ožujak 2012. – Stranica 17

Pokrao metala za nekoliko desetaka tisuÄ‡a kn

21. ožujka 2012.

194

Policijski sluÅ¾benici Policijske postaje Novi Marof dovrÅ¡ili su kriminalistiÄko istraÅ¾ivanje nad 51-godiÅ¡njakom, te utvrdili da postoji osnovana sumnja da je u vremenu od 1. do 20. oÅ¾ujka otuÄ‘io dijelove radnih strojeva i raznih drugih metalnih predmeta u vrijednosti od nekoliko desetaka tisuÄ‡a kuna, iz kamenoloma u mjestu PodevÄevo, vlasniÅ¡tvo 55-godiÅ¡njaka.

Dio otuÄ‘enih predmeta prodao je poduzeÄ‡u za otkup sirovina iz VaraÅ¾dina, dok je drugi dio pronaÄ‘en na njegovoj adresi stanovanja.

Protiv njega Ä‡e se podnijeti kaznena prijava za kazneno djelo KraÄ‘e iz Älanka 216. Kaznenog zakona.

www.vzaktualno.hr

VeÄ‡ina ljudi smatra da novac kupuje sreÄ‡u!

21. ožujka 2012.

200

Bilo to toÄno ili ne, veÄ‡ina ljudi u svijetu ipak smatra da se novcem moÅ¾e kupiti sreÄ‡a, barem tako misli veÄ‡ina ispitanika u okviru ankete koju je agencija Ipsos provela u 24 zemlje, prenosi Reuters.

Svega jedna treÄ‡ina od 20.000 anketiranih je zadovoljna svojim Å¾ivotom, dok dvije treÄ‡ine “imaju potrebu da Å¾ive bolje”. Na listi Äimbenika koji najviÅ¡e sudjeluju u poboljÅ¡anju njihovog blagostanja i kvalitete Å¾ivota 89 posto ispitanika je istaknulo jaÄu domaÄ‡u privredu, dok se 84 posto njih izjasnilo u korist boljih uvjeta Å¾ivota i snaÅ¾nijih obiteljskih odnosa.

Svega 56 posto ispitanika je reklo da je pronalaÅ¾enje srodne duÅ¡e temelj za bolji Å¾ivot, dok 49 posto pronalazi sreÄ‡u u molitvi i meditaciji. Ispitanici su obiÄno pridavali veliki znaÄaj i faktorima kao Å¡to su bolja ishrana, duÅ¾e spavanje i ÄeÅ¡Ä‡e fiziÄke aktivnosti.

IstraÅ¾ivanje je pokazalo veliku razliku u odgovorima ovisno o zemlji podrijetla ispitanika, bilo da je rijeÄ o Brazilu, Saudijskoj Arabiji, Rusiji, Å vedskoj, NjemaÄkoj, JuÅ¾noj Africi, MaÄ‘arskoj, Japanu ili Meksiku.

Tako MaÄ‘ari uglavnom smatraju da treba bolje Å¾ivjeti, ali da je to danas teÅ¾e izvedivo nego ranije u Äemu se s njima slaÅ¾u Francuzi. Saudijci su, pak, kao i Indijci i Å veÄ‘ani, u veÄ‡ini zadovoljni svojim Å¾ivotom.

Gotovo tri Äetvrtine anketiranih, posebno meÄ‘u IndoneÅ¾anima, JuÅ¾noafrikancima, JuÅ¾nokoreanci, MaÄ‘arima i Å veÄ‘anima, smatra da je za bolji Å¾ivot potrebno planiranje. Sa ovim se, meÄ‘utim, ne slaÅ¾e veÄ‡ina Francuza i Belgijanaca za koje “bolji Å¾ivot” nije neÅ¡to Å¡to se moÅ¾e isplanirati.

www.vzaktualno.hr

Nepoznata osoba poÄinila tešku kraÄ‘u

21. ožujka 2012.

199

U noÄ‡i je s ponedjeljka na utorak u ÄŒakovcu joÅ¡ nepoznata osoba poÄinila teÅ¡ku kraÄ‘u.

U ÄŒakovcu, u Ulici Martane, s 19. na 20. oÅ¾ujka od 18 do 13 sati, nepoznati je poÄinitelj provalio u skladiÅ¡ni prostor obiteljske kuÄ‡e u izgradnji, tako da je tjelesnom snagom iz leÅ¾iÅ¡ta izbio jedan dio dovratnika, a zatim je uÅ¡ao u unutraÅ¡njost odakle je otuÄ‘io razni alat i nekoliko komada ventila za vodu.

