siječanj 2012. – Aktualno hr

Model JPP-a moguÄ‡nost za oÅ¾ivljavanje gospodarstva

31. siječnja 2012.

942

Arhiva

Na danas odrÅ¾anoj Konferenciji “Javno-privatno partnerstvo – kanadsko iskustvo” u zajedniÄkoj organizaciji Agencije za javno-privatno partnerstvo i Veleposlanstva Kanade u Republici Hrvatskoj, kanadski struÄnjaci predstavili svoja uspjeÅ¡na iskustva i JPP projekte predstavnicima javnog sektora i lokalne samouprave, a na konfereciji je kao jedan od panelista sudjelovao i Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar.

Na konferenciji su prezentirana prije svega kanadska, ali i hrvatska iskustva na podruÄju JPP-a te iskustva u Å¡iroj regiji.

– Kapitalne investicije kljuÄna su razvojna komponenta programa Vlade Republike Hrvatske. Kada je rijeÄ o ulaganjima u javnu infrastrukturu, vaÅ¾nu ulogu svakako Ä‡e imati primjena modela javno-privatnog partnerstva. Stoga su srediÅ¡nje teme konferencije, koju zajedniÄki organiziraju hrvatska Agencija za javno-privatno partnerstvo i Veleposlanstvo Kanade, iskustva koja mogu biti korisna za uspjeÅ¡nu primjenu modela javno-privatnog partnerstva na lokalnoj i nacionalnoj razini, ali i u Å¡iroj regiji – istaknuo je Kamilo Vrana, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo.

Javno-privatno partnerstvo u Kanadi smatra se jednim od najrazvijenijih i najuglednijih u svijetu s iskustvima u provedbi viÅ¡e od 150 projekata u 11 sektora, a obuhvaÄ‡a razliÄite infrastrukturne projekte.

– Tijekom ranih 1990-ih godina, Kanada je uspjeÅ¡no prebrodila izazov drÅ¾avnog duga s kakvim se trenutno suoÄavaju neke od zemalja Europe. Velikim dijelom tome je pripomogao upravo model javno-privatnog partnerstva. Znanjem i iskustvom kanadskih struÄnjaka Å¾elimo pomoÄ‡i drugima te smo uvjereni da i Hrvatska moÅ¾e imati znaÄajne koristi od ovog mehanizma i time oÅ¾iviti svoje gospodarstvo -, izjavio je ovom prigodom Veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Edwin Louglin.

Å½upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar je izmeÄ‘u ostalog, izrazio nadu da Ä‡e projekti realizirani po ovom modelu uskoro zaÅ¾ivjeti i na drÅ¾avnom nivou.

– UoÄio sam brojne sliÄnosti izmeÄ‘u kanadskog modela i onoga koriÅ¡tenog u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji gdje je prema modelu javno-privatnog partnerstva obnovljena Å½upanijska palaÄa te su izgraÄ‘ena ili dograÄ‘ena 32 Å¡kolska objekta. Drago mi je da su naÅ¡e znanje, iskustvo i ljudski kadrovi korisni te se nadam da Ä‡e se ovakvi projekti uskoro implementirati na drÅ¾avnoj razini te osigurati novi investicijski zamah. Svojim Ä‡emo savjetima nastojati pomoÄ‡i koliko god moÅ¾emo, Å¡to uostalom veÄ‡ intenzivno i Äinimo – kazao je Å¾upan navodeÄ‡i kako je JPP-om osigurano dodatnih 41.000 m2 u osnovnim i srednjim Å¡kolama VaraÅ¾dinske Å¾upanije zahvaljujuÄ‡i kojima danas gotovo svi uÄenici pohaÄ‘aju jednosmjensku nastavu.

