Na 125. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije u fokusu su bile dvije ključne teme– zdravstvena skrb i tržište rada. Zaključak je jasan: bez zdravih građana i funkcionalnog tržišta rada – nema održivog gospodarstva.
Zbog nedavnih izbora došlo je do promjena u sastavu Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije. Novi članovi iz redova Županije su župan Matija Posavec, njegov zamjenik Mario Medved – koji ujedno preuzima i ulogu dopredsjednika GSV-a – te Cvetan Kovač. Kao zamjenici članova imenovani su Darko Radnović, Barbara Marciuš i Melita Jambrović.
Zamjenik međimurskog župana Mario Medved, ujedno i dopredsjednik GSV-a rekao je da Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije djeluje već više od dva desetljeća – još od 2002. godine te se cijelo to vrijeme članovi trude zajedničkim snagama rješavati izazove koji utječu na život naših ljudi.
- Kroz redovite sjednice, njih pet do šest godišnje, otvaraju se važne teme i nastoje pronaći konkretna rješenja. Ponosan sam smo što je naš GSV jedno od najaktivnijih vijeća u Hrvatskoj, a još više na činjenicu da je Međimurska županija često znala prepoznati dobre inicijative sindikata i poslodavaca te ih podržati u korist svih građana - rekao Medved.
Zdravstvena skrb – temelj društvenog i gospodarskog zdravlja
Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Ivan Senčar istaknuo je da je glavna tema sjednice zdravstvena skrb – i to iz više kutova: građanskog, gospodarskog, poduzetničkog i institucionalnog.
- Svi smo mi potencijalni pacijenti. Dok smo zdravi, sustav nam se čini funkcionalnim – ali kada se razbolimo, tada jasno uočavamo njegove slabosti. Znamo što se događa i zato želimo, kao županija koja teži biti predvodnik, tražiti i nuditi bolja rješenja. Zdravlje nije samo osobno pitanje – to je i gospodarsko pitanje. Jer ako imamo zdravog čovjeka, imamo i zdravog poduzetnika, zaposlenika i stabilnije gospodarstvo. Nažalost, poduzetnici se sve češće susreću s izazovima zbog dugih bolovanja. Bolovanja na teret poslodavca koja traju 42 dana predstavljaju velik teret, a sve je više situacija koje otvaraju sumnje – nekad se bolovanja nisu tako lako otvarala kao danas - rekao je Senčar.
Na izazove koje liječnici obiteljske medicine svakodnevno susreću kada je riječ o trajanju bolovanja, osvrnula se Marija Gluhak, dr. med., predstavnica liječnika obiteljske medicine.
- U praksi, ne možemo govoriti o 'lažnom bolovanju' u smislu da netko bez osnove dobije bolovanje – jer ako pacijent prijavi zdravstvene tegobe, mi mu moramo vjerovati, osobito kada je riječ o kratkotrajnim i samoizlječivi stanjima poput povraćanja, glavobolje ili povišene temperature. S druge strane, često nailazimo na dileme kada je riječ o bolovanjima vezanim uz lokomotorni sustav – tu je teško procijeniti trenutak povratka na posao, a obrada pacijenata traje dugo zbog lista čekanja - kazala je Gluhak.
Dodala je i kako se na rendgenski pregled u Čakovcu čeka od dva do tri mjeseca, što dodatno otežava pravodobnu dijagnostiku.
- Pokušavamo pronaći alternative u drugim bolnicama, ali to onda pacijentima predstavlja dodatni trošak, koji nije svima prihvatljiv - rekla je, te se osvrnula na problem dugih bolovanja:
"Bolovanja koja prelaze 42 dana posebno su osjetljiva tema – nekad se teško donosi odluka o njihovom prekidanju, a istovremeno su velik teret za poslodavce. No moram istaknuti – mnoge stvari koje utječu na trajanje bolovanja izvan su naše kontrole. Zdravstveni sustav je složen, a mi se kao liječnici često nalazimo u svojevrsnom začaranom krugu.“
Ivan Sinković, voditelj HZZO Podučne ustrojstvene jedinice Čakovec objasnio je što predstavlja privremenu nesposobnost za rad i kako se ona regulira u praksi.
- Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje ovlašteni liječnik, temeljem medicinske dokumentacije. Dužinu trajanja bolovanja određuje liječnik obiteljske medicine ili ginekolog, ovisno o slučaju. Kontrolu privremene nesposobnosti provode kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), i to prema pravilniku koji propisuje redovne i izvanredne kontrole. Redovne se odnose na radnike koji su dulje na bolovanju, dok se izvanredne provode na pisani zahtjev poslodavca - Sinković.
Prema njegovim riječima, u Međimurskoj županiji trenutačno je 45.411 aktivnih osiguranika, a ukupna stopa bolovanja u 2024. godini iznosila je 3,92%. Od toga, 1,92% odnosi se na bolovanja na teret pravnih i fizičkih osoba (poslodavaca), dok je 2% na teret HZZO-a, što se odnosi na bolovanja koja traju duže od 42 dana. Usporedimo li te podatke s prethodnim godinama, vidljiv je pozitivan trend. Tako je 2022. godine stopa bolovanja iznosila 4,39%, dok je 2023. godine pala na 3,75%.
- Unatoč blagom porastu bolovanja, bilježimo sve manji broj otkrivenih lažnih bolovanja. U posljednje dvije godine znatno se smanjio i broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja – takvi zahtjevi danas moraju biti jasno opravdani. Primjerice, prošle godine u Međimurju su zaprimljena svega 69 takva zahtjeva - rekao je Sinković te zaključio kako nema dokaza da bi lažna bolovanja bila raširen problem u županiji.
Renata Kutnjak – Kiš, dr. med., voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, osvrnula se na najčešće zdravstvene probleme radno aktivnog stanovništva u županiji. Prema podacima Zavoda, najčešći uzroci bolovanja uključuju kronične nezarazne bolesti, poput bolesti lokomotornog sustava, dišnih bolesti (npr. astma), psihičkih smetnji (poput depresije), kao i bolesti kralježnice i vrata. Kod žena se u značajnoj mjeri bilježe i zloćudne bolesti kao uzrok izostanaka s posla.
Istaknula je i važnost nacionalnih preventivnih programa, naglasivši kako Međimurska županija bilježi jedan od najvećih odaziva u Hrvatskoj. Aktivno se provode programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka pluća, a kontinuirano se ulaže u podizanje svijesti građana o važnosti preventivnih pregleda.
Poseban naglasak stavljen je na promociju zdravlja na radnom mjestu, jer – kako je istaknula – "Zdravo radno okruženje doprinosi većoj produktivnosti, zadovoljstvu zaposlenika i smanjenju broja bolovanja."
Kretanja na tržištu rada: pad nezaposlenosti
U drugom dijelu sjednice analizirana su kretanja na tržištu rada u Međimurskoj županiji. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec, Međimurska županija i dalje bilježi jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. Krajem svibnja 2025. godine evidentirano je svega 1.760 nezaposlenih osoba, što predstavlja najniži mjesečni broj nezaposlenih od osnivanja Područnog ureda Čakovec 1995. godine. Istovremeno, zaposleno je 44.551 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 3,8%.
vzaktualno.hr