Materijalna Å¡teta procjenjuje se na nekoliko tisuÄ‡a kuna, a protiv poÄinitelja slijedi podnoÅ¡enje kaznene prijave OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniÅ¡tvu u ÄŒakovcu.

www.vzaktualno.hr

"Pirat Bay" seli u Zemljinu orbitu!

21. ožujka 2012.

212

Momci sa najpoznatijeg torrent sajta namjeravaju siguran “zaljev” za svoje podatke naÄ‡i na nebu, gdje bi bili van domaÅ¡aja FBI-a i korporacija koje ih godinama Å¾ele ugasiti.

S obzirom na posljednje dogaÄ‘aje u vezi sa za gaÅ¡enjem “Megauplouda” i sve veÄ‡i pritisak glazbene i filmske industrije na servise za dijeljenje sadrÅ¾aja, u Pirat Bayu pokuÅ¡avaju pronaÄ‡i rjeÅ¡enje koje bi ih moglo rijeÅ¡iti stalnih pritisaka FBI-a i organizacija koje ih veÄ‡ godinama Å¾ele ugasiti, piÅ¡e Geekologie.

Naime, oni svoje servere namjeravaju staviti doslovno izvan stroge ruke zakona – u Zemljinu orbitu: s tim na umu, oni su na svom blogu objavili da je zahvaljujuÄ‡i razvoju bespilotnih letjelica kojima se moÅ¾e upravljati putem GPS-a, malim i snaÅ¾nim raÄunalima i snaÅ¾noj radioopremi moguÄ‡e poslati servere i nekoliko desetaka kilometara u nebo.

Ekipi sa “Torrentfrika” su rekli da svatko zna Å¡to je Pirat Bay, a ubuduÄ‡nosti Ä‡e se pitati: gdje je Pirat Bay. Oni te servere nazivaju niskoorbitnim serverskim stranicama (“Low Orbit Server Stations” – LOSS) koji Ä‡e biti smjeÅ¡teni oko 50 km u orbiti (navodno Ä‡e prva bespilotna letjelica kruÅ¾iti iznad meÄ‘unarodnih voda) i trebala bi da prenositi podatke brzinom od 100Mbps, a putem njih korisnici bi se povezivali s posluÅ¾iteljima koji se nalaze na tajnim lokacijama.

Svi detalji oko naÄina na koji bi njihove serverske stanice trebali raditi joÅ¡ nisu ni njima u potpunosti poznati, ali su na sluÅ¾benom blogu dali jasno do znanja da se viÅ¡e neÄ‡e ograniÄavati samo na Zemlju.

Napominju da Ä‡e ih svatko tko Ä‡e im htjeti ugasi servere morati napasti zrakoplovima, Å¡to Ä‡e oni smatrati – objavom rata! Pitanje je kako Ä‡e na ovu vijest reagirati FBI i korporacije, i moÅ¾emo li oÄekivati â€‹â€‹Å¡irenje ACTA-e i na svemir?

www.vzaktualno.hr/vl.G

"Paraglajderica Mary" je super-baka

21. ožujka 2012.

213

Amerikanka Mary Hardison (101), koja je proÅ¡le godine proslavila svoj â€‹â€‹roÄ‘endan letom u tandem paraglajderu, uvrÅ¡tena je juÄer u Guinnessovu knjigu rekorda.

Mary, praprabaka, je i sluÅ¾beno priznata za “najstariju paraglejderku”, Äime je preotela ovu laskavu titulu Cipranki koja je 2007. skoÄila paraglajderom u 100. godini.

Hardison je poletjela zajedno s instruktorom 1. rujna proÅ¡le godine dok je Äetiri generacije njenih potomaka promatralo njene akrobacije sa zemlje, piÅ¡e NY Daily.

U razgovoru sa novinarima, superbaka Mary je izjavila da je poÅ¾eljela letjeti paraglajderom kada se njezin 75-godiÅ¡nji sin poÄeo baviti ovim sportom.

lancastereaglegazette.com

– Nisam mogla dopustiti da on uÄini neÅ¡to Å¡to ja ne bih mogla – rekla je u Å¡ali Hardison koja je dodala da se u nijednom trenutku nije bojala.

