travanj 2012. – Stranica 24

MiliÄiÄ‡ izabran za predsjednika Laburista

16. travnja 2012.

173

PodruÅ¾nica Hrvatskih laburista – Stranke rada VaraÅ¾dinske Å¾upanije u subotu 14. travnja 2012. godine u prostorijama 3. Mjesnog odbora u VaraÅ¾dinu odrÅ¾ala je Izvanrednu izbornu skupÅ¡tinu. Delegati iz ogranaka VaraÅ¾dinske Å¾upanije izabrali su SiniÅ¡u MiliÄiÄ‡a iz VaraÅ¾dina za novog predsjednika PodruÅ¾nice, a za tajnika Davora Goluba iz Nove Vesi PetrijaneÄke.

Izabran je i novi IzvrÅ¡ni odbor PodruÅ¾nice u kojem su predsjednik i tajnik Älanovi po funkciji, dok su na prijedlog ogranaka izabrani Älanovi Andro BuniÄ‡ i BoÅ¾idar KolariÄ‡ iz VaraÅ¾dina, Stanko Medvedec i Ivan Malenica iz VaraÅ¾dinskih Toplica, Marko Äurin iz Novog Marofa, Andrija Mikac iz Vinice, Anica Katana iz Ludbrega i Davor LevaniÄ‡ iz Ivanca.

Gosti na SkupÅ¡tini bili su Nansi Tireli, saborska zastupnica i Zvonimir MeÄ‘eral, potpredsjednik Stranke. Uz Äestitke novoizabranom rukovodstvu PodruÅ¾nice ponudili su svoju pomoÄ‡ u predstojeÄ‡im aktivnostima.

Zastupnicu Tireli ugodno je iznenadio veliki broj mladih delegata koji Ä‡e svakako biti dodatni vjetar u leÄ‘a za predstojeÄ‡e lokalne izbore. PoruÄila je da Laburisti moraju biti prepoznatljivi po svojem radu, ozbiljnosti, poÅ¡tenju te savjesnosti kako bi meÄ‘u graÄ‘anima zadobili povjerenje. Kao saborska zastupnica izrazila je svoju otvorenost za pitanja i prijedloge Älanova Stranke ali i svih drugih graÄ‘ana kojima uvijek stoji na raspolaganju.

Potpredsjednik Stranke, Zvonimir MeÄ‘eral, najavio je skore aktivnosti u kojima Ä‡e Laburisti ponovno izaÄ‡i meÄ‘u graÄ‘ane uz poruku da se vrijedi angaÅ¾irati jer demokracija je kljuÄ, ali tek ako je ima viÅ¡e, a ne manje i ako se u njoj sudjeluje aktivno.

SiniÅ¡a MiliÄiÄ‡ osvrnuo se na teÅ¡ko stanje u gospodarstvu VaraÅ¾dinske Å¾upanije, malim plaÄ‡ama i velikoj nezaposlenosti istaknuvÅ¡i da su rad i radnici obezvrijeÄ‘eni.

– Sve ÄeÅ¡Ä‡e se radnici okrivljuju da su upravo oni krivci za loÅ¡e stanje u drÅ¾avi jer imaju prevelika prava, prevelike plaÄ‡e, da su lijeni i neproduktivni, a Zakon o radu rigidan. Istina je upravo suprotna, glavni krivci su vladajuÄ‡e elite koje pogoduju krupnom kapitalu. Umjesto socijalno osjetljive politike glavnu rijeÄ vodi ona neoliberalna. Da bi se stvari pokrenule na bolje u donoÅ¡enju odluka moraju sudjelovati oni koji Å¾ive od svoga rada, a upravo je to vrijednost za koju se zalaÅ¾u Hrvatski laburisti – Stranka rada – istaknuo je MiliÄiÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Broj nezaposlenih pao za 1.1 posto

16. travnja 2012.

178

Krajem oÅ¾ujka 2012. godine u Hrvatskom zavodu za zapoÅ¡ljavanje – PodruÄnoj sluÅ¾bi VaraÅ¾din evidentirano je 10.780 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih manji je za 1,1% ili za 122 osobe, a u usporedbi s istim mjesecom (oÅ¾ujak) 2011. godine broj nezaposlenih veÄ‡i je za 312 osoba, odnosno 3,0%.

