Aspirin, čiji je ključni sastojak acetilsalicinska kiselina, milijuni ljudi diljem svijeta koriste gotovo svakodnevno, a znanstvenici su sad objavili da to može imati teške nuspojave.
Godinama (ili čak desetljećima) aspirin se smatrao jednim od najučinkovitijih lijekova u prevenciji srčanog ili moždanog udara.
Blagi je analgetik, snižava temperaturu te ga se koristi čak i u trenucima mamurluka, a već dugo čitamo tekstove o tomu kako je sjajan za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i stanja poput srčanog udara. No, čini se da to ipak nije tako.
New York Times piše, a prenosi Jutarnji, da liječnici više ne bi trebali rutinski propisivati aspirin ljudima koji su u riziku od takvih oboljenja. Štoviše, američki stručnjaci ustanovili su da postoji značajan rizik od ozbiljnih nuspojava koji je veći od moguće koristi od lijeka kojeg se donedavno smatralo jeftinim "oružjem" za borbu protiv srčanih oboljenja.
Panel američkih stručnjaka također smatra kako bi valjalo razmotriti mogućnost da se ukine davanje aspirina pacijentima koji imaju rizik od raka debelog crijeva, dok se donedavno smatralo kako upravo taj lijek značajno smanjuje mogućnost pojave tog opakog karcinoma. Dakako, rekli su, potrebna su dodatna istraživanja.
Kako prenosi Jutarnji, preporuka da se aspirin uzima preventivno vrijedi za osobe mlađe od 60 godina koje dosad nisu doživjele srčani udar te kojima ovaj blagi analgetik može pomoći. No, svi stariji ne bi ga trebali preventivno uzimati, čak i u malim dozama, osim ako je njihov organizam već naučen na taj lijek ili su preboljeli infarkt. Pod malom dozom podrazumijeva se uzimanje 81 do 100 miligrama aspirina. Američki stručnjaci preporučuju da se u svakom slučaju pacijenti konzultiraju sa svojim liječnicima ili ljekarnicima.
vzaktualno.hr/jutarnji.hr
