Ususret Danu Grada Varaždina, 6. prosinca, na blagdan njegova zaštitnika svetog Nikole, popričali smo s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem kojemu je ovo prva takva proslava otkada je preuzeo čelno mjesto Grada. Pretresli smo širok spektar tema pa ako vas zanima što aktualni gradonačelnik misli o balama, ostavci intendantice HNK u Varaždinu, budućnosti Varteksa te kakva je suradnja na razini Grad-Županija nastavite čitati.
Nakon vrlo uspješnog Špancirfesta i ostalih u gradu održanih manifestacija, poput Ljeta u Varaždinu, Trash Film festivala, Kliker festivala i Varaždinskih baroknih večeri, red je došao i na Advent čiji je moto „Baš onakav kakav treba biti.“
Da je upravo takav potvrđuje i gradonačelnik. Varaždin je sam po sebi romantičan, a to u ovoj blagdanskoj atmosferi dolazi još više do izražaja. Gradonačelnik Bosilj smatra kako, unatoč nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji, građani ne smiju biti uskraćeni budući da se, dokazano je, mnogo toga, uz poštivanje epidemioloških mjera može učiniti te ističe kako nije dovoljno samo postojati, već treba i živjeti.
Pitanje koje godinama muči građane Varaždina je što je s rješavanjem gorućeg problema u Varaždinu – bala?
Postoji projektni tim koji se time ozbiljno bavi i vjerujem kako ćemo već na proljeće izaći pred gradske vijećnike s nekoliko varijanti mogućih rješenja, a oni će odlučiti koje je najbolje. Bale su tamo od 2. travnja 2005. godine, znači već 16,5 godina, a ja sam manje od pola godine gradonačelnik te samo treba malo vremena kako bismo sve dogovorili i razradili kako bi bale konačno maknuli.
Najvažnija je činjenica kako te bale stoje na zemljištu koje po sadašnjim cijenama po kojima prodajemo parcele u Poslovnoj zoni Brezje, vrijedi 75 milijuna kuna. Budući da radimo i servisnu cestu i svu potrebnu infrastrukturu, investitori zainteresirani za zemljište u Varaždinu mi se i osobno učestalo obraćaju, zapravo je vrijednost tog zemljišta možda čak i 150 milijuna kuna i upravo će nam to biti kapital s kojim ćemo premostiti trošak uklanjanja bala, kako građani to ne bi osjetili na svojim računima.
U blizini bala, u Gospodarskoj zoni, sve više investitora traži svoje mjesto. Koliko će se novih radnih mjesta otvoriti?
Jedan od posljednjih investitora je domaća tvrtka „Vodopija“ koja se bavi solarnom energijom, a za 4 milijuna kuna prodajemo zemljište švicarskoj tvrtki „Variosystems“ koja je u startu željela doći u Varaždin, ali je na kraju završila u Ludbregu. Bilo je to za vrijeme bivše vlasti, ali sada su se stekli uvjeti da se presele u Varaždin i ovdje prošire proizvodnju. Zapošljavaju petnaestak ljudi u Ludbregu, a njihov plan je u sljedeće tri, četiri godine zaposliti oko stotinu i pedeset djelatnika. Njihova osnovna djelatnost je proizvodnja elektroničkih i mehaničkih sklopova i vjerujem kako će Sveučilište Sjever i FOI biti bazen resursa iz kojega potencijalni investitori mogu računati na najbolji stručni kadar.
Varaždinski buseki, aerodrom, novi sustav naplate parkiranja, samo su neki od projekata koje ste pokrenuli otkad ste na vlasti
Naslijedio sam proračun i nemam mogućnosti za neke velike infrastrukturne projekte iz razloga što bivša vlast nije ništa pripremila. Najviše me žalosti što ne možemo aplicirati na EU fondove jer, kao što sam rekao, nije ostavljen niti jedan kvalitetan projekt. Jedini pripremljeni projekt koji u ovom trenutku imamo je kino „Dom“ koje bi trebalo postati „Centar kreativne industrije“ i tu smo u pregovorima s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije da se otvori natječaj na koji bi mogli aplicirati.
Aerodrom smo, nakon devet mjeseci ponovo stavili u funkciju, a imamo doista velike planove. Slijedi postavljanje noćne rasvjete kako bi avioni mogli slijetati i polijetati 24 sata dnevno, a obnovit ćemo i aerodromsku zgradu.
