2012. – Stranica 339

A gdje je njoj pamet?

20. lipnja 2012.

141

Toliko je hrabra ili samo dovoljno luda da ovo izvede. Nadamo se da je sa nosom sve ok.

Chick Eats Dirt On Pocketbike Faceplant – Watch More Funny Videos

Utakmicom do sredstava za SRC Rogoznicu

20. lipnja 2012.

162

NK VuÄetinec organizira promotivnu utakmicu protiv reprezentacije klubova iz OpÄ‡ine Sveti Juraj na Bregu sastavljenu od igraÄa iz NK Brezje, NK Mali Mihaljevec, NK Venera-PMP i NK Zasadbreg.

SudeÄ‡i po sastavu ekipa i proÅ¡logodiÅ¡njoj takvoj utakmici ovo Ä‡e biti prava nogometna poslastica nakon zavrÅ¡etka prvenstva i svojevrsna pomoÄ‡ susjednih klubova NK VuÄetincu jer Ä‡e sav prihod biti namijenjen gradnji SRC Rogoznica u VuÄetincu.

Utakmica Ä‡e se odigrati u petak 22. lipnja 2012. na praznik Dana antifaÅ¡istiÄke borbe s poÄetkom od 15:00 sati na igraliÅ¡tu Venere-PMP. Organizatori nakon utakmice pripremaju i veselicu gdje Ä‡e sve prisutne zabavljati Mohokos-Band.

TakoÄ‘er, biti Ä‡e omoguÄ‡eno gledanje Äetvrtfinalne utakmice na EURU na videozidu.

Ministar Vrdoljak najavio izmjene Zakona o POS-u

19. lipnja 2012.

137

Ministar graditeljstva i prostornog ureÄ‘enja Republike Hrvatske Ivan Vrdoljak posjetio je danas Grad VaraÅ¾din i VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju, a nakon obilaska POS-a u ulici Vilka Novaka, te POS-naselja u JalkoveÄkoj i u HraÅ¡Ä‡ici, te posjete Termoplinu ministar je odradio i radni sastanak u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji na kojem je bilo rijeÄi o procesu legalizacije bespravnih graÄ‘evina i projektu POS-a, te o projektima energetske uÄinkovitosti.

– VaraÅ¾dinci imaju brzu i efikasnu Å¾upanijsku i gradsku upravu te je s tim ljudima zadovoljstvo raditi. Od 320 objekata prijavljenih na projekte energetske uÄinkovitosti iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije ih je Äak 120. Ostale morate moliti, dok ovdje postoji ekipa koja i javno-privatno partnerstvo i projekte energetske uÄinkovitosti, ali i sve ono Å¡to je novo brzo realizira, te se nadam da Ä‡e ti modeli biti uskoro preslikani na ostatak Hrvatske – poruÄio je ministar Vrdoljak.

Naime, kako je istaknuo varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar Å½upanija je na projekte energetske uÄinkovitosti prijavila viÅ¡e od stotinu objekata u vlasniÅ¡tvu Å¡kola, bolnica i vrtiÄ‡a, te je veÄ‡ Å¡est objekata u natjeÄaju i uskoro kreÄ‡e u realizaciju, dok je Grad varaÅ¾din prijavio sve Å¡kole, vrtiÄ‡e i Gradske bazene koji predstavljaju enorman troÅ¡ak.

Ministar je tokom danaÅ¡njeg posjeta najavio i izmjene Zakona o poticanoj stanogradnji (POS).

