Da je kajkavsko narječje izuzetno bogato i raznovrsno zna svaki kajkavac, pa se tako iste riječi razlikuju od mjesta do mjesta, od naselja do naselja. Koliko je kajkavski rasprostranjen ne mora se ni govoriti, a našem lijepom "kaju" posvećen je i cijeli jedan tjedan u Krapini, Tjedan kajkavske kulture.
Kajkavsko narječje upotrebljava se u svakodnevnom govoru, no neke starinske riječi, nazivi i pojmovi danas se koriste u manjoj mjeri nego inače. Naši stariji redovito su ih koristili, a mi smo izdvojili nekoliko starijih riječi koje današnje generacije možda ni ne znaju što znače.
Primjerice, riječ 'luleki' odnosi se na šiškrle, odnosno valjuške ili ti pak šufnudle.
Luleke možete kuhati u 'rajnglama' (posudama) koje ćete pokriti sa 'rigljama' (poklopcima), ali pripazite da uz luleke ne poslužite i neku 'žlundru', odnosno žilavi ili teško jestivi komad mesa. Ručak svakako možete zaliti sa 'kupicom' (čašom) vode, soka ili pak gemišta. Nakon ručka, posuđe operete sa 'spirekom' (spužvicom za prati suđe).
Nemojte biti 'zašikjenec' (smotani) i nemojte 'gombati' (mučiti se), ako vas slučajno nešto boli pomoći će vam 'prah' (lijek). Nama je pak favorit 'furt mrnjafkati' za koje ni ne treba prijevod, a mnogi sigurno nisu znali da riječ 'žajga' znači isto što i 'fliska', odnosno šamar ili pljuska.
Ako nešto prosite ili molite, onda 'fieftate', a svi smo sigurno imali nekakav susret sa 'mrtulom', odnosno leptirom.
'Fačuki' (vanbračno dijete) nekada, pa ni sada nisu rijetkost, a za kraj vam ostavljamo jednu pravu kajkavsku izjavu:
"Daj pozovi bedinericu, nek' ide dole v gajnk pustiti briftregera, a sutra vjutro kad bu došel rafunkirer spucati šparhet nek' najpre ide gor na najže ščistiti rafung, več je hajd puni saje.“
U prijevodu: „Daj pozovi sluškinju, neka ide dolje u hodnik pustiti poštara, a sutra ujutro kada dođe dimnjačar očistiti štednjak, neka najprije ide gore na tavan očistiti dimnjak, već je prilično čađav”.
n.p.bajz/vzaktualno.hr/Zakaj volim Varaždin
