Povodom obilježavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, a organizaciji Područne službe civilne zaštite Krapina te uz pokroviteljstvo Krapinsko-zagorske županije, u prostorijama Poduzetničkog centra u Krapini održan je okrugli stol na temu "Klizišta".
Okupljene je uvodno pozdravio Miro Klasiček, voditelj Službe civilne zaštite Krapina, istaknuvši kako je ovogodišnje obilježavanje posvećeno jednom od prirodnih procesa koji, iako često neprimjetan u svom nastanku, može imati izuzetno razorne posljedice za ljude, infrastrukturu i okoliš. Naglasio je i kako je upravo zbog toga važno ulagati u prevenciju, otpornost i zajedničko djelovanje.
- Klimatske promjene i sve češće ekstremne vremenske pojave dodatno povećavaju rizik od pokretanja klizišta. Odgovornost nas - stručnjaka, lokalnih zajednica, institucija i donositelja odluka je prepoznati rizike, jačati sustave ranog upozoravanja i planirati prostorni razvoj na način koji smanjuje izloženost i ranjivost.
Dodao je kako je ideja i smisao današnjeg okruglog stola omogućiti da predstavnici struke iznesu svoja saznanja o vrstama i dinamici nastanka klizišta, kao i o načinima na koje se može spriječiti ili ublažiti potencijalna šteta.
- Osim stručnjaka, na okruglom stolu sudjeluju i predstavnici Ureda Krapinsko-zagorske županije za graditeljstvo, koji govore o prostornom planiranju i gradnji te predstavnici Županijske uprave za ceste, koji iznose iskustva vezana uz klizišta u prometnoj infrastrukturi i poteškoće koje pritom nastaju. Na skupu sudjeluje i načelnik Općine Jesenje, Dario Cvrtila, koji će prenijeti svoja iskustva s velikog klizišta u Donjem Jesenju, kada su neki mještani morali biti i zbrinuti jer njihovi domovi više nisu bili sigurni - pojasnio je Klasiček.
Istaknuo je i kako u situacijama kada dođe do klizišta Služba civilne zaštite reagira odmah po dojavi, koordinirajući žurne službe i operativne snage.
- Putem našeg centra 112 zaprima se dojava, nakon čega se alarmiraju službe koje pomažu ljudima u takvim situacijama. Nakon toga djeluju jedinice lokalne samouprave koje preuzimaju obveze vezane uz sanaciju i obnovu - dodao je.
O važnosti razumijevanja geoloških rizika govorio je Vlatko Gulam iz Hrvatskog geološkog instituta, naglasivši da je tema klizišta posebno važna za Krapinsko-zagorsku županiju.
- Tema je sasvim logična za ovo područje, s obzirom na to da je rizik od klizanja najizraženiji u Hrvatskoj upravo na ovom području. Kao Hrvatski geološki institut proveli smo projekt u suradnji sa županijskim Zavodom za prostorno uređenje i utvrdili da na području županije ima oko 6.600 klizišta, čime ona spada u najrizičnije županije u zemlji, što se tiče prirodnih klizišta - rekao je Gulam.
Objasnio je da se točna lokacija klizišta ne može predvidjeti, ali da je moguće zonirati prostor prema podložnosti klizanju.
- U studiji koju smo izradili za Zavod, zonirali smo područje županije u tri zone - crvenu, žutu i zelenu, i za svaku smo propisali određene mjere, sukladne razini županijskog plana. Najpodložniji klizanju su zapadni i središnji dijelovi županije - istaknuo je.
Direktor Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije Stjepan Sirovec istaknuo je kako se na mreži od 670 kilometara županijskih i lokalnih cesta, uz redovne i izvanredne radove, kontinuirano provodi i sanacija klizišta.
- U razdoblju od 2013. do 2025. godine koordinirano je sanirano ukupno 76 klizišta u vrijednosti većoj od 8,1 milijun eura. U prosjeku se godišnje sanira oko pet klizišta, a vrijednost pojedinih projekata kreće se od 20 tisuća do čak 700 tisuća eura – rekao je Sirovec, dodavši da se svi radovi izvode prema posebnoj projektnoj i tehničkoj dokumentaciji.
Kako je pojasnio, postoje klizišta koja u vrlo kratkom vremenu zatvore prometnicu i zahtijevaju hitnu sanaciju, ali i ona koja se dulje prate kroz proces monitoringa prije donošenja odluke o zahvatu.
– Na prirodne čimbenike ne možemo utjecati, no na ljudski možemo. Potrebno je odgovorno graditi, pravilno rješavati oborinsku odvodnju i paziti na dodatna opterećenja tla. Samo zajedničkim pristupom možemo smanjiti broj novih klizišta i spriječiti štete na cestama i okolišu – zaključio je Sirovec.
Krapinsko-zagorska županija već se dugi niz godina suočava s problemom klizišta, a prema riječima župana Željka Kolara, u njihovu je sanaciju od 2013. godine do danas uloženo više od 8 milijuna eura, od čega oko 70 posto iz vlastitih sredstava.
– Nažalost, ni općinama ni gradovima nije lako, jer imaju svoje lokalne ceste i često se suočavaju s klizištima vrijednima od 20 do čak 600 tisuća eura, što su iznosi koje bez pomoći viših razina vlasti jednostavno ne mogu pokriti – istaknuo je župan Kolar.
Dodao je kako se i brojni građani suočavaju s istim problemom, budući da se klizišta često događaju bez njihove krivnje, a njihova sanacija bez pomoći države, županije i općine jednostavno nije moguća.
– Program Ministarstva graditeljstva, koji je ranije pomagao u sanacijama, bio je zaustavljen, no sada su ponovno pokrenuti obilasci terena kako bi se utvrdilo stanje i omogućila dodjela sredstava onima koji su zahtjeve podnijeli još prije nekoliko godina – rekao je župan.
Prema županijskom elaboratu, na području Krapinsko-zagorske županije evidentirano je više od 6.500 potencijalnih lokacija klizišta.
– Moramo promijeniti način projektiranja i izvođenja radova, a i građani moraju biti svjesni da bespravna gradnja na nestabilnom tlu nosi rizik koji nitko neće moći nadoknaditi. Klizište je, nažalost, poput potresa – teško ga je predvidjeti – poručio je Kolar, dodavši kako je u novom prostornom planu posebno obrađeno pitanje klizišta te su jedinicama lokalne samouprave dane jasne smjernice za odgovorno planiranje prostora.
J.Miklauzic/vzaktualno.hr