Od tzv. soft projekata i programa, omogućili smo zapošljavanje u stalni radni odnos 36 djelatnica osnovnih škola koje su radile u produženom boravku i kojima se svakoga lipnja prekidao ugovor o djelu, da bi ih se potom u rujnu ponovo zapošljavalo. Ispravili smo tu nepravdu, a kako bi spriječili menstrualno siromaštvo uveli smo i besplatne higijenske uloške u osnovne škole, povećali stipendije za deficitarna zanimanja. Prvi puta u povijesti dali smo stipendije za prvu godinu studija studentima koji se školuju za deficitarna zanimanja. U ovom kratkom razdoblju od kada sam na čelu Gradske uprave, nastojali smo učiniti što više kako bi našim građanima omogućiti bolje i kvalitetnije životne uvjete.
Grad Varaždin dobitnik je vrijednog priznanja za najbolji veliki grad po kvaliteti života u Republici Hrvatskoj, koliko je ta nagrada značajna?
To je prije svega nagrada građanima grada Varaždina. Bez obzira na činjenicu da po proračunskim pokazateljima nismo ulazili u uži izbor, izvanproračunski pokazatelji su nas uspjeli izdići te smo proglašeni najpoželjnijim gradom za život u Hrvatskoj što je velika čast, ali i obveza. Vjerujem kako ćemo u budućem razdoblju stvarati još bolje uvjete kojima će razina kvalitete života biti na još višoj razini, a Varaždin po mnogočemu ponovno uzor drugim gradovima u Hrvatskoj.
Budućnost Varteksa?
Prostor Varteksa Vlada je proglasila strateškim projektom. Postoji određen interes i želja da se sačuvaju neke od najvrjednijih zgrada, dajući im time novu namjenu. Cilj je napraviti jedan novi urbani centar udaljen od postojećeg centra, gdje mladi mogu imati svoje sadržaje, a ne isključujem ni mogućnost koncertne dvorane. Slušam ideje arhitekata i vjerujem kako je to projekt na koji ćemo moći utrošiti dio novca iz ITU mehanizma.
Varaždinski HNK nakon Jasne Jakovljević?
Varaždinsko kazalište je obnovljeno, a gospođa Jakovljević je u zadnjih 15 godina radila izuzetno puno po pitanju obnove kazališta - imamo obnovljenu veliku scenu i vrlo lijepu koncertnu dvoranu. Zgrada HNK s povijesti dugom 150 godina jedna je od najljepših. Imamo uistinu dobre glumice i glumce, redatelje i dobre predstave, što je potvrđeno na nedavnoj dodjeli nagrada hrvatskog glumišta. Smatram kako će budućnost kazališta, bez obzira tko bio sljedeći intendant, biti još bolja i još svjetlija.
Kako ste zadovoljni suradnjom u Gradskom vijeću?
Suradnja s vijećnicima je relativno dobra, s nekim bolja s nekima slabija. Smatram kako pojedini vijećnici, nažalost, koriste prostor i zloupotrebljavaju to gradsko vijeće i vrijeme ostalih članova bespotrebnim i bespredmetnim raspravama, ali to ide njima na dušu. To je njihovo demokratsko pravo, no na taj način rade više štete sebi nego koristi.
Nedavno ste raskinuli koaliciju s Budimo grad. U kakvim ste sada odnosima?
U vrlo dobrim smo odnosima. Suradnja s NL Dubravke Novak od početka je bila na programskoj osnovi. Razgovaramo o bitnim stvarima, u nekim stvarima se slažemo u nekima ne, ali pokušavamo naći kompromis u interesu naših građana.
Kakva je suradnja s varaždinskim županom Anđelkom Stričakom?
Suradnja je sasvim korektna. U redovitom smo kontaktu, u većini stvari se, začudo, slažemo. Normalno da ima nekih stvari u kojima imamo oprečna mišljenja, ali to je politika. U svakom slučaju, suradnja je i bolja nego sam očekivao.
Po prvi put u novijoj povijesti Varaždina pokrenut je projekt participativnog proračuna građane. Što to točno građanima nudi?
Participativni proračun otvara mogućnost građanima da svojim idejama i prijedlozima sudjeluju u pripremi proračuna. Postoji ih nekoliko. Za dječji participativni proračun osigurano je 50.000 kuna, a za mlade je osigurano 100.000 kuna. Za ta sredstva će primjerice Odbor za mlade i Savjet mladih dati prijedlog Gradskoj upravi na što će novac biti utrošen. Smatram to korektnim jer nećemo mi na Gradskom vijeću ili Gradskoj upravi o tome odlučivati već taj prostor ostavljamo njima.
