U Hrvatskoj se, u odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015 iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. Pritom žene u Hrvatskoj prosječno dožive 81 godinu, a muškarci 75 godina, piše tportal.hr.
U Hrvatskoj se najviše boluje i umire od bolesti krvožilnog sustava i raka koji su uzrok 76 posto svih smrti. U odnosu na prosjek EU, hrvatska stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU. U posljednjih je 14 godina zabilježeno i znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti dišnog sustava, dijabetesa itd.
Više od trećine bolesti može se pripisati čimbenicima rizika - pušenju, konzumiranju alkohola, nezdravoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti. Stope pušenja i pretilosti u Hrvatskoj više su nego u brojnim drugim državama članicama EU. U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU.
Hrvatska je pri vrhu EU i po pijenju alkohola, s više od 12 litara po odrasloj osobi (EU prosjek je 10 litara), a u porastu su i stope pretilosti, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 posto, navodi se u izvješću Europske komisije.
a.kučić/vzaktualno.hr/tportal.hr