Agencija za javno-privatno partnerstvo krajem 2011. godine objavila je Registar ugovora o javno-privatnom partnerstvu u kojem su prikupljeni podaci o ugovorima o JPP sklopljenim prije i nakon stupanja na snagu Zakona o JPP. Na samoj Konferenciji Agencija je predstavila i pokretanje JPP Foruma na kojem Ä‡e se svi zainteresirani moÄ‡i dodatno informirati o JPP modelu i projektima u Hrvatskoj.

27 novih stipendista OpÄ‡ine NedelišÄ‡e

31. siječnja 2012.

507

Arhiva

U opÄ‡inskoj vijeÄ‡nici u NedeliÅ¡Ä‡u odrÅ¾an je u petak, 27. sijeÄnja 2012., susret rukovodstva OpÄ‡ine NedeliÅ¡Ä‡e s novim stipendistima i njihovim roditeljima. U ime OpÄ‡ine susretu su bili nazoÄni naÄelnik Mladen Horvat, njegov zamjenik Darko Dania te predsjednik OpÄ‡inskog vijeÄ‡a Å½eljko Kacun.

NaÄelnik Mladen Horvat istaknuo je kako je rukovodstvo OpÄ‡ine veÄ‡ ranije zakljuÄilo da je najisplativije ulaganje u ljude, odnosno u obrazovanje za pojedina zanimanja. Ove godine na natjeÄaj za dodjelu stipendija pristiglo je 27 prijava te je odluÄeno da se prihvate sve prijave, iako Ä‡e zbog toga trebati poveÄ‡ati planirana sredstva u opÄ‡inskom proraÄunu.

Rekao je kako su deficitarna zanimanja u opÄ‡ini u ovoj akademskoj godini u podruÄju elektrotehnike, graditeljstva, strojarstva i geodezije te kako, na Å¾alost, svi neÄ‡e moÄ‡i naÄ‡i zaposlenje na podruÄju opÄ‡ine ili MeÄ‘imurja, ali se svima Å¾eli pomoÄ‡i da steknu znanja i vjeÅ¡tine kako bi bili uspjeÅ¡ni gdje god se zaposlili.

Nakon uvodnih rijeÄi pristupilo se potpisivanju ugovora s novim stipendistima.

InaÄe, OpÄ‡ina NedeliÅ¡Ä‡e ima od ranije aktivne ugovorne obveze za 49 studenata u akademskoj godini 2011./2012., pa kada se pribroji 27 novih studenata OpÄ‡ina stipendira ukupno 76 studenata. MeÄ‘u novim stipendistima njih 25 izabrano je prema uspjehu, a dvoje prema socijalno-imovinskom statusu.

Za potrebe stipendija u opÄ‡inskom proraÄunu za 2012. godinu osigurat Ä‡e se ukupno 349.000,00 kuna. MjeseÄni iznos stipendija za studij u ÄŒakovcu i u VaraÅ¾dinu iznosi 300,00 kuna, za studij u Zagrebu i u ostalim gradovima u Hrvatskoj 500,00 kuna te za studij u inozemstvu 600,00 kuna mjeseÄno.

Broj oboljelih od gripe dosegao 28

31. siječnja 2012.

430

Arhiva

Nakon Å¡to su proteklog tjedna zabiljeÅ¾eni prvi sluÄajevi oboljenja od ovosezonoske gripe u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, do danas se broj oboljelih popeo na 28.

– Do 31. sijeÄnja ove godine u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji prijavljeno je 28 oboljelih od gripe, prijave svakodnevno stiÅ¾u pa nam se brojka polako poveÄ‡ava iz tjedna u tjedan, Å¡to je i za oÄekivati – istiÄe Katica ÄŒusek AdamiÄ‡, dr. med. Spec. epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Da podsjetimo, iz ambulanti opÄ‡e medicine VaraÅ¾dinske Å¾upanije, do 23. sijeÄnja prijavljeno je 8 osoba oboljelih od gripe. Gripa je u populaciji i dalje prisutna sporadiÄno, a dosad nisu zabiljeÅ¾eni teÅ¾i kliniÄki sluÄajevi povezani s gripom.

www.vzaktualno.hr

KreÄ‡e izgradnja i opremanje bioelektrane

31. siječnja 2012.