Ovo nije prva vratolomija koju je Mary Hardison izvela. Svoj 90. roÄ‘endan je proslavila voÅ¾njom rolerkostera u Disneylandu.

Starica se nada da Ä‡e i njen rekord uskoro biti oboren.

– Moja Å¾elja je da stariji ljudi nastave raditi sve one stvari koje fiziÄki mogu izdrÅ¾ati. Treba biti pozitivan. Nitko ne voli mrzovoljne osobe – kazala je “paraglajderica Mary”.

www.vzaktualno.hr

Vic dana – Pitanje

21. ožujka 2012.

214

Å to je to dugaÄko 12 centimetara Å¡to Å¾ene vole drÅ¾ati u ruci ?

NovÄanica od 100 eura !

Adele dobila "opaku" konkurenciju

21. ožujka 2012.

225

U samo dva tjedna skupila je 1,5 milijuna pogleda Å¡to je dovoljno da si malena Makena priuÅ¡ti slavu.
Otpjevala je poznati Adelin hit “Someone like you”, a kako zvuÄi najbolje Ä‡ete Äuti u danaÅ¡njem videu dana.

Novac nije problem, jer ga ionako nema

20. ožujka 2012.

193

Besparica u Hrvata posljednjih je godina popriliÄno raÅ¡irena pojava. Kao i Å¾ene u krevetu. No, Å¾elite li Å¾enu u svojem krevetu, morat Ä‡ete joj pruÅ¾iti viÅ¡e od sladunjavog dodvoravanja.

Gledate li â€žCobru 11“?
Ni ja.
JeziÄni problem joÅ¡ iz osnovne Å¡kole. Imao sam vrlo zasluÅ¾enu dvojku iz njemaÄkog iako sam pokazivao velik interes na podruÄju deutsch kinematografije. Crpio sam jeziÄno znanje iz naslova kao Å¡to su â€žSchwanzgeile Jungfrauen“ i â€žHauptsache, du spritzt“, ali to se pokazalo promaÅ¡ajem (nikako ne potpunim, barem sam ojaÄao podlaktice) jer sam rjeÄnik obogatio samo s nekoliko osnovnih fraza: â€žJa, ja“, â€žwunderbar“ i â€žIch komme“.
S mojeg stajaliÅ¡ta – impresivno.

NjemaÄki jezik je prokleto teÅ¾ak! Osim u porno filmovima. Radi se o daru razumijevanja. Da li je to zbog zavidnog broja odgledanih filmiÄ‡a ili neÄeg drugog, ne bih znao. Smatram da sam dovoljno dobar za cameo ulogu u jednom od njihovih niskobudÅ¾etnih uradaka. Oduvijek sam Å¾elio navuÄ‡i kostim Zorroa, spasiti djevu, izgubiti se u njenim jedrim grudima broj pet te ju priupitati: â€žWillst du mir eine Blasen?“

NaÅ¾alost, specijalce s autoputa, komesara Rexa te osamdesetak milijuna preostalih Nijemaca ne razumijem ni rijeÄ. NiÅ¡ta zato. Ako ne prije, poslije ledenog doba ili nuklearnog rata, porno filmovi biti Ä‡e glavni izvozni proizvod NjemaÄke. Tada Ä‡u i ja sa svojih stotinu godina zasjati.

Da, tog sam lijenog popodneva uspio pogledati epizodu â€žCobre 11“ te doÄ‡i do nevjerojatne spoznaje. U nekoliko minuta, obijesni kriminalac sa bijesnim Jaguarom uspio je prouzroÄiti niz nesreÄ‡a na autocesti uz straviÄne ishode. Audi leti zraÄnom linijom i slijeÄ‡e na teretni kamion koji zatim pokosi nekoliko vozila. MeÄ‡ka u plamenu, vozila uslijed sudara fenomenalno prkose sili teÅ¾i, Volkswagen pravi desetorostruki salto, a Renaultu R Äetvorki iz devedesete dovoljan je bio komadiÄ‡ lima da ga izbaci iz takta i pravo u branik. Kaskaderi, montaÅ¾a, koordinirane scene, sve je to u redu. I Äinjenica da je NjemaÄka jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta.
Ali dovraga, otkuda im samo tolika lova za vozila koja uniÅ¡te u svakoj novoj epizodi?

