Hrvatsku i kakvi su učinci njihovog povratka na naše društvo, ali i ekonomiju. To je samo dio sadržajnog rada Instituta za narodnosti i migracije, a kojim se sa znanstvene osnove pomaže institucijama u društvenom i gospodarskom sektoru kvalitetnije pratiti stanje u Hrvatskoj, napose na tržištu, prenosi Poslovni dnevnik.
Većina povratnika u RH sumnja u sustav vrijednosti i način upravljanja državom. Povratnici često komentiraju političku oligarhiju ili tzv. maćehinski stav države prema narodu koji uključuje distanciranost, odluke koje se provode bez argumentacije i rasprave. Smatraju da društvom generalno vlada društvena apatija u vidu još uvijek živih ratnih trauma, besperspektivne budućnosti, ekonomske nesigurnosti što uzrokuje i problematičan odnos jedan naprama drugog u zajednici gdje svatko drugoga krivi za vlastiti neuspjeh.
Smatraju da to nije zdravo društvo te da su nužne reforme, opstojnost vladavine prava i pravne države, poticajno okruženje za poduzetništvo i stvaranje novih vrijednosti, a ne gomilanje i povećavanje javnog sektora koji pokazuje veliku neučinkovitost koji uvjetuje i manjak vlastite inicijative, procjena je Instituta za migracije i narodnosti na čijem je čelu doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, koji se primarno bavi uz ostalom i hrvatskom dijasporom i njezinim povratkom u Hrvatsku, piše Poslovni dnevnik.
vzaktualno.hr/poslovni.hr