Na telefonskoj je sjednici Vlada dala prethodna suglasnost za prihvaćanje amandmana zastupnika Silvana Hrelje, od 8. srpnja 2021. godine, na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Hreljinim amandmanom se omogućuje da korisniku starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i invalidske mirovine ostvarene zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, kao i invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona, pripada najniža mirovina za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena. Na taj način bi se tim korisnicima poboljšalo materijalno stanje i potaklo ih se na veće uključivanje u svijet rada nakon umirovljenja, obrazložili su iz Vlade.
Pojašnjavaju da se radi o korisnicima prava na mirovinu koji su ta prava ostvarili prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su važili do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju 1. siječnja 2014. godine, te se ovim amandmanom i tim korisnicima omogućuje da im, pod istim uvjetima, pripada najniža mirovina za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena.
Također, uređuje se ponovna uspostava isplate najniže mirovine počevši od 1. kolovoza 2021. za one korisnike kojima je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema važećim propisima obustavio isplatu najniže mirovine s danom zaposlenja. Predlaže se da se uspostava isplate najniže mirovine provede bez donošenja rješenja, automatskim putem u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu, s obzirom da im je već pri priznanju prava rješenjem umjesto pripadajuće svote mirovine određena svota najniže mirovine kao povoljnija. Time bi se smanjili administrativni troškovi postupka provedbe, odnosno osigurala bi se tehnički jednostavnija uspostava isplate, a korisnik koji to želi može zatražiti donošenje rješenja.
Zakon bi na snagu stupio mjesec dana ranije, 1. kolovoza 2021., a iz Vlade pojašnjavaju da hitni postupak po kojem se donosi ovaj Zakon, kako bi se korisnicima obiteljske mirovine što prije omogućio rad do polovice punog radnog vremena uz nastavak korištenja mirovine, implicira i što promptnije stupanje na snagu i primjenu te smatraju da ne postoji niti jedan bitan razlog zbog kojeg bi stupanje ovog Zakona bilo odgođeno do 1. rujna 2021.
n.kalajdžija / vzaktualno.hr