Također smo uveli participativni proračun za građane za male komunalne projekte i tu smo doslovce zatrpani prijedlozima građana na čemu im zahvaljujem. Osjetili su da svojim glasom mogu nešto promijeniti i dobili smo više od stotinu prijedloga, što je više od svih očekivanja. Sada smo u fazi analize tih prijedloga, a neki od njih bit će uvršteni u proračun za iduću godinu.
Udišu li Varaždinci čist zrak?
Prema viđenom izvješću rađenom negdje u četvrtom mjesecu koje je stajalo u jednoj ladici te nikada nije bilo spomenuto prilikom primopredaje vlasti, što je skandalozno, imamo ozbiljan problem. Te kancerogene čestice benzopirena od 2 do 10 puta premašivale su dozvoljenu vrijednost. Kako bi se utvrdilo da udišemo tako loš zrak, ta mjerenja treba ciklički provoditi četiri puta godišnje, u svakom godišnjem dobu i temeljem srednjih vrijednosti, stoga smo u ovaj proračun uvrstili sredstva za kupnju mjernih stanica. Moja je ideja da imamo jednu veliku oglasnu ploču u centru grada gdje će građani u svakom trenutku moći vidjeti i kvalitetu zraka i razinu buke, kao i druge pokazatelje koji su od značaja za kvalitetu života.
Završen je popis stanovništva, kakve rezultate predviđate za grad Varaždin?
Grad Varaždin je 2001. godine imao 49 711 stanovnika, nedostajalo nam je 289 stanovnika da imamo 50 000. Sljedećih 10 godina izgubili smo više od 2 000 stanovnika i došli na 46 988, ako se ne varam, 2011. godine. Mislim da će grad Varaždin zadržati taj broj stanovnika. Iako je velik broj građana otišao u inozemstvo, mi smo ipak, uvjetno rečeno, zapad Hrvatske za pojedina područja Slavonije i Baranje, Banovine i iz tih krajeva doselilo se dosta ljudi. Mislim da ćemo amortizirati taj jedan odljev u inozemstvo priljevom unutar Hrvatske.
Što predlažete, kako zadržati stanovnike i privući doseljavanje novih?
Upravo aktiviranjem Gospodarske zone Brezje u punom kapacitetu. Mi zapravo danas imamo problem da svi ti investitori ne mogu pronaći dovoljno kadra na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kako bi popunili kapacitete tih novih pogona koje planiraju otvarati. Imamo Sveučilište Sjever koje se mora točno profilirati prema zahtjevima tržišta i davati takve kadrove, imamo FOI koji daje odlične kadrove za IT sektor s kojeg 90 posto studenata dolazi iz drugih hrvatskih županija. I upravo je to jedan bazen resursa koje mi moramo njegovati i zadržati te ljude u start upo-vima koji će biti u našem Tehnološkom parku te u tvrtkama koje dolaze u Gospodarsku zonu. Da bi u tome uspjeli jedan od prvih poteza je smanjenje prireza s 10 na 7,5 % sa sljedećom godinom.
Ako se to pokaže uspješnim, iduće godine ćemo ga smanjiti na 5 posto i do kraja mandata potpuno ukinuti prirez.
U Zagrebu plaćaju prirez 18 %, zbog čega su Samobor i Sveta Nedelja s manjim prirezom privlačniji i puno ljudi iz Zagreba se doseljava u te gradove. Pretendiramo da nam dođe što više visokoobrazovanih ljudi koji će imati veće plaće i koji će u tom smanjenju prireza vidjeti mogućnost za veća primanja. Ako platite 5 tisuća kuna poreza mjesečno, što neki u Zagrebu plaćaju, plate još 18% prireza, to je 900 kuna. Oni bi u Varaždinu platili 7,5 % prireza, što je 375 kuna što je bitna razlika. Vjerujem kako ćemo takvim mjerama u budućem razdoblju privući ljude koji imaju kvalitetnije poslove i visoke plaće.
Za kraj, poruka Varaždinkama i Varaždincima povodom Dana Grada, ali i nadolazećih blagdana na kraju još jedne pandemijske godine?
Nadajmo se da je ovo zadnja godina u kojoj smo živjeli na ovakav način, s maskama, covid potvrdama i raznim ograničenjima i da nam dolaze bolji dani. Svim Varaždinkama i Varaždincima čestitam Dan grada i blagdan Svetog Nikole i želim im uspješnu i sretnu 2022. godinu.
abrkic/vzaktualno.hr
