Snažno olujno nevrijeme koje je u četvrtak navečer zahvatilo Krapinsko-zagorsku županiju, a nastavilo se kroz noć na petak i tijekom petka ujutro, iza sebe je ostavilo brojne posljedice diljem županije. Od srušenih stabala i oštećenih objekata do prekida u opskrbi električnom energijom i poplavljenih područja, nevrijeme je uzrokovalo velike poteškoće i intervencije na terenu. Zbog obilnih oborina došlo je i do izlijevanja vodotoka, što je dodatno otežalo situaciju i uzrokovalo štete na stambenim, gospodarskim i poljoprivrednim površinama.
O razmjerima štete i poduzetim aktivnostima javnosti se obratio krapinsko-zagorski župan Željko Kolar koji je tom prilikom istaknuo kako se županija suočila s jednim od najintenzivnijih olujnih nevremena u posljednjih nekoliko godina.
- S takvim olujnim vjetrom koji je trajao više od 30 sati do sada se još nismo susreli. Klimatske promjene pokazuju svoje zube i morat ćemo se dodatno prilagođavati i pripremati za ovakve vrste elementarnih nepogoda - rekao je župan dodavši kako se olujni vjetar, praćen snijegom u višim predjelima, nadovezao na poplave koje su uslijedile nakon izlijevanja Krapinice i Krapine iz korita, dok su ostali vodotoci bili na rubu prelijevanja.
- Situaciju smo pratili iz sata u sat. Bio sam u stalnom kontaktu s gradonačelnicima i načelnicima, jer su se uvjeti razlikovali od područja do područja. Najviše problema s poplavama bilo je na zabočkom području, dok je najveća šteta na elektroenergetskoj infrastrukturi zabilježena na zlatarskom području - pojasnio je Kolar.
Posebno je zahvalio vatrogascima i svim žurnim službama.
- Vatrogasna zajednica Krapinsko‐zagorske županije, profesionalne postrojbe i dobrovoljna društva odradili su ogroman posao. Imali su stotine intervencija, od uklanjanja stabala s prometnica i električnih vodova, preko raskrivanja krovova, do izrade zečjih nasipa i zaštite objekata od nadolazeće vode. Koordinacija između Civilne zaštite, 112, Hrvatskih voda, ŽUC‐a i našeg Stožera civilne zaštite funkcionirala je iznimno dobro - rekao je župan.
Dodao je kako je ŽUC imao 31 izravnu intervenciju na županijskim cestama, uz još niz situacija u kojima su ophodnje upućivale vatrogasce na teren. Unatoč snježnom nevremenu u višim predjelima, sve su ceste ostale prohodne.
- Najvažnije je da nije bilo intervencija hitne medicinske službe i da nitko nije ozlijeđen. Građani su slušali upute žurnih službi i to je izuzetno važno - naglasio je te je govoreći o štetama istaknuo kako su one velike i raznolike.
- Poplavljeno je desetke hektara poljoprivrednih površina, uništeni su plastenici i rasadnici, oštećeni gospodarski objekti, a bilo je i slučajeva stradavanja stoke. Vjetar je odnosio fasade i krovove, a o štetama od prodora vode u kuće moći ćemo govoriti tek za nekoliko dana. Vidjet ćemo hoće li gradovi i općine podnijeti zahtjeve za proglašenje elementarne nepogode - rekao je Kolar.
Osvrnuo se i na izjavu generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića koji je naglasio kako se treba bolje promišljati oko prostornog planiranja jer su neki objekti izgrađeni u poplavnom području rijeke Krapine te je objasnio kako bi se izgradnjom nasipa uz rijeku Krapinu podigao vodostaj, usporio protok u pritokama te bi se dodatno ugrozila okolna područja poput Zaboka.
- Čuo sam izjavu gospodina Đurokovića i primio je na znanje, ali se s njom ne slažem. Razgovarat ćemo s Hrvatskim vodama o Lugu Zabočkom, jer smatram da je potrebno izgraditi oko kilometar nasipa kako bi se to područje zaštitilo. Ako se u drugim dijelovima Hrvatske štite i bespravno izgrađeni objekti, onda ljudi koji ovdje legalno žive i grade zaslužuju isti tretman - poručio je župan te dodao kako se ekstremne situacije ponavljaju svakih nekoliko godina te da Županija želi iskoristiti razdoblje stabilnijeg vremena za dogovore, projektiranje i pripremu radova.
