Od sljedeće godine roditeljske naknade tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta trebale bi biti izjednačene s punom plaćom roditelja, a očevi bi trebali dobiti pravo na 10 slobodnih dana plaćenih u visini pune plaće koje mogu iskoristiti da zajedno s majkom budu kod kuće neposredno nakon rođenja djeteta, prenosi Jutarnji list.
To bi trebale biti glavne mjere koje donosi Nacionalna demografska strategija revitalizacije Republike Hrvatske. Temeljem njih, u Ministarstvu demografije sada se izrađuje finalni dokument, koji bi na proljeće trebao biti upućen u javnu raspravu. Prva na popisu mjera je delimitiranje roditeljskih naknada, koja bi trebala stupiti na snagu 2020. godine.
- U prvom je koraku, prije dvije godine, naknada za drugih šest mjeseci povećana s tadašnjih oko 2600 na oko 4000 kuna, a sljedeći je korak potpuno ukidanje limita ili postavljanje izuzetno visokog limita, poput, recimo, trostrukog iznosa prosječne plaće, što bi iznosilo gotovo 20.000 kuna. S obzirom na to da je sljedeća, 2020. godina izborna godina, predviđeno je da se počne primjenjivati te godine, a još će se vidjeti hoće li se primjenjivati od početka ili sredine godine - kaže jedan od članova radne skupine.
- Sve to izvrsno izgleda, no koliko će sve skupa koštati, to još ne znamo - kaže. Samo delimitiranje naknada već je, kaže, ozbiljan trošak. Povećanje naknade s 2600 na 4000 kuna koštalo je oko 350 milijuna kuna na godišnjoj razini, a potpuno ukidanje limita moglo bi, prema nekim grubim procjenama, koštati još toliko. Problematičan je i trošak druge mjere koju Vlada namjerava uvesti navodno već od sljedeće godine, a to je očev dopust. Mjera je, kaže član radne skupine također vrlo visoko među prioritetima u Strategiji jer je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU koja uopće nema izrijekom propisan očev dopust.
- Pred donošenjem je Direktiva EU o ravnoteži privatnog i poslovnog života roditelja, koja propisuje minimum od 10 dana očevog dopusta, a čije se izglasavanje očekuje do ljeta. Hrvatska je ranije, u iznošenju stajališta na prijedlog Direktive, pravo na očev dopust smatrala ‘spornim’ jer zahtijeva dodatna sredstva u nacionalnom proračunu. No, sad je jasno da ćemo to pravo morati i mi uvesti, pa je odlučeno da ga se uvede ipak ranije nego što nas to pravila obvezuju - kaže član radne skupine.
Navodno su se lomila koplja između stručnjaka iz radne skupine i predstavnika Ministarstva o tome tko bi trebao platiti naknadu za očev dopust - država ili poslodavac.
- Bojim se da bi, kad bi kod nas prevladalo mišljenje da bi naknadu za očev dopust trebao pokrivati poslodavac, mjera u startu bila minirana, osobito od strane manjih poslodavaca, kojima bi to bio značajan trošak. Budući da je očev dopust pravo, a ne obaveza, vjerojatno bi dio poslodavaca pokušao utjecati na radnike da to pravo ne iskoriste - smatra član radne skupine.
Radnu skupinu koja izrađuje Strategiju čine dr. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta, dr. Mario Bara i dr. Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. Ksenija Bašić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dr. Nenad Pokos, dr. Ivo Turk, dr. Andreja Brajša Žganec i dr. Dražen Živić s Instituta “Ivo Pilar”, dr. Ivana Dobrotić i dr. Teo Matković s Pravnog fakulteta, dr. Josip Faričić i dr. Snježana Mrđen sa Sveučilišta u Zadru, dr. Rebeka Mesarić Žabčić i dr. Anđelko Milardović s Instituta za migracije, dr. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest i dr. Andreja Sršen s Hrvatskih studija.
www.vzaktualno.hr
