Na tri lokacije uz rijeku Dravu u Koprivničko-križevačkoj županiji proveden je prvi proces reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka na prostoru Hrvatske. WWF – Svjetska organizacija za zaštitu prirode provela je ovu aktivnost unutar DRAVA LIFE projekta, financiranog kroz LIFE program Europske Unije.
Proces reintrodukcije predstavlja ponovno uvođenje biljne vrste u prirodu na područje na kojem je ta vrsta prije izumrla, ali još uvijek postoje uvjeti za njezin opstanak. Kebrač (Myricaria germanica) i patuljasti rogoz (Typha minima) pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima poput šljunčanih sprudova i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Ove dvije vrste u prošlosti su svoj životni prostor pronalazile na rijeci Dravi, no danas, uslijed prekomjernog uništavanja te iskorištavanja rijeke i njene regulacije od strane čovjeka, one su gotovo iščeznule sa dravskih sprudova.
– Pogodna staništa za ove dvije vrste na rijeci Dravi još uvijek postoje, no ove vrste nestale su sa njih zbog raznih antropogenih utjecaja te promjene morfodinamike rijeke. Ove vrste smatraju se indikatorima rijeka koje imaju prirodnu hidromorfološku dinamiku nanosa i promjenjivi oblik korita, a rijeka Drava još uvijek je jedna od njih – rekla je Branka Španiček, voditeljica projekta DRAVA LIFE u WWF Adriji.
Kebrač i patuljasti rogoz kritično su ugrožene biljne vrste u Europi. Tijekom istraživanja provedenog u sklopu DRAVA LIFE projekta 2017. godine pojavljivanje kebrača nije potvrđeno ni na jednom otprije poznatom prirodnom nalazištu na sprudovima Drave. Ova je vrsta pronađena samo na antropogenim staništima, na dvije šljunčare i uz drenažni kanal hidroelektrane Donja Dubrava. S obzirom da pogodna mjesta za rast i razvoj kebrača i dalje postoje, jedina opcija za očuvanje njegove populacije je repopulacija, odnosno premještanje ugroženih biljnih jedinki. Svega 26 pronađenih sadnica kebrača stoga je presađeno na neobrasle površine šljunčanih i pješčanih sprudova na tri prethodno odabrane lokacije.
– U ovom projektu za reintrodukciju kebrača na odabrana staništa na ušću Mure u Dravu korištene su većinom odrasle pronađene biljke. Mladih sadnica s dobro razvijenim korijenovim sustavom pronađeno je svega nekoliko. Odrasle biljke kebrača manje su osjetljive na sušu i mehanička ometanja nego juvenilne biljke te zbog toga jedinke različitog uzrasta mogu biti posađene na različita mikrostaništa. Ova metoda odabrana je jer se pokazala najuspješnijom u reintrodukciji ove vrste provedenoj u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj – rekla je dr. Dragica Purger, botaničarka i stručna suradnica DRAVA LIFE projekta po pitanju reintrodukcije biljaka.
Patuljasti rogoz nalazi se na popisu Bernske konvencije za zaštitu Divljih vrsta i prirodnih staništa u Europi. Pojavljivanje patuljastog rogoza provedenim istraživanjem u Hrvatskoj nije potvrđeno, te se ova vrsta nažalost smatra regionalno iščezlom sa područja Hrvatske. Metode provođenja planirane reintrodukcije izabrane su na temelju rezultata istraživanja i iskustava stečenih tijekom akcija reintrodukcije koje su do sada provedene u nekim europskim zemljama. Odrasle biljke patuljastog rogoza sa razvijenim korijenom presađene su na šljunčane i pješčane sprudove na rijeci Dravi u blizini ušća Mure u Dravu.
Kebrač i patuljasti rogoz postat će tako ponovno glavni indikatori poboljšanja uvjeta riječne dinamike i pokazatelji zdrave i prirodne rijeke, a njihovim ponovnim uvođenjem direktno se utjecalo i na poboljšanje bioraznolikosti flore i faune te prirodnih vrijednosti rijeke Drave.
Na događaju reintrodukcije i repopulacije riječnih biljaka sudjelovali su načelnik Legrada Ivan Sabolić, zamjenica načelnice općine Đelekovec Marina Mihalec, predstavnici Hrvatskih voda, WWF-a, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije te ostali partneri ispred projekta DRAVA LIFE.
www.vzaktualno.hr