Na podruÄju Ispostave Ivanec biljeÅ¾imo 2.670, Ludbreg 1.217, Novi Marof 1.134, Cestica 661 i VaraÅ¾din 5.098 nezaposlenih osoba. U toku ovog mjeseca u odnosu na prethodni mjesec PS VaraÅ¾din biljeÅ¾i pad registrirane nezaposlenosti u svim ispostavama osim u ispostavi Cestica.

Ujedno je evidentirano i 196 osoba kao traÅ¾itelja zaposlenja. Od ukupnog broja 65 osobe je zaposleno, 125 osoba je nezaposleno, a 6 pripada u druge oblike ekonomske aktivnosti. Tijekom oÅ¾ujka evidentirana je 851 nova nezaposlena osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 545 osoba, 1 osoba iz individualne poljoprivrede, 13 osoba iz nekog drugog oblika rada, nakon Å¡kole 47, a iz neaktivnosti 245 osoba.

U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 5.839 muÅ¡karaca ili 54,2%. Broj nezaposlenih muÅ¡karaca manji je za 1,9% u odnosu na proÅ¡li mjesec, a u odnosu na oÅ¾ujak 2011. godine broj nezaposlenih muÅ¡karaca veÄ‡i je za 3,5%. Udio Å¾ena u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 45,8% ili 4.941 Å¾ena. U odnosu na proÅ¡li mjesec broj nezaposlenih Å¾ena je manji za 0,1%, a u odnosu na oÅ£ujak 2011. godine broj nezaposlenih Å¾ena
veÄ‡i je za 2,4%.

U strukturi nezaposlenih je 1.369 osoba (12,7%) bez radnog iskustva. Broj nezaposlenih bez radnog iskustva u ovom mjesecu veÄ‡i je za 0,2% u odnosu na veljaÄu 2012. godine, te za 8,1% veÄ‡i u odnosu na isti mjesec proÅ¡le godine.

Tijekom oÅ¾ujka 2012. godine prijavljena su 753 slobodna radna mjesta, Å¡to je za 84,1% (344 slobodnih radnih mjesta) viÅ¡e nego u proteklom mjesecu, te 3,1% (24 slobodnih radnih mjesta) manje nego u istom mjesecu proÅ¡le godine (oÅ¾ujak 2011).

U oÅ¾ujku 2012. godine novÄanu naknadu koristilo je 3.855 osoba ili 35,8% od ukupnog broja nezaposlenih. Od toga u Ispostavi Ivanec 768, u Ispostavi Ludbreg 547, u Ispostavi Novi Marof 581, u Ispostavi Cestica 178, te u Ispostavi VaraÅ¾din 1.781 korisnik. U odnosu na oÅ¾ujak 2011. godine broj korisnika novÄane naknade smanjen je za 9,1%, a u odnosu na prethodni mjesec broj korisnika novÄane naknade smanjen je za 1,6%.

ProsjeÄna novÄana naknada za oÅ¾ujak 2012. iznosila je 1.505,14 kn, a ukupno je isplaÄ‡eno 5.451.224,41 kuna.

www.vzaktualno.hr

"Titanic" zaradio više od 2 milijarde dolara

16. travnja 2012.

217

AmeriÄki reÅ¾iser James Cameron potvrdio je svoju poziciju suverenog vladara komercijalnog kina. Njegov film “Titanik” iz 1997. godine zaplovio je u vode zarada veÄ‡ih od dvije milijarde dolara poÅ¡to na 100. godiÅ¡njicu potonuÄ‡a Äuvenog broda gledatelji diljem svijeta imaju priliku da odgledaju i 3D verziju hita s Leonarda DiCaprija i Kate Winslet.

Samo joÅ¡ jedan film je u povijesti zaradio viÅ¡e od dvije milijarde dolara i to opet Cameronovo djelo “Avatar” koje je Å¡irom svijeta donijelo 2,8 milijarde dolara.

