Danas obilježavamo Tijelovo. No, koliko ste upoznati s tim blagdanom? U nastavku vam donosimo povijesni pregled kako bismo pobliže objasnili odgovore na bazična pitanja kako i zašto!
Obilježavanje ove svetkovine vuče korijenje iz 13. stoljeća kada se svetoj Julijani, augustinskoj redovnici kod Liegea u Belgiji pokazala crna mrlja u punom mjesecu. Njeno tumačenje bazira se na punom mjesecu kao Crkvi, a mrlja kao svetkovina koja je Crkvi nedostajala – čašćenje Presvetog oltarskog sakramenta. Svoje je viđenje predstavila mjesnom biskupu Robertude Thoroteu koji je u svoju biskupiju uveo blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, odnosno svete Euharistije.
1263. godina veže se za euharistijsko čudo iz mjesta Bolseni u Italiji gdje je prilikom lomljenja posvećene hostije, svećenik zapazio kako iz nje kaplje krv.
Nakon tog događaja, papa Urban IV., 8. rujna 1264. godine objavljuje bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova. Budući da ga je smrt spriječila u širenju svetkovine na cijelu crkvi, papa Ivan XXIV. u 14. stoljeću širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Zasigurno je svima poznat događaj iz 1411. godine u Hrvatskoj u Ludbregu kada je svećenik tijekom pretvorbe kruha u tijelo i vina u Isusovu krv u kaležu ugledao svježu krv.
Papa Julije II. i njegov nasljednik papa Leon X. istraživali su taj događaj i učinili Tijelovo kao javno štovanje relikvije.
Vjernici cijelog svijeta otad posjećuju Ludbreg kako bi izrazili štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove.
Hrvati Tijelovo još nazivaju i Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan.
Više informacija potražite na portalu Dnevnik.hr.
vzaktualno.hr/dnevnik.hr