392

Arhiva

Na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu VrÄek u ÄŒrncu BiÅ¡kupeÄkom danas je odrÅ¾ana konferencija za novinare kojom je najavljena izgradnja i opremanje bioelektrane, prve takve vrste u Hrvatskoj. VaraÅ¾dinskom gradonaÄelniku Goranu habuÅ¡u i okupljenim novinarima projekt su predstavili Miljenko ErnoiÄ‡, predsjednik Uprave Razvojne agencije Sjever DAN i vlasnik OPG-a Danijel VrÄek.

Predmet poslovanja Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva VrÄek iz VaraÅ¾dina je poljoprivredna proizvodnja i to prvenstveno uzgoj i tov svinja. U toj se proizvodnji kao sporedni produkt dobiva svinjski gnoj koji u kombinaciji s kukuruznom silaÅ¾om predstavlja sirovinu za proizvodnju elektriÄne i toplinske energije. Proizvodnja elektriÄne energije je djelatnost za Äijim krajnjim proizvodom postoji stalna potraÅ¾nja s rastuÄ‡im trendom, a proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, predstavlja sluÅ¾beni prioritet Europske Unije i naÅ¡e drÅ¾ave.

Potreba za toplinskom energijom postoji u osnovnoj proizvodnji ovog OPG-a – uzgoju svinja tovljenika, Å¡to Ä‡e supstituirati postojeÄ‡e plinske energente i racionalizirati tu proizvodnju. Sve to je bilo poticaj za ovaj projekt – izgradnju bioelektrane veliÄine 250 kWh.

Naziv projekta je “Izgradnja i opremanje bioelektrane”. Lokacija ulaganja je ÄŒrnec BiÅ¡kupeÄki 234, VaraÅ¾din, VaraÅ¾dinska Å¾upanija. Vrijednost ukupne investicije bez PDV-a je 7.742.598,57 kn, a vrijednost ukupne investicije s PDV-om iznosi 9.523.396,25 kn. Povrat ukupnog ulaganja ostvaruje se u 8. godini vijeka trajanja projekta.

Razvojna agencija Sjever DAN d.o.o. je u suradnji s investitorom OPG-om VrÄek prijavila ovaj projekt na IPARD program mjeru 101 i ovih dana je potpisan Ugovor o dodijeli sredstava iz programa IPARD izmeÄ‘u OPG-a VrÄek i Agencije za plaÄ‡anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. OÄekivani povrat iznosi oko 3,6 milijuna kuna.

Do sada je Razvojna agencija prijavila 13 projekata iz programa IPARD ukupne vrijednosti 56.5 milijuna kuna (7.5 milijuna â‚¬). i koji su svi prihvaÄ‡eni od strane IPARD agencije, dok je jedan projekt u visokoj fazi pripreme za aplikaciju. OÄekivani povrat koji Ä‡e prijavitelji ostvariti iznosi viÅ¡e od 27 milijuna kuna (3.6 milijuna â‚¬) Å¡to je znaÄajno rastereÄ‡enje ukupne vrijednosti investicija za naÅ¡e poduzetnike. U 2012. godini planiramo prijaviti joÅ¡ 6 novih projekata.

Prema ovim dosadaÅ¡njim podacima prolaznost projekata koje je Razvojna agencija Sjever DAN prijavljivala na natjeÄaje IPARD programa je 100%, Å¡to je najbolji rezultat u Hrvatskoj. Tako dobrom rezultatu prethodi Äinjenica da se sa svakim potencijalnim investitorom obavi dosta opseÅ¾an intervju iz kojeg se dobije realna slika o njegovom stupnju pripremljenosti za aplikaciju jer se radi o zahtjevnom i vrlo sloÅ¾enom postupku prijave koja traÅ¾i puno podataka o investicijskoj sposobnosti prijavitelja kao i opravdanosti njegovog projekta.