Novo izdanje “Titanica” donijelo je 11,6 milijuna dolara u SAD i 88,2 milijuna dolara u 69 zemalja. Kada se tome doda 58 milijuna dolara od premijere u Kini, to je 190,8 milijuna dolara diljem svijeta.

Originalno izdanje iz 1997. je zaradilo 1,84 milijarde dolara, Äime je film o potonuÄ‡u slavnog broda u travnju 1912. donio ukupno 2,03 milijarde dolara.

www.vzaktualno.hr

AtletiÄari Slobode uspješni na HALS-u

16. travnja 2012.

182

Na prvom ovogodiÅ¡njem natjecanju HALS-a, koje se u nedjelju odrÅ¾alo u Koprivnici, sudjelovalo je i 15 atletiÄara iz AK Sloboda VaraÅ¾din. MeÄ‘u najuspjeÅ¡nijima bili su Bernard Gavez, koji je u kategoriji mlaÄ‘ih juniora nakon otrÄanih 2000 metara na cilj stigao drugi.

U istoj je kategoriji Andrej MeÄ‘eral zavrÅ¡io utrku na osmom mjestu, a David Å alamon na devetom mjestu. Time je ekipa mlaÄ‘ih juniora AK Sloboda osvojila drugo mjesto u svojoj kategoriji.

MlaÄ‘a katetkinja Martina KuÄina u utrci na 800 metara na cilj je stigla peta. U krosu u Koprivnici sudjelovale su joÅ¡ limaÄice Angela MiÅ¡ak, Mihaela Habunek i Lara NakiÄ‡, koje su u ekipnom poretku u svojoj kategoriji bile treÄ‡e, limaÄi Rene Kelemen, Andreas JozepoviÄ‡, Tin KiriÄ‡, u ekipnom poretku peti, mlaÄ‘e kadetkinje Petra ÄŒavec i Ema ZguriÄ‡, sedme u ukupnom poretku, mlaÄ‘i kadeti Petar Mak, Simon CukoviÄ‡, te starija kadetkinja Monika MeÄ‘eral.

Na krosu u Koprivnici sudjelovao je 221 natjecatelj iz 15 klubova Regije Sjever, a ekipa varaÅ¾dinskih atletiÄara u ukupnom je poretku zauzela peto mjesto. SlijedeÄ‡e natjecanje HALS-a odrÅ¾at Ä‡e se u VaraÅ¾dinu 28. i 29. travnja.

www.vzaktualno.hr

Eko akcija "Nije smeÄ‡e za drveÄ‡e" u Lepoglavi

16. travnja 2012.

159

Nezavisna udruga mladih objavila je poziv za Eko akciju “Nije smeÄ‡e za drveÄ‡e” kojom poziva da im se prikljuÄite te podrÅ¾ite akciju, kako bismo zajedniÄkim volonterskim radom, pozitivnom zelenom energijom te promjenom naÅ¡eg odnosa prema okoliÅ¡u prirodi pruÅ¾ili bolje sutra, pritom takoÄ‘er nastojeÄ‡i potaknuti svoje sugraÄ‘ane na odgovornost prilikom zbrinjavanja otpada te osvjestili neispravnost njihovih dosadaÅ¡njih postupaka.

GraÄ‘anska inicijativa pod nazivom Eko akcija “Nije smeÄ‡e za drveÄ‡e”, prijavljena na natjeÄaj Regionalne zaklade za lokalni razvoj “Zamah” u programskom podruÄju “NaÅ¡ doprinos zajednici”, otvorenom od razdoblju od 15. rujna do 15. listopada 2011. godine, krajem listopada proÅ¡le godine odobrena je u vrijednosti od 12.740 kuna.

NUM Ä‡e u sklopu inicijative zajedno sa svojim partnerima – ViÅ¡njiÄkom udrugom mladih, Odredom izviÄ‘aÄa Lepoglava, P.A.S. Klubom, Astronomskim druÅ¡tvom Lepoglava, Klubom studenata grada Lepoglave te svim zainteresiranima graÄ‘anima, odnosno volonterima u periodu od 16. do 23. travnja oÄistiti ilegalna odlagaliÅ¡ta otpada na podruÄju grada Lepoglave – Sutinska, Ves, Sestranec i ÄŒret, dok Ä‡e se na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, zavrÅ¡etak inicijative simboliÄno obiljeÅ¾iti postavljanjem tabli zabrane bacanja otpada na mjestima oÄiÅ¡Ä‡enih odlagaliÅ¡ta.

