Većina umirovljenika u Hrvatskoj na rubu je egzistencije – živi sve teže, a usvoji li se nova mirovinska reforma, moglo bi biti još gore!
Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je hrvatski umirovljenik za 30 godina rada u Hrvatskoj ostvario mirovinu u iznosu od 1902 kune, a za tri godine rada u Njemačkoj - 204 eura, no upravo su takav slučaj otlkrili novinari Glasa Slavonije u Bukviku, nedaleko od Orahovice. Ivan Šalković sedamdesetih je godina prošloga stoljeća trbuhom za kruhom otišao na privremeni radu u Njemačku. Radio je samo tri godine i zbog obiteljske situacije morao se vratiti.
- U Njemačkoj sam skupljao sekundarne sirovine, otpad i malo radio na ‘‘baušteli‘‘. Nikada se ne bih vratio iz Njemačke da me supruga nije ostavila i devetomjesečnoga sina dala mojoj majci. Mukotrpno sam radio, ali sam bio plaćen. A po povratku u Hrvatsku radio sam u ciglani i u poljoprivrednom poduzeću Orahovica te skupio 30 godina staža. Hrvatska mirovina prvo mi je bila 1350 kuna, a sada iznosi 1902 kune. Njemačka je bila 86 eura, a nedavno sam dobio rješenje na iznos mirovine od 204 eura. Da nemam ovu njemačku mirovinu, teško bismo sadašnja supruga i ja živjeli i školovali našeg sina. Isplati se ići van raditi te tako osigurati dostojanstven život u Hrvatskoj – zaključuje 69-godišnji Ivan Šalković.
Za stjecanje prava na mirovinu doznali smo od pravnih stručnjaka, u Njemačkoj je potrebno raditi najmanje pet godina. Ivan u načelu ne bi ispunjavao uvjete u okviru nacionalnog mirovinskog sustava u Njemačkoj, jer je tamo radio samo tri godine. Međutim, njemačko mirovinsko tijelo uzelo je u obzir Ivanov radni staž u Hrvatskoj.
Prosječna mirovina 2.553 kune
Zadnjega dana lipnja u Hrvatskoj je živjelo 1.233.508 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 2553 kune. Među njima je i nešto više od 93 tisuće branitelja, pripadnika HVO-a te vojnih osoba, policijskih službenika i službenih osoba. Nije tajna kako te kategorije, posebice ona braniteljska s visokim invalidskim i obiteljskim mirovinama, podiže sveukupni prosjek. Naime, običnih umirovljenih branitelja svega je 959 te oni u prosjeku ostvaruju 2864 kune. Najviše je invalida Domovinskog rata, pa tako njih 56.174 ostvaruju mjesečno 5397 kuna. Obiteljska mirovina je najveća i u prosjeku 6661 kunu dobivaju 14.233 osobe iz braniteljske kategorije.
Prosječna mirovina vojnih osoba, policijskih službenika i službenih osoba iznosi 3688 kuna, a dijeli se također u tri kategorije.
Podaci su to iz najnovijeg broja Statističkih informacija koje je objavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koji otkrivaju da je osiguranika u lipnju bilo 1.554.821, i ako se uzme da je bilo 1.233.508 umirovljenika, omjer je tako 1,26 zaposlen na jednog umirovljenika, a taj alarmantni podatak ozbiljno upozorava na urušavanje mirovinskog sustava.
Statistički podaci o isplaćenim mirovinskim isplatama iz mirovinskog sustava za lipanj, kažu da 95.398 običnih umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna, odnosno u prosjeku 232 kune.
Mirovinu visine od 2000 do 2500 kuna ostvaruje 213.001 umirovljenik s prosjekom od 2204 kune, dok mirovinu od 500 do 2000 kuna ima čak 383.495 umirovljenika.
S druge strane, 8993 umirovljenika lagodno je moglo živjeti, jer im je na račun sjelo više od 8000 kuna.
Da je nešto u sustavu trulo najbolje govori i podatak da je 259.516 umirovljenika mlađe od 65 godina, kolika je danas dobna granica za odlazak u mirovinu, piše Glas Slavonije. U taj broj nisu uključeni hrvatski branitelji, pripadnici HVO-a te vojne osobe, policijski službenici i službene osobe. Također, HZMO bilježi ukupno 171.385 korisnika kojima je mirovina priznata prema međunarodnim ugovorima, definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju. Toliko umirovljenika u Hrvatskoj mirovine prima iz inozemstva, bez čega je onda broj umirovljenika prema ZOMO-u manji od milijun. Gledano tako, i prosječna mirovina je veća te iznosi čak 300 kuna više.
vzaktualno.hr/glasslavonije
