Svečanost obilježavanja 190. obljetnice hrvatske himne i 90. obljetnice spomenika Lijepoj našoj u Zelenjaku održana je danas u organizaciji Krapinsko-zagorske županije i Općine Kumrovec, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Uoči središnjeg programa delegacije su polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća odale počast ovom jedinstvenom spomen-obilježju posvećenom nacionalnoj himni jednom od osnovnih obilježja hrvatske državnosti.
Naime, u desetom broju književnog lista "Danica" iz 1835. godine Antun Mihanović, jedan od najznačajnijih pjesnika hrvatskog narodnog preporoda, objavio je pjesmu Horvatska domovina, koja je kasnije postala temeljem hrvatske državne himne "Lijepa naša domovino". Upravo u čast Mihanoviću i njegovu djelu, Družba "Braća Hrvatskog Zmaja" 1935. je podigla spomenik u Zelenjaku, koji je danas središnje mjesto obilježavanja ovih važnih kulturno-povijesnih jubileja.
Kao dio svečanog obilježavanja u Društveno-kulturnom domu u Razvoru održana je središnja svečanost posvećena jednom od najvažnijih simbola hrvatske državnosti, koja je privukla brojne predstavnike kulturnog, političkog i društvenog života.
Kao domaćin, sve prisutne na samom je početku pozdravio načelnik Kumrovca Robert Šplajt, zaželjevši im dobrodošlicu u, kako je rekao, "najpoznatije selo na svijetu" te pritom čestitao Dan općine svim mještanima i prijateljima Kumrovca.
Naglasio je kako je ovo mjesto duboko povezano s hrvatskom himnom i nacionalnim identitetom.
- Vežemo se za Lijepu našu, to je naš datum, to je naš ulazak u Kumrovec i to je ono s čime se ponosimo, ne samo mi Kumrovčani, nego i svi Zagorci, a i svi Hrvati. Spomenik Lijepoj našoj koja nam je toliko toga dobroga dala prije 90 godina podignut je zahvaljujući Družbi Braće Hrvatskog zmaja, ali i vrijednim rukama naših mještana koji su sve to radili - rekao je načelnik Šplajt te podsjetio i na nedavno otkrivanje novog spomenika hrvatskim braniteljima.
- Neki dan smo isto tako otkrili spomenik hrvatskim braniteljima i svim postrojbama koje su krenule u obranu domovine iz Kumrovca, a bilo ih je puno. Na tome smo svim braniteljima iznimno zahvalni i iznimno smo sretni što smo mogli otkriti takav jedan lijepi spomenik za koji smo već dugo imali inicijativu. Ponosni smo na stihove Lijepe naše, na Mihanovića, na spomenik Lijepoj našoj i to nas uvijek nekako veže. Veže nas i spaja, a Hrvatska u zadnje vrijeme ima puno podjela, a zapravo bi mi Hrvati trebali istaknuti ono zajedništvo koje imamo na sportskim borilištima, kada se svi skupa vežemo za Lijepu našu i kad smo svi jedno. To bi trebali činiti danas, sutra i u budućnosti - poručio je načelnik Šplajt.
O povijesnoj važnosti obljetnice govorio je i veliki meštar Družbe Braća Hrvatskog Zmaja Mislav Grgić, podsjetivši na dugovječnost i značaj ove kulturne institucije.
- Naša Družba jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih institucija koja djeluje na području očuvanja kulturne i povijesne baštine, njegovanja i promicanja hrvatskog identiteta, proučavanja povijesti hrvatskog naroda te oživljavanja uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti i na znamenite Hrvate - rekao je Grgić te naglasio važnost obilježavanja dvije velike obljetnice.
- Nije nam poznato da je igdje u svijetu podignut spomenik vlastitoj himni. Ovaj je zato jedinstven ne samo u nacionalnim nego i u svjetskim razmjerima. Za našu Družbu sudjelovanje na obilježavanju ove obljetnice predstavlja čin pijeteta, ali i potvrdu trajne posvećenosti njegovanju hrvatske kulturne i nacionalne baštine. Spomenik u Zelenjaku simbol je našeg identiteta, ali i povijesnog djelovanja Družbe u službi hrvatskog naroda - dodao je.
Grgić je naglasio i posebnu simboliku lokacije, mjesta koje je prema predaji Mihanoviću poslužilo kao nadahnuće za stihove Lijepe naše.
- Spomen-obilježje koje su naši prazmajevi postavili prije 90 godina nije samo kamen, beton, željezo i bronca, nego iskaz dugoročne vizije zajedništva i trajnosti našeg nacionalnog identiteta. Obelisk visok više od 13 metara, sa stihovima, reljefom Mihanovića i simbolima hrvatskog seljaka i naroda, ostaje trajni spomen na ono što jesmo i što želimo prenijeti budućim generacijama - kazao je Grgić.
Programu obilježavanja pridružio i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, koji je čestitao Dan općine svim Kumrovčankama i Kumrovčanima te zahvalio Općini i načelniku Šplajtu na, kako je rekao, iznimno dobro organiziranom obilježavanju ova dva velika jubileja.