Cijela Ä‡e akcija biti dokumentirana za potrebe izrade edukativnog materijala vezanog za podizanje svijesti graÄ‘ana o pravilnom odlaganju otpada, a na samu akciju najavljen je i dolazak uprave Regionalne zaklade za lokalni razvoj “Zamah”.

TakoÄ‘er, ovom se akcijom NUM ukljuÄuje u nacionalnu kampanju “Zelena ÄŒistka – jedan dan za Äisti okoliÅ¡”, koja je dio globalnog pokreta i akcije World Cleanup 2012., a u koju je ukljuÄeno viÅ¡e od 85 zemalja.

Termini ÄiÅ¡Ä‡enja divljih odlagaliÅ¡ta otpada: svi divlji deponiji oÄistit Ä‡e se tokom petka, 20. travnja i subote, 21. travnja u prijepodnevnim, odnosno popodnevnim satima. S obzirom da su inicijatori podreÄ‘eni i vremenskim uvjetima, toÄne i detaljne informacije objavit Ä‡emo najkasnije u Äetvrtak, 19. travnja, putem partnera, medija, njihove web (www.num.hr) i Facebook stranice (www.facebook.com/num.lepoglava) te mailing liste svih prijavljenih volontera.

Prijavu za volontiranje za eko akciju moÅ¾ete poslati na e-mail dunja@num.hr, a za sve dodatne informacije obratite im se takoÄ‘er na navedenu e-mail adresu ili kontakt broj 098 905 8336 (Dunja). U prijavi je potrebno navesti ime i prezime, kontakt broj, e-mail te na kojem biste odlagaliÅ¡tu Å¾eljeli volontirati.

Loš seks? Postoji li to uopÄ‡e?

16. travnja 2012.

159

LoÅ¡ seks? Postoji li to uopÄ‡e? Jeste li ikada bili toliko gladni da vam je bilo kakva hrana bila ukusna? Tako je i sa seksom.

Kada je rijeÄ o seksu veÄ‡ina ljudi se zadovoljava manjim od onoga Å¡to se smatra “najboljim moguÄ‡im seksom”.

Å to je loÅ¡ seks? Ako smo na kraju odnosa zadovoljeni seks vjerojatno nije bio toliko loÅ¡, ali se o njemu ne moÅ¾e priÄati tako jednostavno. Ako seks nije nasilan i ako partner nije odvratan – veÄ‡ina Ä‡e reÄ‡i da je bio “u redu”.

Å½albe na loÅ¡ seks najÄeÅ¡Ä‡e se Äuju od partnera koji su dugo u vezi. Å½ene priÄaju da muÅ¡karci brzaju stvari, ne posveÄ‡uju im dovoljno paÅ¾nje u Å¾elji da je zadovolje ni fiziÄki ni psihiÄki. JoÅ¡ jedna od Å¾albi je da sam odnos ne traje dugo, iako Ä‡ete Äuti i da ne valja kada traje suviÅ¡e dugo.

MuÅ¡karci su, s druge strane, nezadovoljni jer partnerice nemaju dovoljno entuzijazma i da su Äesto odsutne. Svi parovi uglavnom imaju sliÄne probleme kada je rijeÄ o seksu.

MeÄ‘utim moÅ¾da veÄ‡i dio krivnje snose muÅ¡karci jer se Äini da kad bi oni obraÄ‡ali malo viÅ¡e pozornosti na Å¾albe svojih partnerica i popravili neke stvari da bi i one imale viÅ¡e entuzijazma i takoÄ‘er se potrudile da budu ukljuÄeniji u sam seksualni odnos; naravno i obrnuto bi vjerojatno imalo isti efekt.

