Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika.
Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih događaja. No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika.
Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća. Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju.
U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu imale Primorsko-goranska i
Ličko-senjska županija (7,9).
Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma. Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina.
Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.
vzaktualno.hr/DZS