– Mijenjat Ä‡emo zakon o POS-u kako bi ga prilagodili danaÅ¡njem vremenu jer POS nije ono Å¡to je bio prije desetak godina. POS je Å¾ivo tijelo i on korigira trÅ¾iÅ¡te nekretninama te ga treba koristiti kao korekciju. Danas je najveÄ‡i problem kreditna sposobnost graÄ‘ana, osobito mlaÄ‘ih koji se moraju izboriti za svoj prvi stan – objasnio je Vrdoljak, a s njime se sloÅ¾io i varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

– Ljudi na listama za POS ima, ali oni trenutno nisu kreditno sposobni. Jedan od naÄina je da stanovi ne stoje prazni veÄ‡ da ljudi usele u njih, a kroz nekoliko godina kada postignu kreditnu sposobnost bi im bilo omoguÄ‡eno da im se dio najamnine prizna kao uÄeÅ¡Ä‡e u vlasniÅ¡tvu stana, tj. kao oblik otplate vlasniÅ¡tva samog stana – pojasnio je gradonaÄelnik HabuÅ¡.

Ministar Vrdoljak se osvrnuo i na situaciju u graÄ‘evini te izjavio da je graÄ‘evinski sektor po njegovom miÅ¡ljenju propustio jednu veliku Å¡ansu.

– U razdoblju od 2003. do 2008. godine kada su im banke bile potpuno otvorene i kada su imali mnogo posla nisu stvorili ozbiljne tvrke koje bi nastupile na europskom i svjetskom trÅ¾iÅ¡tu. Tada su kapital koji im je bio otvoren mogli bolje iskoristiti i brÅ¾e otiÄ‡i van te biti svjesni da hrvatsko graditeljstvo ne moÅ¾e na vijeke vjekova funkcionirati na tadaÅ¡njim nivoima. Ali ok, tu smo gdje jesmo. Neki su preÅ¾ivjeli preÅ¾ivjeli udar krize, neki su se prestrukturirali, a neki naÅ¾alost ne. Sada je doÅ¡lo novo vrijeme kada se viÅ¡e ne ne moÅ¾e nuditi po projektu pa traÅ¾iti vantroÅ¡kovniÄki radovi i raditi graÄ‘evinski kanibalizam gdje graÄ‘evinari jedan drugog ubijaju spuÅ¡tanjem cijena ne bi li samo uzeli posao, a kasnije razmiÅ¡ljali hoÄ‡e li ga uspjeti zavrÅ¡iti u minusu ili malom plusu. Sada je doÅ¡lo vrijeme kada moraju ukljuÄiti i znanje i iskustvo, te pratiti nove procese, a to ukljuÄuje i javno-privatno partnesrtvo i energetsku uÄinkovitost – rekao je ministar Vrdoljak i dodao da se na njihova prva dva natjeÄaja za energetsku uÄinkovitost javio jedan ponuÄ‘aÄ, jer kako tvrdi, ljudi to neznaju nuditi.

– PreporuÄam svima da prate sve Å¡to se pojavljuje i iskoriste svaku Å¡ansu. Da prate nove procese i natjeÄaje ministarstva te na taj naÄin izaÄ‘u iz krize – zakljuÄio je Vrdoljak.

www.vzaktualno.hr/MG

Bunda od Cromaddine koÅ¾e

19. lipnja 2012.

137

Dva su sata iza ponoÄ‡i. Spavanje je veÄeras luksuz kojeg si ne mogu priuÅ¡titi. Kosa preko ramena, tridesetak kilograma previÅ¡e i brada koje bi se i Bud Spencer postidio joÅ¡ me viÅ¡e drÅ¾e budnim u ovoj suviÅ¡e toploj noÄ‡i. PodnoÅ¡ljive proljetne kiÅ¡e naglo je zamijenilo varljivo lipanjsko sunce koje proteklih dana puca iz sveg arsenala. PoremeÄ‡ena umjereno-kontinentalna klima sve me viÅ¡e podsjeÄ‡a na tropsku.
I tad pomislim na Ruskinje…

Pamtite li sverastuÄ‡i trend noÅ¡enja bundi i Å¡alova od krzna iz ranih devedesetih?
OboÅ¾avao sam lisiÄje Å¡alove omotane oko vrata zmajski dobrih Å¾ena. Vrlo napaljujuÄ‡e, Äak i za klinca poput mene. Dostupnija cijena te poneki laÅ¾njaci rezultirali su sve masovnijom prodajom i potraÅ¾njom biranih animalnih ogrtaÄa. Krzno viÅ¡e nije bilo rezervirano samo za jet set. I dobrostojeÄ‡e seoske dame ponosno bi Å¡etale odjevene u krzno, umiljavajuÄ‡i se svom muÅ¡kom sponzoru, a isti bi, uz decentan smijeÅ¡ak, gordo nametnuo svoju bestijalno atraktivnu bolju polovicu u prvi plan.