Druga radionica u sklopu projekta EU Compass

31. siječnja 2012.

420

Arhiva

Nakon Å¡to je proÅ¡log tjedna s velikim uspjehom odrÅ¾ana prva radionica – Potpora poveÄ‡anju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetniÅ¡tva, sutra Ä‡e u Hotelu “Turist” Å½upanijska gospodarska komora odrÅ¾ati i drugu takvu radionicu u sklopu projekta EU Compass.

Prva radionica, odrÅ¾ana 25. sijeÄnja, pod vodstvom Zvonka BeliÄa, poznatog slovenskog eksperta za poslovno savjetovanje, imala je za cilj poduzetnicima pomoÄ‡i u pisanju saÅ¾etaka za prijavu projekata u okviru aktualnog natjeÄaja za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu programa IPA III c.

– U radu prve radionice sudjelovalo je Äak osamdeset poduzetnika s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Å¡to svjedoÄi o izuzetno velikom zanimanju naÅ¡ih malih i srednjih poduzetnika za ovakvom vrstom edukacije – istaknula je Renata Papec, viÅ¡a struÄna suradnica u Å½upanijskoj gospodarskoj komori

Na drugoj radionici, 1. veljaÄe, sudionici Ä‡e predstaviti saÅ¾etke projektnih prijedloga te Ä‡e, uz pomoÄ‡ eksperata za fondove Europske unije, nastaviti nadograÄ‘ivati i prilagoÄ‘avati saÅ¾etke i planirane projekte aktivnosti u skladu s prioritetima ovog natjeÄaja za jaÄanje regionalne konkurentnosti kojim se malim i srednjim poduzetnicima odobravaju bespovratna sredstva u iznosu od 50 do 200 tisuÄ‡a eura.

U Å½upanijskoj gospodarskoj komori istiÄu kako su ove radionice, uz osnivanje EU info toÄke, tek dio aktivnosti koje Ä‡e omoguÄ‡iti da naÅ¡i poduzetnici u narednim godinama Å¡to bolje iskoriste moguÄ‡nosti koje im za jaÄanje konkurentnosti pruÅ¾aju fondovi Europske unije.

www.vzaktualno.hr

Potpore za organizaciju dogaÄ‘anja u VaraÅ¾dinu

31. siječnja 2012.

798

Arhiva

Kako bi se olakÅ¡ala organizacija i razvoj kulturnih, zabavnih i ostalih dogaÄ‘anja u gradu VaraÅ¾dinu, TuristiÄka je zajednica grada VaraÅ¾dina objavila poziv za dodijelu potpora. RijeÄ je o bespovratnim sredstvima namijenjenim za troÅ¡kove neposredne organizacije onih dogaÄ‘anja koja nadopunjuju turistiÄku ponudu grada VaraÅ¾dina te stvaraju dodatni turistiÄki promet.

Za sredstva potpore mogu se kandidirati trgovaÄka druÅ¡tva, obrti, zadruge, ustanove i udruge s podruÄja grada VaraÅ¾dina. Potrebna dokumentacija moÅ¾e se preuzeti na internetskim stranicama TuristiÄke zajednice grada VaraÅ¾dina ili podiÄ‡i osobno u turistiÄkom uredu u ulici Ivana Padovca 3, radnim danom od 8 do 16 sati.

Rok za predaju dokumentacije je 14. veljaÄe 2012. godine.

Na temelju pristiglih prijava komisija Ä‡e TuristiÄke zajednica grada VaraÅ¾dina odabrati dogaÄ‘anja koja unapreÄ‘uju i razvijaju turistiÄku ponudu grada te stvaraju prepoznatljivu sliku VaraÅ¾dina kao kulturne destinacije. Poziv za kandidiranje dogaÄ‘anja prilika je za usklaÄ‘eno stvaranje dodane vrijednost varaÅ¾dinskog turistiÄkog proizvoda, a time i razvoja grada VaraÅ¾dina.

