Sklonost građana i poduzetnika da novac drže na neoročenoj štednji, na tekućim i žiroračunima sve više raste, dok polako rastu i svežnjevi novčanica koji se čuvaju u kućnim trezorima, čarapama i madracima, piše Slobodna Dalmacija.
Kamate na štednju su na povijesno niskim razinama, a kad tomu dodate da se tako malu zaradu još oporezuje porezom na dohodak i prirezom, jasno je zbog čega se novac seli iz oročene u neoročenu štednju na koju se ne plaća porez, ako kamata ne prelazi 0,5 posto godišnje. Neki ne drže novac u bankama, nego u vlastitim trezorima, a među njima ima onih koji ne vjeruju nikome nego sebi, kao i onih koji to čine kako bi im novac ostao nevidljiv, a oni anonimni.
Klasična štednja je i pored mršavih kamata najtraženija roba u bankama, premda su se kamate koje plaćaju štedišama strmoglavile na europske razine, pa su u deset godina s 10,24 posto prosječne kamate na oročenu kunsku štednju pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke. U bankama je krajem prošle godine bilo 162 milijarde kuna ukupne devizne štednje, što je 2 milijarde kuna manje nego krajem pretprošle godine, te 33,5 milijardi kuna više nego prije jednog desetljeća. Kunska se štednja prošle godine smanjila za 600 milijuna kuna, a u proteklom je desetljeću pala za 10 milijardi kuna, na sadašnjih 34,6 milijardi kuna. Dio tog novca seli se u depozitni novac, odnosno, na žiro, tekuće i račune po viđenju, koji se - sudeći po podacima središnje banke - tijekom prošle godine povećao za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi kuna. Od kraja 2008. do danas taj rast je izraženiji i iznosi 53,6 milijardi kuna.
Kada počne normalizacija kamatnih stopa, a prema sadašnjim očekivanjima, Europska središnja banka mogla bi ih početi podizati početkom iduće godine, i kada počne proces ulaska u eurozonu, ojačat će se sklonost deviznim depozitima - kazao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.
www.vzaktualno.hr