S obzirom da je seks toliko individualna stvar, ne moÅ¾emo vam dati jasnu definiciju loÅ¡eg seksualnog odnosa. MoÅ¾da, za poÄetak, da je loÅ¡ seksualni odnos onaj u kojem se nakon njega jedan od partnera osjeÄ‡a loÅ¡e. Ali takav seks onda ne moÅ¾e biti dobar ni onoj drugoj osobi, jer tko je zadovoljan ako vidi utuÄeng partnera.

Dakle moÅ¾da moÅ¾emo zakljuÄiti da je loÅ¡ seks Äin u kojem se nakon njega osjeÄ‡ate povrijeÄ‘eno ili tuÅ¾no, a ne sretno,zadovoljno i zadovoljeno…

www.vzaktualno.hr

HraniÄ‡ ponovno na Äelu HDZ-a

16. travnja 2012.

160

Na izbornoj skupÅ¡tini HDZ-a OpÄ‡ine Vidovec koja je odrÅ¾ana u petak 13. travnja 2012. godine za predsjednika opÄ‡inske organizacije ponovno je izabran Bruno HraniÄ‡ dosadaÅ¡nji predsjednik i opÄ‡inski naÄelnik Vidovca.

Izbori su odrÅ¾ani i u temeljnim ograncima gdje su Äelne pozicije zauzeli novi ljudi i to u Nedeljancu Martina BistroviÄ‡, u Vidovcu Ivica Papec te u TuÅ¾nom Hrvoje Hosni.

Izabran je i novi opÄ‡inski odbor koji broji 13 Älanova, od kojih je petero Å¾ena, koje oÄito u vidoveÄkom HDZ-u polako preuzimaju primat u bavljenju politikom.

www.vzaktualno.hr

Varteks demolirao BuduÄ‡nost

16. travnja 2012.

164

Bez prvog strijelca Varge, bez vratara BogoviÄ‡a i s juniorom Ratkajcem, Varteks je sjajnom igrom doslovce pregazio BuduÄ‡nost iz Vidovca pobijedivÅ¡i 5:0. Strijelci su bili KuÄar, Dolenec, Kostelac, JeÅ¾ovita i SoliÄ‡.

Treba svakako reÄ‡i kako se ova pobjeda Varteksu nametala kao imperativ s obzirom da su nakon proÅ¡lotjednog poraza u PodveÄevu Å¡anse za osvajanje prvog mjesta sveli na minimum. No ovom pobjedom ipak je ostala kakva-takva nada.

U derbiju kola Sloboda iz TuÅ¾nog svladala je Polet iz Tuhovca 2:1 i tako zadrÅ¾ala drugo mjesto, dok je varaÅ¾dinska Mladost nastavila dobrim igrama ovog proljeÄ‡a pobijedivÅ¡i Beretinec 3:2.

Rezultati 15. kola: Varteks – BuduÄ‡nost 5:0, Mladost (VÅ¾) – Beretinec 3:2, Sloboda (T) – Polet (T) 2:1, Mladost (M) – Zagorac 1:1, ObreÅ¡ – Mladost (VT) 5:0, ÄŒevo – slobodan.

Vodi ObreÅ¡ sa 33 boda, slijedi Sloboda (T) sa 28, Polet (T) sa 25, Varteks 24, ÄŒevo sa 23 boda itd.

www.vzaktualno.hr

Kako se postaje najtraÅ¾eniji kriminalac

16. travnja 2012.

178

AmeriÄki FBI prvi put je sastavio listu najtraÅ¾enijih kriminalaca 1950. godine, kada je jedan novinar upitao za imena i opise “najopasnijih momaka” koji su u bijegu.

Ispostavilo se da je lista uspjeÅ¡no izazivala publicitet i poticala javnost da se ukljuÄi u potragu i od tada je od ukupno 495 osoba na popisu, uhvaÄ‡eno ili locirano 465, od kojih 153 zahvaljujuÄ‡i dojavama graÄ‘ana, piÅ¡e BBC.

Dok su 60-tih i 70-tih na listi bili ekstremni protivnici rata u Vijentamu kao Bernardine Dohrn, Kathrine Ann Power i Leo Burt, 90-tih su se na njoj naÅ¡li teroristi, a od 2000. pedofili i nekoliko optuÅ¾enih za djeÄju pornografiju.