Župan je zahvalio i djelatnicima HEP‐a.
- U jednom trenutku više od 30 trafostanica bilo je izvan sustava, kao i dio dalekovoda. No zahvaljujući velikom angažmanu, svi su građani ponovno priključeni na električnu energiju prije subotnjeg mraka. To je zaista izvanredan rezultat - rekao je Kolar.
Na kraju je upozorio na najavljeno novo pogoršanje vremena sredinom tjedna.
- Nadamo se da nadolazeće nevrijeme neće biti istog intenziteta. Pozivam građane da prate upute službi i da zajednički prebrodimo i taj val. Od četvrtka se očekuje stabilizacija vremena, a za Uskrs bi trebalo biti lijepo, što će svima pa i iscrpljenim vatrogascima i djelatnicima Elektre, omogućiti da se odmore i provedu blagdan u miru - zaključio je župan.
Voditelj Područne službe Civilne zaštite Krapina, Miro Klasiček, istaknuo je kako je sustav žurnih službi bio aktiviran i prije samog nevremena, zahvaljujući pravovremenim upozorenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda.
- Naš Centar 112 je u danima koji su prethodili nevremenu prosljeđivao upozorenja na opasne vremenske pojave svim jedinicama lokalne samouprave, načelnicima stožera i drugim nadležnim institucijama, kako bi bili pripremljeni na moguće posljedice. U razdoblju od 26. do 28. ožujka, županijski centar zaprimio je 403 poziva, od čega se 250 odnosilo izravno na olujno nevrijeme. Oko stotinu dojava odnosilo se na pad stabala i većih grana na prometnice i elektroenergetske vodove. Dvadesetak poziva bilo je vezano uz djelomično ili potpuno oštećene krovove obiteljskih i gospodarskih objekata, a isto toliko na prodor vode u dvorišta i kuće, ponajviše na području Zaboka, Krapine te Huma na Sutli i okolice - pojasnio je Klasiček.
Sve dojave, dodao je, odmah su proslijeđene nadležnim službama.
- Vatrogasci su odradili lavovski dio posla, uklanjanje stabala, prepreka na cestama, ispumpavanje vode i druge intervencije. HEP-ove dežurne službe bile su iznimno aktivne i uspjele su otkloniti sve kvarove, njih oko stotinu. Županijske ceste imale su velik broj intervencija i osigurale su da prometnice ostanu prohodne - rekao je Klasiček te istaknuo kako, unatoč razmjerima nevremena, nije bilo dojava o ozlijeđenim osobama.
- U jednoj situaciji, u Mihaljekovom Jarku, zbog bujične vode procijenjeno je da je potrebna pomoć državne razine. Na teren su izašli djelatnici Državne intervencijske postrojbe s opremom i akcija je uspješno odrađena - naveo je.
Tijekom cijelog trajanja nevremena službenici Civilne zaštite bili su na terenu.
- Obilazili smo ugrožena područja, razgovarali s ljudima i bili u stalnom kontaktu sa županom, načelnikom stožera, gradskim i općinskim stožerima, vatrogasnim zapovjednicima, Hrvatskim vodama i Županijskim cestama. Mislim da smo koordinaciju odradili vrlo dobro - kazao je Klasiček.
Glavni zapovjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko‐zagorske županije, Zvonko Ortner, zahvalio je svim vatrogascima na iznimnom angažmanu tijekom višednevnog nevremena. Izvijestio je kako je od 26. ožujka u 7 sati do 29. ožujka u 15 sati zabilježeno ukupno 299 intervencija.
- Za usporedbu, u prva tri mjeseca 2025. godine imali smo 176 intervencija. To dovoljno govori o razmjerima posla. U razdoblju najvećeg intenziteta, u samo 24 sata odrađeno je oko 240 intervencija, što znači gotovo deset intervencija svakog sata - rekao je naglasivši kako su sve intervencije odrađene su prema pravilima struke i uspješno.