Vozim Yugo, a oni uniÅ¡te Renault R4 koji vrijedi dvostruko viÅ¡e jer je redatelj spustio palac R Äetvorci tokom snimanja scene. Gledam i plaÄem.

A gdje smo mi?
Nemamo ni za FiÄ‡u bez motora da ga gurnemo s litice.

RazmiÅ¡ljajuÄ‡i tako o zloj sudbini, vjeÄnoj recesiji koja se udomaÄ‡ila i pronaÅ¡la mjesto gotovo u svakom kutku naÅ¡e zemlje, postajem sve sigurniji kako bih Äim prije trebao iskusiti Äari grupnog seksa. A onda se sjetim kako to nije moguÄ‡e jer je prostitucija u Hrvatskoj zabranjena. Pa joÅ¡ malo plaÄem. Mnogi ne dijele isto miÅ¡ljenje.

Gledam prijatelje i strance kako bezobrazno troÅ¡e pare na skupe djevojke i Å¾ene da bi potom ostali kratkih rukava.

Zamislite, dragi moji, novcem optereÄ‡eni Äitatelji, toliko se muÅ¡karaca protivi makar ijednom odlasku u bordel, no, istovremeno troÅ¡e brdo novaca na Å¾ene samo iz jednog razloga – da ih Å¡to prije odvedu u krevet. Mora da se radi o muÅ¡kom ponosu. Logika je iskljuÄena. 50 eura za pola sata uÅ¾itka sa ekstra ribom koja Ä‡e Vam usto predoÄiti i zdravstvenu potvrdu ili muke sa lokalnom ribom, razne kave, izlasci, restorani, kino da bi na kraju izvisili? ÄŒak i ako Vam se posreÄ‡i, nitko Vam ne garantira da Ä‡e se viÅ¡e ikad ponoviti.

Opet, troÅ¡ite li premalo, Å¾ena Ä‡e Vam dodijeliti epitet Å¡krtca te Ä‡ete se ponovno naÄ‡i u nezavidnoj situaciji. Kako izgleda, ne pogoduje nam ni jedna ni druga Å¾ena. Å½elim u NjemaÄku. Å to hitnije. NeÄ‡u ni trebati pola sata.

BivÅ¡a draga, iako nam je seks postao nepoznanica nakon tvojih silnih optuÅ¾bi koje gotovo svakog dana eskaliraju novom svaÄ‘om, Å¾elim da znaÅ¡ kako si extra hot kada se ljutiÅ¡ makar ti to nikad neÄ‡u reÄ‡i uÅ¾ivo.

Kolumna by McCromadda

PoÄeo Akcijski tjedan socijalnog rada

20. ožujka 2012.

182

Po preporuci MeÄ‘unarodne federacije socijalnih radnika, Äiji je Älan i Hrvatska udruga socijalnih radnika, od 20. – 26. oÅ¾ujka obiljeÅ¾ava se Akcijski tjedan. Uz to Ujedinjeni narodi ove su godine 26. oÅ¾ujak proglasili Danom socijalnih radnika. Tim povodom u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji se ovaj tjedan odrÅ¾avaju brojne aktivnosti poÄevÅ¡i sa okruglim stolom pod nazivom “Socijalni rad i borba protiv socijalne iskljuÄenosti”.

Na okruglom stolu se razgovaralo o zapoÅ¡ljavanju korisnika socijalne skrbi i osoba s invaliditetom, te o socijalnom radu za stare i nemoÄ‡ne, a uz socijalne radnike su mu prisustvovali zamjenica Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije mr.sc. Blanka Glavica JeÄmenica, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb VaraÅ¾dinske Å¾upanije SiniÅ¡a ÄŒesi, te predstavnici Ivanca i Novog Marofa.