Da bi se bjegunac naÅ¡ao na listi najtraÅ¾enijih FBI, za njim mora biti izdana federalna tjeralica, biti okarakteriziran kao stvarna prijetnja druÅ¡tvu – Äiji boravak na slobodi kontinuirano ugroÅ¾ava druge, i da bude dovoljno loÅ¡ da bi se za njim raspisala nagrada od 100.000 dolara .

Na prvom mjestu meÄ‘u najtraÅ¾enijima dugo je bio Osama bin Laden, ali se poslije njegove likvidacije tu naÅ¡ao bivÅ¡i ameriÄki nastavnik, optuÅ¾en da se bavio djeÄjom pornografijom.

Bin Laden je bio na popisu kao jedan od najtraÅ¾enijih svjetskih terorista, a nastavnik Eric Justin Toth u bijegu je od 2008, kada je optuÅ¾en u drÅ¾avi Maryland nakon Å¡to su pornografski snimci djece pronaÄ‘eni u Å¡kolskoj kameri koju je on koristio.

– Uvijek smo se oslanjali na potporu javnosti da nam pomogne u uhiÄ‡enju bjegunaca i rjeÅ¡avanju sluÄajeva – rekao je Mike Kortan, glasnogovornik FBI, prenosi BBC.

Agenti FBI predlaÅ¾u stavljanje bjegunaca na listu tek kada su sve druge moguÄ‡nosti iscrpljene i kada pomisle da Ä‡e publicitet pomoÄ‡i da se oni pronaÄ‘u.

Prethodno konzultirati nadleÅ¾ne sluÅ¾be, analiziraju vaÅ¾ni sluÄajevi, a zatim se prosljeÄ‘uju zapovjednom lancu FBI, dok se ne dobije konaÄno odobrenje od direktora Roberta Muellera.

– Tijekom vremena, lista 10 najtraÅ¾enijih na neki naÄin je odraÅ¾avala interese kaznene istrage FBI i dnevne prioritete – kaÅ¾e John Fox, sluÅ¾beni povjesniÄar FBI.

Bjegunci se briÅ¡u s popisa kada budu uhvaÄ‡eni, umru (poginu) ili kada viÅ¡e ne predstavjaju prijetnju za druÅ¡tvo Å¡to je bio sluÄaj sa Å¡estoricom aktivista protiv rata u Vijetnamu koji su bjeÅ¾ali pred zakonom dok nisu zaÅ¡li u srednje godine.

Administrativni postupak promjene imena na popisu moÅ¾e potrajati, tako je FBI-ju trebalo 11 mjeseci da zamjeni Bin Ladena.

www.vzaktualno.hr

Facebook sluÅ¾beno više nije cool?

16. travnja 2012.

178

NeÅ¡to se Äudno dogodilo proÅ¡loga tjedna na internetu. Facebook – druÅ¡tvena mreÅ¾a koja je u poÄetku bila autsajder na trÅ¾iÅ¡tu, nastala u studentskoj sobi nekog klinca – moÅ¾da je i sluÅ¾beno zacementriala svoj status titana IT univerzuma na koji je nekad pretendirala.

Å to se promijenilo? Facebook – sada korporacija sa 3.000 zaposlenih koja Ä‡e uskoro postati javna tvrtka sa 3,9 milijardi dolara keÅ¡a i vrijednoÅ¡Ä‡u procijenjenom na sumu izmeÄ‘u 85 i 100 milijardi dolara – potroÅ¡ila je milijardu dolara da proÅ¾dere mnogo manjeg konkurenta, aplikaciju za razmjenu fotografija Instagram.

Kad je to uÄinila, pokrenula je lavinu zlonamjernosti koju su “ljudi sa interneta” gajili prema nekada trendy kompaniji Marka Zuckerberga.

Neki korisnici Instagrama su iskopirali sve svoje fotografije i izbrisali ih sa aplikacije samo da ih se Facebook ne bi doÄepao.

Ni struÄnjaci nisu bili blagonakloni prema Facebooku. David Horse iz Los Angeles Timesa primijetio je da druÅ¡tvena mreÅ¾a sve viÅ¡e liÄi na “Velikog Prijatelja”, blaÅ¾u varijantu Orvelovog “Velikog Brata”. A podaci ukazuju da i drugi dijele to miÅ¡ljenje.