No, kako to obiÄno biva, odreÄ‘eni pojedinci se ne Å¾ele sloÅ¾iti sa veÄ‡inom pa svim silama pokuÅ¡avaju sabotirati aktualne trendove na sceni.
ÄŒesto je to manjinska skupina ljudi, jebivjetri sa Å¡arenim pogledom na svijet, likovi optereÄ‡eni suludim idejama pa voÄ‘eni tim istim pokuÅ¡avaju promijeniti nepromjenljivo. Vode razne kampanje, potpisuju peticije, skidaju poznate liÄnosti, a sve pod motom â€žNE krznu“.
â€žAko nikad ne bi nosili svog psa, molimo da nikad ne nosite krzno“. Naravno da nikad ne bih nosio svog psa. Moj pas je obiÄno seosko dÅ¾ukelo i ne pada mi na pamet da svoju dragu obuÄem u jeftino krzno. Ako se veÄ‡ nosi, neka se nosi fensi. A Charlize Theron baca Mona Lisin smijeÅ¡ak te grli finu pasminu kao da joj Å¾ivot ovisi o toj vreÄ‡i buha. Volim pse. MaÄke oboÅ¾avam. Ne namjeravam ih derati, ne daj BoÅ¾e jesti, ali ja priÄam o lisiÄjem krznu. To su beÅ¡tije koje u najboljem sluÄaju neÄ‡e poÄiniti genocid nad VaÅ¡im pernatim i krznenim prijateljima nego Ä‡e tek zavrnuti vratom ponekoj kokoÅ¡ci.

I tko je bad animal u toj priÄi, dragi moji fanovi krzna? Dakako, lisica.
No, okaÄite lisicu za vrat celebrityja i za nekoliko minuta Ä‡e razjareni borci za Å¾ivotinjska prava podiÄ‡i ustanak i opkoliti tu beskrupuloznu liÄnost koja je poÄinila straÅ¡nu sodomiju nad jadnom Å¾ivotinjom.
ReÄ‡i Ä‡u Vam neÅ¡to vezano uz gorljive protivnike noÅ¡enja krzna: skupimo li ih na jednom vrlo hladnom mjestu, recimo, prosvjed u istoÄnosibirskom gradu Ojmjakon, koji je ujedno i najhladniji naseljeni grad na Zemlji, neÄ‡e proÄ‡i ni minuta, a veÄ‡ Ä‡e nuditi duÅ¡u u zamjenu za ogrtaÄ od polarnog medvjeda.

