Nakon što su proteklih godina na arheološkom lokalitetu u Varaždinskim Toplicama provedena vrlo zahtjevna istraživanja koja su potvrdila da je riječ o izuzetno značajnom i po mnogo čemu jedinstvenom arheološkom lokalitetu u ovom dijelu Europe, tijekom rujna i listopada ove godine provedeni su planirani radovi prema programu kojeg je odobrilo Ministarstvo kulture i medija.
Radove je proveo Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s vanjskim suradnicima i stručnjacima i pod stalnim nadzorom te uz dozvolu Ministarstva kulture i medija, odnosno nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu.
Tijekom prijašnjih zahtjevnih arheoloških istraživanja koja su dovršena 2017. godine pronađeni su brojni nalazi kamenih spomenika i 18.000 kovanica u izvorištu koji svjedoče da se radilo o lječilišnom i kulturnom centru, izrazito popularnom diljem Rimskog Carstva.
Radovi na arheološkom lokalitetu usmjereni su na sanaciju i prezentaciju sačuvane rimske arhitekture i provode se prema projektima arhitekata, restauratora, geostatičara i drugih stručnjaka. Budući da je osim sanacije rimske arhitekture projektima predviđena i interpretacija nalaza u koju će, uz klasične oblike, biti uključene i razne multimedijalne atrakcije, Varaždinske Toplice tijekom narednih će se godina još više pozicionirati kao termalno antičko središte ovog dijela Europe.
U ovoj godini nastavljeni su radovi na prostoru rimskog svetišta te zidovima i opločenju oko termalnog izvora. Kako je naglašeno, budući da se radi o vrlo specifičnoj situaciji, odnosno prostoru u kojem neprestano izvire termalna voda na svim zonama zahvata najprije je uspostavljena drenaža, kako bi se spriječio štetni učinak termalne i oborinske vode.
Radovi na opločenju provedeni su na prostoru južno od termalnog izvora, budući da su prije istraživanja tog prostora kameni blokovi opločenja pomaknuti kako bi se moglo provesti iskopavanje dubljih slojeva.
Nakon što je 2017. godine na cijelom tom prostoru učvršćen teren pomoću hrastovih greda i gline jednako kao i u rimsko doba, narednih je godina uspostavljena drenaža cijelog prostora i dovršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na pojedinim kamenim pločama, a potom se pristupilo njihovom polaganju u sloj šljunka.
S obzirom da su pojedine ploče teže i od tisuću kilograma, za njihovo postavljanje u razinu opločenja korišten je bager, a budući da većina na donjoj površini ima razne utore i izbočine, bilo je potrebno vrlo precizno nivelirati podlogu kako bi gornja površina svih ploča imala željenu visinu.
Preostali dio prostora na kojem nisu sačuvane kamene ploče zasipan je šljunkom, kao i zapadni trijem gdje je nakon dovršetka radova na drenaži postavljen sloj krupnog šljunka kao podloge za završnu nivelaciju prostora.
Ovogodišnji radovi na sanaciji zidova provedeni su u zapadnom dijelu svetišta, pa su tako dovršeni radovi na potpornom zidu zapadne padine i rimskom kanalu kojim je oborinska voda skupljena iza hramova odvođena u kanalizaciju, a tijekom listopada provedeni su redoviti radovi na održavanju lokaliteta.
U natkriveni prostor zapadno od bazilike gdje je od 2020. godine izloženo više izuzetno značajnih natpisa i reljefa pronađenih u istraživanjima izvorišnog bazena 2011. i 2012. godine postavljena su i dva nova spomenika.
Da je toplički lokalitet jedinstven i u europskim okvirima potvrđuju i dva vrlo zanimljiva natpisa – jedan posvećen božici Fortuni i nimfama specifičan prema posveti koja govori o značaju kulta ove božice upravo u svetištu Aquae Iasae, a drugi u kojem se nimfe, zaštitnice termalnog izvora, prvi puta spominju kao ljekovite. Naime, dosadašnjim istraživanjima pronađeno je oko 50 natpisa posvećenih nimfama što potvrđuje da su se posjetitelji u nadi za ozdravljenje najčešće obraćali upravo njima.
Izlaganje nađenih spomenika na samom lokalitetu, neposredno uz mjesto nalaza, te isticanje specifičnih građevinskih rješenja i značaja termalne vode kao i naglašavanje atmosfere mističnog prostora oko Rimljanima „svetog izvora“ glavni su elementi na kojima će se u budućoj interpretaciji ovog lokaliteta bazirati autentična priča i prepoznatljivost destinacije.
Značaj lokaliteta i u europskim okvirima ponovno je potvrđen velikim interesom vodećih stručnjaka antičke arheologije, sudionika međunarodne konferencije održane od 20. do 22. listopada u Pokrajinskom muzeju u Celju na kojoj je Dora Kušan Špalj, voditeljica radova na lokalitetu u Varaždinskim Toplicama održala vrlo zapaženo predavanje o rezultatima istraživanja i prezentaciji nalazišta.
vzaktualno.hr