– Å½elimo svima poruÄiti da smo zainteresirani za dogaÄ‘anja u svijetu, posebice ona koja pogaÄ‘aju najranjivije skupine druÅ¡tva, kojima se zapravo bavimo, te da smo u suradnji s drugima spremni djelovati i izgraditi bolji svijet kakav Å¾elimo ostaviti svojoj djeci. Prije svega htjeli bi da, umjesto gospodarskog rasta i profita na raÄun malog Äovjeka, upravo ljudsko dostojanstvo i pravda postanu temeljne vrijednosti u druÅ¡tvu – istakla je Antonija Maltar, predsjednica Udruge socijalnih radnika VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

– VaraÅ¾dinska Å¾upanije se bitno ne razlikuje od drugih dijelova Hrvatske gdje je sve veÄ‡i broj nezaposlenih osoba i dolazi do pada Å¾ivotnog standarda, te sve veÄ‡eg broja starijih ljudi, a sve to se najÄeÅ¡Ä‡e veÅ¾e uz socijalnu iskljuÄenost. SiromaÅ¡tvo, neaktivnost na trÅ¾iÅ¡tu rada i starost dovode do gubitka socijalnih kontakata i socijalne iskljuÄenosti, te se osobe jako teÅ¡ko mogu same iz toga izvuÄi – dodala je Maltar te povela raspravo o naÄinima pomoÄ‡i upravo takvim pojedincima.

Aktivnosti u sklopu Akcijskog tjedna socijalnog rada i obiljeÅ¾avanje MeÄ‘unarodnog dana socijalnih radnika nastavlja se veÄ‡ sutra, u srijedu, 21. oÅ¾ujka druÅ¾enjem osoba s invaliditetom, njihovih obitelji i socijalnih radnika s gradonaÄelnikom, njegovim suradnicima i direktorima javnih ustanova i poduzeÄ‡a u gradu Ivancu, a koje Ä‡e se odrÅ¾ati na Trgu hrvatskih ivanovaca u 11 sati.

Teme razgovora biti Ä‡e transport osoba s invaliditetom, problem izoliranosti u vlastitim kuÄ‡ama, predrasude lokalnog stanovniÅ¡tava prema osobama s invaliditetom, arhitektonske barijere, obaveze javnih ustanova na podruÄju zapoÅ¡ljavanja osoba s invaliditetom, problemi obitelji kod ukljuÄivanja djece s teÅ¡koÄ‡ama u razvoju u redovno obrazovanje.

U Äetvrtak, 22. oÅ¾ujka je na redu okrugli stol “Suradnja socijalnog rada i organizacija civilnog druÅ¡tva u lokalnoj zajednici” koji Ä‡e se odrÅ¾ati u Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom marofu s poÄetkom u 14 sati.

Na ovom okruglom stolu govoriti Ä‡e se o znaÄaju civilnog druÅ¡tva za socijalni rad i razvoju socijalnog kapitala, ulozi profesionalne organizacije u razvoju profesije i ulozi organizacije civilnog druÅ¡tva u Å¾ivotu osoba s invaliditetom. Na okruglom stolu Ä‡e sudjelovati prof.dr.sc. Nino Å½ganec, predsjednica Udruge socijalnih radnika VaraÅ¾dinske Å¾upanije Antonija Maltar, kao i predsjednik DruÅ¡tva distrofiÄara, invalida cerebralne i djeÄje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada VaraÅ¾dina Ivan Vujec.

Akcijski tjedan se u petak, 23. oÅ¾ujka seli u Dom za psihiÄki bolesne osobe “BistriÄak” u JalÅ¾abetu gdje Ä‡e se odrÅ¾ati predavanje s ciljem senzibiliziranja lokalne zajednice u pristupu osobama s psihiÄkim bolestima.

Na predavanju Ä‡e o sadaÅ¡njem i buduÄ‡em poloÅ¾aju ustanova, kao i o znaÄenju ustanova socijalne skrbi u naÅ¡oj lokalnoj zajednici govoriti zamjenica Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije mr.sc. Blanka Glavica JeÄmenica, v.d. ravnateljica Doma Natalija MaÄek i naÄelnik OpÄ‡ine JalÅ¾abet Josip KriÅ¾aniÄ‡.

Akcijski tjedan zavrÅ¡ava slijedeÄ‡i ponedjeljak, 26. oÅ¾ujka kada Ä‡e se na varaÅ¾dinskom FranjevaÄkom trgu zamjenica Å¾upana mr.sc. Blanka Glavica JeÄmenica i gradonaÄelnik Grada VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ druÅ¾iti sa socijalnim radnicima, predstavnicima udruga udomitelja i korisnicima smjeÅ¡taja, te razgovarati o druÅ¡tvenom statusu udomitelja, suradnjom s centrima za socijalnu skrb, poloÅ¾aju udomljene djece u Å¡kolama, suradnji sa Å¡kolama, kontaktima s bioloÅ¡kim obiteljima te potrebom rada s bioloÅ¡kim obiteljima za vrijeme udomiteljstva.

www.vzaktualno.hr/MG

Veleposlanik Makedonije u posjetu VaraÅ¾dinu

20. ožujka 2012.