Novija anketa, provedena prije kupnje Instagrama, otkrila je da 28 posto Amerikanaca nema pozitivno miÅ¡ljenje o Facebooku – to je dvostruko viÅ¡e od “protivnika” Applea i tri puta viÅ¡e od onih kojima je mrzak Google.

Ovaj prijezir odraÅ¾ava novu realnost: kao tehnoloÅ¡ki gigant, Facebook je viÅ¡e Microsoft nego Tumblr. Ili, muziÄkom analogijom predstavljeno, on je Nickleback, a Instagram je Bon Iver, prenosi CNN.

ImidÅ¾i dvije tvrtke ne mogu biti razliÄitiji, tako da nije teÅ¡ko reÄ‡i da je ovaj sluÄaj Golijata-koji-kupuje-Davida prekretnica u Facebookovoj biografiji. MeÄ‘utim, ljudi veÄ‡ godinama piÅ¡u kako je Facebook izgubio svoj “Å¡tih”.

AdWeek je 2009. izaÅ¡ao sa naslovom “Je li Facebook i dalje zanimljiv za uzrast 18-24?” Godinu dana kasnije, mainstream informativni sajtovi su primjetili fenomen da se roditelji, bake i djedovi prikljuÄuju Facebooku, Äime odvlaÄe mlade ljude od ove mreÅ¾e.

“SluÅ¾beno, Facebook nije viÅ¡e cool”, izjavio je CBS.

TeÅ¡ko je odrediti toÄan trenutak kad su zapoÄeli problemi sa imidÅ¾om Facebooka. MoÅ¾da kada su korisnici shvatili koliko podataka o njima mreÅ¾a skuplja. MoÅ¾da kad je Zuckerberg poÄeo izgledati manje kao Å¡trebersko-alterantivan klinac s koledÅ¾a, a viÅ¡e kao i obiÄni milijarder.

Ali moÅ¾e se izdvojiti nekiliko faktora koji su, izgleda, doveli do trenutnog statusa Facebooka kao nezaobilaznog i pomalo orvelovskog internet diva.

Prvi faktor: novac. NiÅ¡ta ne dovodi do skepticizma javnosti kao nekoliko milijardi dolara dÅ¾eparca.

Usporedite Facebookovu situaciju sa Instagramovom. CNNMoney tvrdi da Instagram nije monetarizirao svoj proizvod. Nije podrÅ¾avao reklame i oÄigledno nije prodavao podatke svojih korisnika.

Facebook, s druge strane, optuÅ¾uju da naveliko zaraÄ‘uje preko grbaÄe 850 milijuna ljudi koji dijele svoje osobne informacije na druÅ¡tvenoj mreÅ¾i.

Drugi faktor: veliÄina.

Kako tvrtke postaju veÄ‡e, tako i ljudi sve viÅ¡e preispituju njihove motive. Google je dobar primjer za to. Ova tvrtka je nekad bila miljenik sa interneta – pretraÅ¾ivaÄka maÅ¡ina koja nije imala reklame na homepage-u i isticala da je njezin moto “Ne budi zao”. Google je “izgradio vrlo unosnu tvrtku s reputacijom da poÅ¡tuje korisnike”, piÅ¡e IT blog Gizmodo.

To je bilo lako kad je Google bio mali. Kako je, meÄ‘utim, rastao, tako su neki ljudi poÄeli gubiti vjeru u kompaniju – i preispitivati njene motive.

– NajavljujuÄ‡i promjenu svoje politike privatnosti, Google je objavio da Ä‡e poÄeti prati korisnike na svim svojim servisima – Gmailu, Searchu, YouTubeu i drugim – i razmjenjivati podatke o aktivnosti korisnika. Toliko o Googleu na koji smo se prijavili – piÅ¡e Gizmodo.

Ljudi tako nikad nisu govorili o Instagramu, koji je imao samo 13 zaposlenih i 33 milijuna korisnika.

cnn.com

TreÄ‡i faktor: povjerenje.

