Otpad u Jadran stiže od oko četiri milijuna ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tijekom turističke sezone poveća gotovo šest puta.
Zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora je među najvećim u Europi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora, upozorio je međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin prenosi Index.
Poseban problem Jadrana je to što se radi o prilično malom, plitkom i poluzatvorenom moru koje je sa Sredozemnim, koje je također poluzatvoreno i zagađeno, povezano Otrantskim vratima, širokim samo 80-ak kilometara.
U južne hrvatske vode većina plastičnog otpada, oko 90 posto, dolazi zahvaljujući strujama i vjetrovima najviše iz Albanije.
Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (IZOR) kaže da od 70 do 80 posto otpada u mora dolazi s kopna, dok ostalo stiže s mora od transporta, turističkih aktivnosti, nautičkog turizma, ribarstva ili s offshore platformi.
"Mediteran je nažalost jedno od zagađenijih mora zato što je poluzatvoreni bazen, a gravitira mu cijeli niz zemalja različitog civilizacijskog dosega. Tu su brojne zemlje Azije, Afrike i Europe, a nažalost nivo ekološke svijesti i ponašanja nije svugdje na najvišem nivou", rekao je on.
Vrijeme razgradnje plastike u moru je 450 godina, aluminijske konzerve 200-500 godina, drveta 13 godina, a papira dva do četiri tjedna.
www.vzaktualno.hr/index.hr
