U vinoteci Kapljica u Svetom Križu Začretju potpisan je ugovor o nastavku znanstveno-stručnog projekta revitalizacije i zaštite autohtonih sorata vinove loze Hrvatskoga zagorja, a potpisali su ga župan Željko Kolar i dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić.
Krapinsko-zagorska županija, prepoznajući važnost očuvanja vlastite vinogradarske tradicije, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenulo je u jesen 2006. godine znanstveno-stručni projekt “Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskoga zagorja“. Projekt se kontinuirano provodi kroz pet razvojnih faza, a njegov cilj je očuvanje, istraživanje i gospodarska valorizacija izvornih zagorskih sorata vinove loze.
Viša savjetnica za poljoprivredu Krapinsko-zagorske županije Ivanka Kuščar rekla je kako se projekt provodi kroz više faza, njih pet.
- Prva faza je trajala od 2006. do 2011. godine i za nju je utrošeno preko 45.000 eura. Druga faza je počela 2011. i trajala do 2016. godine, a za nju je utrošeno preko 50.000 eura. Treća faza je započela 2017. i trajala je do 2022. godine i u nju je uloženo preko 47.000 eura. Četvrta faza, koja sada završava je od 2022. do 2025. i za nju je utrošeno oko 50.000 eura. Sada smo potpisali ugovor za petu fazu koja će trajati od 2026. do 2029. godine i za nju je Krapinsko-zagorska županija osigurala 55.000 eura. Od samog početka projekta, od 2006. do kraja 2029. godine osigurano je ukupno oko 250.000 eura – istaknula je Kuščar.
Dodala je kako Županija provodi i mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje za koju je ove godine osigurano 490.000 eura.
- Raspisat će se 13 mjera, a jedna od njih je i potpora za kupnju autohtonih sorata vinove loze. Ove godine je za to osigurano 40.000 eura. Potpora po korisniku je do 6500 eura, a pokriva 100 posto iznosa cijene cijepa – kazala je Kuščar.
Župan Željko Kolar govorio je o tome kako su znanje, upornost i kontinuitet najbitniji.
- Važno je praktično znanje naših vinogradara koji rade u svojim vinogradima i podrumima, ali i znanje naših profesorica i profesora na fakultetu jer bez njihovih znanstvenog istraživanja, s jedne strane, a s druge strane bez naših sjajnih vinogradarka i vinogradara, podrumarka i podrumara, mi danas ne bi mogli pričati ovu prekrasnu priču. Nema vinske regiju u Hrvatskoj koja je toliko napredovala u kvaliteti vina, podrumarstva i vinogradarstva od Krapinsko-zagorske županije. I to nije samo moje neko subjektivno mišljenje kao župana, nego i stručnjaka, kolega vinara iz čitave Hrvatske, a i van nje – istaknuo je župan.
Osvrnuo se i na činjenicu da smo mi vinska regija, u kojoj se proizvode pjenušci, vrhunske ledene berbe, kojima se eksperimentira sa starinskim sortama, i to ima jednu širinu, gdje uvijek ima još mogućnosti za iskorak.
- Zaštita zagorskih autohtonih sorti je naša misija i ova suradnja bi trebala biti trajna. Mi ćemo iz potpisivanja ugovora u potpisivanje ugovora ulaziti sve dublje u analize, imat ćemo sve više čokota ponovno u našim vinogradima, bit će sve više podrumara koji će se baviti s tim našim autohtonim sortama i naravno da će to onda biti još jedno dodatno iskustvo i znanje koje će nam omogućiti da dobijemo najbolja moguća vina iz ovih naših sorata. Za nas je izuzetno bitno da takvih sorata nema u Austriji, u Sloveniji i da možemo našim gostima ponuditi nešto domaće i autohtono, svejedno hoće li to biti svetokriška bjelina, svehrvatska bjelina, klanječki sokol ili će to biti mirkovača, volovina crvena koja je kod svih stručnjaka jedno ogromno pozitivno iznenađenje i koja ima svoj ogroman kapacitet – poručio je Kolar.
Župan se dotaknuo i nezaobilazne teme bolesti zlatne žutice koja je objektivan problem za sve vinogradare sjeverozapadne Hrvatske, a i šire.