Jogurt – Äuvar zdravlja i tjelesne teÅ¾ine

31. siječnja 2012.

585

Arhiva

Ako niste konzumenti jogurta, tog “Äarobnog” mlijeÄnog napitka, vrijeme je da razmisliti o njegovu uvoÄ‘enju u vaÅ¡u svakodnevnu prehranu. Taj mlijeÄni proizvod koji nastaje prirodnim procesom fermentacije mlijeka uz pomoÄ‡ bakterija oduvijek je bio poznat po svom zdravom svojstvu i pozitivnom utjecaju na tjelesnu teÅ¾inu…

1) Jogurt ima visoku hranjivu vrijednost i malo kalorija. PomaÅ¾e ubrzati proces â€žspaljivanja“ masnoÄ‡a, a daje veliku koliÄinu energije vaÅ¡em tijelu.

2) Zbog svojih sastojaka, jogurt moÅ¾e sprijeÄiti razvoj enzima odgovornih za genezu raka debelog crijeva. OpÄ‡enito, mnoge vrste jogurta sadrÅ¾e probiotike koji pomaÅ¾u pri regulaciji probave i jaÄaju imunitet.

3) Å½ene koje imaju problema sa poremeÄ‡ajima vaginalne flore, redovitom konzumacijom jogurta zaÅ¡titi Ä‡e se od loÅ¡ih bakterija.

4) Prevelika konzumacija soli u svakodnevnoj prehrani s vremenom dovodi do visokog krvnog tlaka, bolesti bubrega i srca. Kalij iz jogurta pomaÅ¾e u izbacivanju viÅ¡ka soli iz organizma.

5) Prema nekim istraÅ¾ivanjima osobe koje redovito konzumiraju jogurt lako Ä‡e izbjeÄ‡i sezonu gripe i prehlade.

6) Jogurt umanjuje loÅ¡ zadah iz vaÅ¡ih usta koji nastaje zbog ostatka hrane.

7) Bakterije koje pretvaraju mlijeko u jogurt uravnoteÅ¾it Ä‡e crijevnu mikrofloru nakon tretmana antibioticima.

8) Bolji je od mlijeka jer ogranizam puno lakÅ¡e uzima kalcij iz fermentiranih mlijeÄnih proizvoda, pa je idealna hrana za djecu.

Ukoliko okus jogurta sam po sebi ne odgovara vaÅ¡em nepcu, uvijek ga moÅ¾ete zasladiti svjeÅ¾im voÄ‡em ili ukusnim Å¾itnim pahuljicima. Isprobavanjem razliÄitih kombinacija uskoro Ä‡ete otkriti i onu po vaÅ¡oj mjeri. Zato, napuniti hladnjak jogurtom veÄ‡ danas…

www.vzaktualno.hr

Od 1. travnja 2012. godine u Republici Hrvatskoj poÄinje primjena sustava mlijeÄnih kvota odnosno trÅ¾iÅ¡ne mjere ograniÄenja proizvodnje mlijeka i mlijeÄnih proizvoda, koja se na trÅ¾iÅ¡tu EU primjenjuje od 1984. godine.

Nacionalna mlijeÄna kvota je maksimalna koliÄina mlijeka u kg koju proizvoÄ‘aÄi u Republici Hrvatskoj imaju pravo staviti na trÅ¾iÅ¡te tijekom jedne kvotne godine. Kvotna godina je razdoblje od 1. travnja tekuÄ‡e godine do 31. oÅ¾ujka slijedeÄ‡e godine. PojedinaÄno se proizvoÄ‘aÄu dodjeljuju individualne kvote koje predstavljaju maksimalnu koliÄinu mlijeka u kg koju proizvoÄ‘aÄ ima pravo staviti na trÅ¾iÅ¡te tijekom jedne kvotne godine.