I tad pomislim na Ruskinje…
Znate, njima je hladno. Ruska zima nije djeÄja igra. Pitate se, otkuda odjednom tolika briga, empatija prema promrzlim djevojkama Äija je jedina nada da zima neÄ‡e biti duga i hladna?
Nekako im dugujem. ZaÅ¡to? Vole me. Eto zaÅ¡to. O Äemu priÄam? ProÅ¡le sam subote svirao u krcatom klubu. UÅ¡la je, tako prokleto dobra. PlavuÅ¡a s pedigreom. NajjaÄa riba u klubu. VeÄ‡ je s vratiju mijeÅ¡ala bokovima uz ritam glazbe. Sa ÄetverogodiÅ¡njim iskustvom u puÅ¡tanju facijalnog krzna (Äitaj: brade) bez ikakve namjere da se obrijem i prekrupnom vanjÅ¡tinom, jedan sam od onih DJ-eva koji nije najomiljeniji meÄ‘u Å¾enskom Äeljadi. Dodamo li tome pretjerano ljetno znojenje koje rezultira mokrom, slijepljenom odjeÄ‡om, zaista se suÅ¾ava krug Å¾ena Äije bih kriterije zadovoljio. Dogodilo se neÅ¡to potpuno neoÄekivano. Moja Ruskinja anÄ‘eoskog lica i izvanrednih oblina doleprÅ¡ala je do mene i zapoÄela svoj kobni ples. Svijala se uz mene poput zmije gledajuÄ‡i me svojim dubokim oÄima i fokusirajuÄ‡i svaki muÅ¡ki pogled. Masovna hipnoza. Mogao sam namirisati njezin dah i osjetiti svilenkastu koÅ¾u od te fatalne blizine. Navela me da razmiÅ¡ljam o neizrecivim stvarima koje bih joj radio. Meka, podatna i umiljata s vanserijski dobrim performansama. Nestala je uz osmijeh. U tom trenutku pristao bih na sve. Pa i da me oderu i stave oko njenog vrata kao Å¡al. Jer, ako sam u neÄemu dobar, onda je to grijanje u zimskim mjesecima.
BivÅ¡a draga, neÄ‡eÅ¡ joÅ¡ dugo u â€žzastaru“. Vuk dlaku mijenja, ali Ä‡ud ne. A ja Ä‡u uvijek moÄ‡i voljeti Å¾enu koja je jednom davno beskompromisno voljela.

Kolumna by McCromadda

Udruga Spas osuÄ‘uje premlaÄ‡ivanje psiÄ‡a

19. lipnja 2012.

139

Udruga za zaÅ¡titu Å¾ivotinja Spas VaraÅ¾din ujedno i gradski azil za napuÅ¡tene Å¾ivotinje grada VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinske Å¾upanije najoÅ¡trije osuÄ‘uje lepoglavskog dogradonaÄelnika Alojza Gredelja zbog, kako istiÄu, nevjerojatno okrutnog i sramotnog Äina muÄenja i premlaÄ‡ivanja Å¾ivotinja. Naime, kako prenose mediji, lepoglavski dogradonaÄelnik je proteklog tjedna bez razloga dvaputa nogom udario malu mjeÅ¡anku maltezera i shih tzua Meri koja je na ulici vezana Äekala svoju vlasnicu gospoÄ‘u ÄurÄ‘icu Bezek.

DogradonaÄelnik nije porekao napad veÄ‡ je izjavio da ne voli pse jer je imao nekoliko loÅ¡ih iskustava sa psima u djetinjstvu, te da vlasnica laÅ¾e kada tvrdi da je vikao kako bi pucao kad bi imao piÅ¡tolj.

– Rekao sam kako sam veÄ‡ jednog psa sredio piÅ¡toljem. Dobro, taj me pas napao – kaÅ¾e Gredelj za portal 24.sata.hr.

– Ovaj Äin je izuzetno straÅ¡an tko god da ga poÄini, a posebnu teÅ¾inu naÅ¾alost ima kada ga napravi osoba iz javnog i politiÄkog Å¾ivota, osoba koja bi trebala sluÅ¾iti za primjer svima nama, a posebno djeci. Kako moÅ¾emo onda oÄekivati da Ä‡e se naÅ¡a djeca ponaÅ¡ati kada odrastu… Svakodnevno smo ‘bombardirani’ loÅ¡im vijestima vezanim uz politiÄre, a sad joÅ¡ i ovo – poruÄuju iz Udruge Spas i dodaju da traÅ¾e da Alojz Gredelj snosi posljedice za uÄinjeno.