- Resorno Ministarstvo pozivam na brzo i trenutačno djelovanje jer bi nam se mogu dogoditi da za pet godina govorimo da smo izgubili 50% vinograda. Mi smo od 2018. godine do danas izgubili 23% vinograda. Zlatna žutica je i nama poremetila sadnju naših autohtonih sorata jer smo mi u našem matičnjaku koji vodi Trgocentar d.o.o. planirali još prije dvije godine izbaciti 40.000 čokota. Onda sljedeće godina 60.000, pa sljedeće godine 80.000 i da Krapinsko-zagorska županija financira u stopostotnom iznosu te čokote. Smatramo da je to jedna vrlo dobra i konkretna poticajna mjera, međutim, zbog žutice smo malo zastali oko toga – kazao je župan.
Dodao je kako se nećemo moći orijentirati samo na autohtone sorte, nego ćemo se morati orijentirati na i subvencioniranje ostalih sorata.
- S obzirom da se sad u komisiji potvrdilo da četiri godine možemo saditi vinograde u neograničenim količinama, a s obzirom na sve ovo što nam se događa na terenu, smatram da bi se trebala mjera proširiti i to ćemo napraviti. Možda je sad i vrijeme i šansa da se ide s maksimalnom sadnjom, kako bi se ne samo održali, nego i nadoknadili ovaj gubitak koji smo imali u proteklom razdoblju – zaključio je Kolar.
Dekan Aleksandar Mešić rekao je kako se Fakultet ponosi svojim znanstvenim i nastavnim radom, ali i snažnom suradnjom s gospodarstvom i lokalnim zajednicama.
- U Krapinsko-zagorskoj županiji imamo lijep primjer dugogodišnje uspješne suradnje u kojoj važnu ulogu imaju i vinari i lokalna zajednica. Zagorska vina možda su i najbolji primjer. Nekada se za vina iz ovoga kraja često neopravdano koristio izraz "kiseliši", dok danas govorimo isključivo o kvalitetnim i vrhunskim vinima. To je rezultat ulaganja u znanje i nove tehnologije, u vinogradarsku i vinarsku tradiciju, ali prije svega tu je trud i predanost zagorskih vinara – napomenuo je dekan Mešić.
Pojasnio je kako je jedan od najvrjednijih rezultata suradnje registracija starih klonova, autohtonih sorata.
- Suradnja Krapinsko-zagorske županije i Agronomskog fakulteta primjer je koji pokazuje koliko je važna suradnja znanosti, proizvođača i lokalne zajednice. Drago mi je da je naš fakultet dio te priče i vjerujem da ćemo takve uspješne projekte razvijati i u budućnosti – završio je dekan Agronomskog fakulteta.
Uime Trgocentra obratio se direktor Darko Bratković koji je kazao kako je Trgocentar d.o.o. tvrtka iz Zaboka i od samih je početaka bila u projektu revitalizacije autohtonih sorta vinove loze Hrvatskog zagorja.
- Moramo se pohvaliti da smo od samih početaka imali jako dobro suradnju i sa Županijom i s Agronomskim fakultetom u Zagrebu. Napravili smo neke korake koji su definitivno pomogli u vraćanju tih sorata na tržište, a iz našeg zajedničkog projekta je i stvorena današnja vinarija Vitus koja sa svojim vinima izlazi na tržište – naglasio je Bratković.
Ujedno je i sretan što razvijaju i lozne cijepove autohtonih sorata. Na taj način su zaokružili jedan krug koji je bio potreban, od proizvodnje loznih cijepova do konačnog proizvoda na tržištu.
- Autohtone sorte, vinove loze Hrvatskog zagorja su nama nevjerojatan kapital nama, a naravno i Županiji, a na kraju posredično i cijeloj Hrvatskoj jer su prepoznatljive na našem tržištu, ali i na svjetskom. Sve to ne bi bilo moguće bez 20 godina suradnje Županije i Agronomskog fakulteta. Hvala im na tome, hvala im što su prepoznali nas, kao jednog od čimbenika revitalizacije tog projekta i nadam se daljnjoj suradnji – poručio je Bratković.
Načelnik Općine Sveti Križ Začretje Marko Kos kazao je kako se još kao student imao priliku upoznati s ovim projektom i biti jedan mali komadić toga.
- Zapravo mi je taj cijeli projekt na neki način i prirastao srcu, a vinogradarstvo se u našoj općini počelo razvijati u nekom novom zamahu. Nadamo se u bolju budućnost jer jednostavno vidimo da na tržištu ovakvih vrsta i vina i sorata nedostaje. Jednostavna, lagana i svježa vina koja su iz Hrvatskog Zagorja su trend i privlačena unutar sektora turizma, unutar sektora ugostiteljstva i na nekim način konkuriramo svjetskom tržištu – komentirao Kos.
ibelošević/vzaktualno.hr