Individualna kvota za isporuku mlijeka naziva se kvota A, a individualna kvota za izravnu prodaju naziva se kvota B. ProizvoÄ‘aÄu mogu biti istovremeno dodijeljene i individualna kvota A i individualna kvota B.
Individualna kvota A je kvota za isporuku mlijeka i bit Ä‡e dodijeljena svakom proizvoÄ‘aÄu od strane APPRRR do 1. travnja 2012. godine. Za kvotu A proizvoÄ‘aÄi ne moraju podnositi zahtjev, kvote Ä‡e im biti dodijeljene temeljem isporuÄenih koliÄina iz referentnog razdoblja (od 1. oÅ¾ujka 2011. do 29. veljaÄe 2012. godine).

Obrasce za podnoÅ¡enje Zahtjeva za dodjelu individualne kvote B, Zahtjeva za pretvorbu individualne kvote, te Zahtjeva za dodjelu kvote iz nacionalne priÄuve, proizvoÄ‘aÄi mogu zatraÅ¾iti, ispuniti i predati u PodruÄnim uredima HPA na podruÄju vlastite Å¾upanije.

Individualna kvota B predstavlja maksimalnu koliÄinu mlijeka u kg, a dodjeljuje se proizvoÄ‘aÄima koji svoje mlijeko izravno prodaju na trÅ¾iÅ¡tu, odnosi se na koliÄinu koju proizvoÄ‘aÄ ima pravo staviti na trÅ¾iÅ¡te tijekom jedne kvotne godine. Za dodjelu individualne kvote B proizvoÄ‘aÄ mora podnijeti zahtjev Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji najkasnije do 29. veljaÄe 2012. godine, a kvotu mu dodjeljuje Agencija za plaÄ‡anja najkasnije do 1. travnja 2012. godine.

Kvota iz nacionalne priÄuve se dodjeljuje proizvoÄ‘aÄima koji su u kvotnoj godini prekoraÄili individualnu kvotu, proizvoÄ‘aÄima koji su u prethodnim godinama investirali u proizvodnju mlijeka i stvarnu razinu proizvodnje koju Ä‡e dostiÄ‡i u narednom razdoblju, te za dodjelu novim proizvoÄ‘aÄima koji tek zapoÄinju s proizvodnjom mlijeka.

Obrazac za podnoÅ¡enje Zahtjeva za dodjelu kvote iz nacionalne priÄuve proizvoÄ‘aÄi mogu zatraÅ¾iti u PodruÄnim uredima HPA, te popunjen predati podruÄnom uredu HPA najkasnije do 28. veljaÄe za tekuÄ‡u kvotnu godinu.

ProizvoÄ‘aÄu kojemu je dodijeljena kvota B, a viÅ¡e ne namjerava izravno prodavati mlijeko ili mlijeÄne proizvode, veÄ‡ Ä‡e proizvedeno mlijeko isporuÄivati otkupljivaÄu, moÅ¾e zatraÅ¾iti pretvorbu kvote B u kvotu A, i obrnuto, proizvoÄ‘aÄ s dodijeljenom kvotom A moÅ¾e zatraÅ¾iti pretvorbu kvote A u kvotu B.

Zahtjev za pretvorbu individualne kvote, proizvoÄ‘aÄ podnosi Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji do 30. studenog za tekuÄ‡u kvotnu godinu. Odluku o pretvorbi individualne kvote donosi Agencija za plaÄ‡anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

“VodiÄ kroz mlijeÄne kvote” u kojem se nalaze detaljne informacije o provedbi sustava mlijeÄnih kvota proizvoÄ‘aÄi mlijeka Ä‡e izravno dobiti na kuÄ‡nu adresu putem Mljekarskog lista, u PodruÄnim uredima HPA, a dostupan je i na internet stranicama www.apprrr.hr i na www.hpa.hr.