182

U posjetu VaraÅ¾dinu danas je bio Nj.E.DanÄo Markovski, Veleposlanik Republike Makedonije u Republici Hrvatskoj koji je u Gradskoj vijeÄ‡nici s gradonaÄelnikom Goranom HabuÅ¡em i i zamjenicom Natalijom MartinÄeviÄ‡ razgovarao o poticanju gospodarsko-trgovinske razmjene te o proÅ¡irenju kulturne suradnje.

GradonaÄelnik HabuÅ¡ izrazio je zadovoljstvo dolaskom makedonskog veleposlanika, pogotovo zato Å¡to je proÅ¡logodiÅ¡nji posjet predsjednika Republike Makedonije bio ujedno njegov prvi gradonaÄelniÄki sluÅ¾beni prijem.

– Izuzetno mi je drago da je gospodin Markovski danas u VaraÅ¾dinu i da razgovaramo o neÄemu Å¡to smo dogovorili joÅ¡ u 11. mjesecu proÅ¡le godine kada je u posjetu VaraÅ¾dinu bio makedonski predsjednik, odnosno kada smo razgovarali o moguÄ‡nosti suradnje izmeÄ‘u makedonskog grada Velesa i VaraÅ¾dina. Kontakata je bilo i prije ali se ta suradnja nije konkretizirala a nadam se da je se ona sada postavljena na jedan ozbiljan nivo. Uskoro Ä‡emo sa jednom “gospodarskom ekspedicijom” iz VaraÅ¾dina otiÄ‡u u posjet Velesu – rekao je gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

Veliko zadovoljstvo posjetom Markovskog i danaÅ¡njim konstruktivnim sastankom izrazila je i Natalija MartinÄeviÄ‡, zamjenica varaÅ¾dinskog gradonaÄelnika i zastupnica u Saboru, naglasivÅ¡i da su Hrvatska i Makedonija dvije prijateljske zemlje koje imaju dobre odnose po pitanju diplomacije i gospodarstva te da bi Grad VaraÅ¾din s obzirom na potencijal mogao puno bolje suraÄ‘ivati s Makedonijom. Sukladno tome, kako najavaljuje zamjenica gradonaÄelnika, veÄ‡ krajem travnja ili poÄetkom svibnja gospodarstvenici naÅ¡e regije odlaze u posjet Makedoniji.

– Razgovarali smo o puno konkretnih tema a osnovna je bila organiziranje jednog poslovno – gospodarskog foruma u Makedoniji, odnosno zajedno sa Å½upanijom organizirali bi posjet naÅ¡ih gospodarstvenika Makedoniji koji bi obiÅ¡li njihove gospodarstvenike i vidjeli koje su moguÄ‡nosti za suradnju. Za sada postoji najveÄ‡i potencijal na podruÄju graditeljstva, odnosno vidimo moguÄ‡nost da naÅ¡e tvrtke Zagorje Tehnobeton i MIV poveÅ¾emo s makedonskom regijom. Na gospodarstvu kao temelju nadograÄ‘ivalo bi se i ostalo kao Å¡to su turizam i kulturna suradnja – kaÅ¾e Natalija MartinÄeviÄ‡.

Makedonski veleposlanik Markovski zahvalio je domaÄ‡inima i naglasio da obje strane moraju pokazati efikasnost u realizaciji ideja.

– SloÅ¾ili smo se sa svim prijedlozima a osnova je regionalno povezivanje. ZnaÄajno je Å¡to Ä‡emo sigurno ponuditi moguÄ‡nost neposrednog povezivanja kompanija iz varaÅ¾dinske Å¾upanije sa makedonskim kompanijama. Za to imamo veliki prostor a dokaz je nastup vaÅ¡e Vindije u Makedoniji i naÄin na koji je ona tamo razvila posao. Time naravno nisu iscrpljene moguÄ‡nosti a bitno je da se naÄ‘e zajedniÄki interes i da relizacija krene u najskorije vrijeme – poruÄuje veleposlanik Nj.E. DanÄo Markovski.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.