Kako je Facebook rastao, neki su imali sve manje povjerenja u njega pa su poÄeli povlaÄiti svoje fotorgafije sa Instagrama Äim su Äuli za preuzimanje.

Prema rijeÄima Megan Garber, novinarke u The Atlanticu, 25.000 ljudi je posjetilo Instaport stranicu za Å¡est sati u ponedjeljak (9.4) kad je izaÅ¡la vijest, dok je normalnim danima posjeta oko 400. Instaport je usluga koja pomaÅ¾e korisnicima da povuku fotografije sa Instagrama.

– To moÅ¾ete protumaÄiti kao masivnu paniku meÄ‘u korisnicima koji ne vjeruju Facebooku – unatoÄ Zuckerbergovim obeÄ‡anjim -, napisala je Garber. – MoÅ¾ete tumaÄiti i kao potez predostroÅ¾nosti onih koji su se zabrinuli za sigurnost svojih fotografija.

Nepovjerenje u Facebook potjeÄe dijelom od zabrinutosti za njegovu politiku privatnosti koja je opisana kao krajnje konfuzna. I sam Facebook je priznao da bi sigurnost mogla biti kamen spoticanja za kompaniju u buduÄ‡nosti.

I na kraju: faktor leÅ¾ernosti.

MoÅ¾da nije toliko stvar u tome da ljudi vide Facebook kao negativca, koliko misle da stranica nije viÅ¡e toliko cool kao nekad – dijelom zato Å¡to je toliko popularan i viÅ¡e nije “novi klinac u kvartu”. Zuckerberg je pokrenuo Facebook 2004. Å¡to je Äitava vjeÄnost za internet. Facebookovi prethodnici, MySpace i Friendster, nisu preÅ¾ivjeli (ili nisu nastavili rasti) toliko dugo.

Instagram je osnovan krajem 2010. i tek je posljednjih mjeseci postao dio zeitgeista. Hipsteri sa iPhonea su voljeli aplikaciju zbog njezine mobilnosti – lako ste mogli postati fotke sa svog telefona – i filtera koji su slikama davali retro, starinski izgled.

– Jednom rijeÄju, Instagram je bio cool. A Facebook gubi tu svoju leÅ¾ernost velikom brzinom – napisao je Alan Swan u Computer Business Review.

Instagram je uspio stvoriti keÅ¡ dijelom zbog svog statusa, a dijelom jer je bio underground hit. ÄŒak i sa desecima milijuna korisnika, svi su hvalili aplikaciju jer je djelovala intimno – mjesto na kome je bilo sigurno postavljati osobne fotografije i razmjenjivati â€‹â€‹priÄe u relativno uskom krugu prijatelja.

Nije jasno hoÄ‡e li se sada neÅ¡to promijeniti. Zuckerberg kaÅ¾e da Ä‡e aplikacija nastaviti funkcionirati kao proizvod nezavisan od Facebooka i da ljudi neÄ‡e morati objavljivati â€‹â€‹svoje Instagram fotke na druÅ¡tvenoj mreÅ¾i samo zato Å¡to je ona vlasnik aplikacije.

Ali ova lavina negodovanja doprinijela je kristalizaciji ideje da se na Facebook viÅ¡e ne gleda kao na potpuno leÅ¾ernu kompaniju kojoj svi bez razmiÅ¡ljanja vjeruju.

– Neki fanovi Instagrama se ponaÅ¡aju kao da je ovo tragedija – napisao je Horse u Los Angeles Timesu. – Njima se sviÄ‘ala ideja da postoji jedan kutak u online svijetu gdje se moÅ¾ete okupiti i biti van domaÅ¡aja Zuckerberg imperije …

Nekada davno ljudi su Äeznuli da budu dio Zuckerberg mreÅ¾e koja je prvotno bila dostupna samo studentima na Harvardu. Ali sada, kako pokazuje sluÄaj sa Instagramom, Facebook je odavno prestao biti ekskluzivni klub. Mnogi ga danas vide kao veliku bezliÄnu kompaniju, a korisnici Instagrama brinu da Ä‡e uniÅ¡titi i jednu lijepu stvar koju su nekad imali.

www.vzaktualno.hr