- Vatrogasci uvijek postupaju po prioritetima: prvo se spašavaju ljudski životi, zatim se osiguravaju komunikacije i javne ustanove, a tek potom privatni objekti. U tom razdoblju vatrogasni operativni centar zaprimio je više od 2500 poziva, što je ogroman pritisak, ali svi su pozivi obrađeni i sve dojave odrađene profesionalno i u rokovima koje su uvjeti dopuštali - pojasnio je Ortner.
Uz intervencije vezane uz nevrijeme, vatrogasci su imali i pet požara, četiri požara objekata i jedan na otvorenom prostoru. Podaci su, dodao je, još uvijek preliminarni jer se intervencije i broj vozila dodatno evidentiraju.
- Procjenjujemo da je na intervencijama sudjelovalo oko 1300 vatrogasaca i oko stotinu vozila dobrovoljnih društava i javnih vatrogasnih postrojbi. Najveći broj intervencija zabilježen je na području grada Krapine, njih 75, zatim slijede Zabok s 36, Hum na Sutli s 35, Zlatar s 20, dok su ostale jedinice imale manji broj intervencija - rekao je Ortner.
Medijima se obratio i predsjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko‐zagorske županije, Stjepan Skuliber, zahvalio je svim službama i medijima na suradnji tijekom višednevnog nevremena.
Podsjetio je kako je županiju u kratkom vremenu pogodio niz različitih vremenskih nepogoda.
- Krenulo je s jakim vjetrom i snijegom, a završilo s poplavama. Nikada do sada nismo imali situaciju da orkanski vjetar traje toliko dugo. Sve naše službe ponovno su odradile izvanredan posao i svima im iskreno zahvaljujem. Pritom, ne mislim samo na vatrogasce, nego i na djelatnike Elektre, Županijsku upravu za ceste, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, kao i jedinice lokalne samouprave. S načelnicima i gradonačelnicima bili smo u stalnom kontaktu. Obilazili smo teren, pratili stanje i nastojali pomoći građanima da što lakše prođu kroz ovaj veliki izazov - rekao je.
Govoreći o vodostajima, potvrdio je da je rijeka Krapina dosegnula rekordne razine.
- Krapina se izlila duž cijelog toka, od Konjščine pa sve do Zaboka i prema Zagrebu. Vodostaji su bili rekordni, što su potvrdili i kolege iz Hrvatskih voda s kojima smo bili na terenu. Ostale rijeke uglavnom su ostale u svojim koritima, no bilo je bujičnih pojava, posebno u Krapini i u Mihaljekovom Jarku, gdje su Hrvatske vode i vatrogasci brzo reagirali i riješili situaciju - pojasnio je.
Osvrnuo se i na štete uzrokovane vjetrom.
- Najviše problema bilo je na elektroenergetskoj infrastrukturi, posebno na području iznad Zlatara prema Ivančici. Elektra je odradila izvrstan posao, što se vidi i po usporedbi s drugim županijama. Vatrogasci su također odradili ogroman broj intervencija. U operativnom centru telefoni su zvonili sa svih strana, a ekipe su neprestano izlazile na teren - rekao je Skuliber te posebno istaknuo važnost brzog djelovanja lokalne samouprave i Hrvatskih voda u zaštiti od poplava.
- Zahvaljujem gradovima i općinama na brzoj dostavi pijeska i vreća, kao i Hrvatskim vodama koje su osigurale dodatne količine. Vatrogasci su izrađivali zečje nasipe gdje god je bilo potrebno, jer u nekim trenucima ispumpavanje vode jednostavno nije bilo moguće. Cilj je bio zaštititi domove ljudi i mislim da smo u velikoj većini slučajeva u tome uspjeli - rekao je.
Dodao je kako su najteže pogođeni Lug Zabočki i Dubrava Zabočka, gdje je voda ušla u dio kuća, a značajnu štetu pretrpjela je i Vrtlarija Čuček.
- Štete su velike, ali vjerujem da će se kroz sustav prijava i procjena sve evidentirati i da će građani dobiti potrebnu pomoć - zaključio je Skuliber.
J.Miklauzic/vzaktualno.hr