- Često znamo reći da imamo kao Hrvati, a posebno mi ovdje u Zagorju, jednu veliku privilegiju. Sve zemlje u svijetu imaju simbole - grb, zastavu i himnu, a mi imamo i spomenik himni. I nije bez razloga što je to Antun Mihanović baš napravio u Zelenjaku. Kada dođete u Zelenjak, kada ste sami tamo i kad čujete rijeku Sutlu, taj žubor vode, kad osjetite vjetar koji dolazi sa Cesargrada, kad vidite Crnu pećinu i kad sve to zajedno postane jedan doživljaj onda ćete shvatiti zašto je Mihanović himnu napisao baš ovdje - pojasnio je župan Kolar dodavši kako sve pjesme vezane uz Hrvatsku i hrvatstvo u ovom kraju imaju posebnu težinu upravo zbog Mihanovića i njegove himne.
- Nije bez razloga Mihanović odlučio posljednje godine svog života provesti u Klanjcu, u Novim dvorima kod Klanjca, i nije bez razloga ondje i pokopan. Sve to govori da je upravo ovdje najjače osjećao svoje hrvatstvo i da je upravo ovdje pronašao inspiraciju za Lijepu našu - kazao je župan.
Osvrnuo se i na povijesne okolnosti u kojima je himna nastala i kasnije dobila svoju službenu ulogu.
- Često govorimo o domoljublju i prilikama, ali sigurno niti 1835. godine nisu bile idealne prilike za Hrvate, kao što nisu bile ni prije 90 godina. No taj nacionalni zanos doveo je do toga da su se ljudi upravo tada, na inicijativu Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, odlučili podići spomenik himni. I nije bez razloga da je 1972. godine Hrvatski sabor u Socijalističkoj Jugoslaviji donio odluku da to bude službena himna Republike Hrvatske unutar tadašnje države. I očito sve ima svoje zašto, baš kao što je prirodno da je Hrvatski sabor nakon osamostaljenja potvrdio da Lijepa naša bude službena himna Republike Hrvatske. To su sve stvari koje nas objedinjuju - naglasio je Kolar.
Gostima se obratio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Andro Krstulović Opara, koji je u svom govoru istaknuo osobnu povezanost s Antunom Mihanovićem i simbolikom koju njegovo djelo ima za jedinstvo hrvatskog naroda. Istaknuo je kako mu je velika čast biti u Zagorju, u kraju koji mu je, kako je rekao, iznimno drag.
- Dolazim iz kraja koji je iznjedrio Antuna Mihanovića. Petrovo Polje je jedno suho, kameno polje između stjenovitih planina, Moseće, Promina i Svilaja. A došao je iz ponosne Poljičke Republike, također jedne oaze republikanizma, oaze domoljublja koja je odolijevala turskim nepogodama - pojasnio je Krstulović Opara te naglasio kako Mihanović na simboličan način povezuje hrvatski jug i sjever, kulturu, jezik i krajolike.
- Ima li ljepše, integralnije slike o jedinstvu hrvatskog naroda nego kada imaš Antuna Mihanovića koji tako lijepo poje i na hrvatskom i na kajkavskom, razumljiv svima nama, a koji povezuje dva potpuno različita, a opet jedinstvena kraja naše domovine. Predivno. Čitajući integralno njegovu pjesmu, vidite kolika je ljubav prema ljepoti njegove domovine - istaknuo je.
Na svečanosti se okupljenima obratio i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, Orsat Miljenić, naglasivši kako povijest hrvatske himne prati i povijest samog naroda te države. Miljenić je istaknuo da je himna kroz gotovo dva stoljeća ostala jedan od rijetkih trajnih simbola koji su nadživjeli sve političke promjene.
- Ono što je karakteristika naše himne jest da, kada čitate što se događalo, i s tekstom himne i s njezinim kasnijim uglazbljenjem, idite da je sve to pratilo razvoj naše domovine i našeg naroda. Koliko god su se mijenjali sustavi i režimi, jedna od rijetkih stvari koja je ostala bila je himna. Nekad nismo imali iste granice, nismo isto govorili, ali smo imali himnu koja je bila jedinstvena i koja nas je povezivala - naglasio je Orsat Miljenić.
Dodao je da je posebno zaokruženje himna dobila upravo u razdoblju stvaranja moderne hrvatske države.
- Zajedno s državom i narodom, himna doživljava svoje zaokruženje 1990. odnosno 1991. godine. Dolazi stvaranje Hrvatske, a himna se dopunjuje riječima "sinje more", da i mi Dalmatinci budemo u njoj, što prije nije bio slučaj. Tako postaje naša zajednička vrijednost - kazao je te podsjetio i na iskustvo Domovinskog rata te snagu koju je himna u tim trenucima imala.
- To nas obilježava kao narod, kako one koji su branili domovinu, tako i one koji su bili mlađi ili stariji, jer sav naš narod tada je bio tamo gdje je trebalo biti. Prvi put u povijesti našli smo se svi na istoj strani, stali smo zajedno, obranili zemlju i obranili ono što se u pjesmi pjeva, da možemo reći "tu je tvoja zemlja, tu sagradi dom". To je obilježje ove himne. Ona kada postaje službena u ovoj cjelini, ona nas zaokružuje - zaključio je Miljenić.
vzaktualno.hr