– Ne Å¾elimo vjerovati da smo toliko nazadno druÅ¡tvo veÄ‡ se nadamo da je to izdvojen nemoralan i okrutan Äin neodgovornog i nesavjesnog pojedinca, ali se pitamo samo jedno – ako je takav prema Å¾ivotinjama, kakav je prema ljudima, jer kao Å¡to se kaÅ¾e ‘nemamo dva srca, jedno za Å¾ivotinje i drugo za ljude – dodaju iz Udruge predvoÄ‘eni predsjednicom Udruge Gordanom Lacko i dopredsjednikom Udruge Martinom Dvorskim.

www.vzaktualno.hr/MG

Zdravo sunÄanje: Koliko je zaštite potrebno?

19. lipnja 2012.

119

S obzirom na to da proizvoÄ‘aÄi odreÄ‘uju jaÄinu zaÅ¡titnog faktora losiona za sunÄanje prema debljini nanijetog sloja, vaÅ¾no je namazati dovoljnu koliÄinu sredstva kako bi njegovo djelovanje bilo uÄinkovito. A koliko je to dovoljno?

StruÄnjaci upozoravaju na uznemirujuÄ‡i podatak da veÄ‡ina ljudi namaÅ¾e toliko tanak sloj losiona za sunÄanje da ukupna koliÄina bude dva do Äetiri puta manja od one koja je predviÄ‘ena.

PoÅ¡to djelovanje zaÅ¡titne kreme slabi tijekom vremena, za najuÄinkovitiju zaÅ¡titu preporuÄa se da svaka dva sata na cijelo tijelo nanesete po tri velike Å¾lice preparata.

Radi potpunije zaÅ¡tite kremu je potrebno nanijeti Äak do 30 minuta prije izlaska na sunce. Å to je viÅ¡i faktor preparata, to je zaÅ¡tita jaÄa, no kreme ne spreÄavaju opekline, one tek ograniÄavaju zloÄudne UV zrake. Stoga, znajte svoje granice. Osobe svjetlije puti su mnogo osjetljivije od onih tamnijeg tena. TakoÄ‘er, djeci su potrebni savjeti odraslih.

Iako je na etiketi nekih proizvoda navedeno da su vodootporni, niÅ¡ta vam ne jamÄi dugotrajnu zaÅ¡titu. Stoga, sredstvo nanosite poslije svakog plivanja ili u sluÄaju prekomjernog znojenja.

Ako je moguÄ‡e, izbjegavajte aktivnosti na otvorenom izmeÄ‘u 10 – 15 sati, ako vam pak raspored to ne dopuÅ¡ta, planirajte postepeno izlaganje suncu.

UÅ¾ivajte u suncu, ali oprezno!

www.vzaktualno.hr

Od slijedeÄ‡e školske godine kreÄ‡e e-Dnevnik

19. lipnja 2012.

138

Å kolski imenici u obliku plave knjige koje uÄitelji i profesori stalno nose pod rukom uskoro bi mogli otiÄ‡i u povijest. Bar u tom obliku. Naime, od slijedeÄ‡e Å¡kolske godine srednje Å¡kole Äiji osnivaÄ je VaraÅ¾dinska Å¾upanija te srednja Å¡kola MaruÅ¡evec ukljuÄit Ä‡e se u e-Dnevnik sustav.

RijeÄ je o web aplikaciji za voÄ‘enje razredne knjige u elektroniÄkom obliku, koji je poÄetkom Å¡kolske godine 2011/12. uveden kao pilot projekt Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, u ukupno 9 razreda u tri srednje Å¡kole: XV. Gimnaziji u Zagrebu, Gimnaziji PoÅ¾ega i u Medicinskoj Å¡koli Ante KuzmaniÄ‡a u Zadru, a od nove Å¡kolske godine krenut Ä‡e i u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji. Aplikaciju je izradio CARNet te ona ima sve funkcionalnosti postojeÄ‡e papirnate razredne knjige, uz mnoge dodatne moguÄ‡nosti, Å¡to je i prezentirano na danaÅ¡njoj prezentaciji kojoj su prisustvovali ravnatelji svih srednjih Å¡kola s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

– Ovaj sustav u potpunosti zamjenjuje papirnati imenik koji smo u naÅ¡im Å¡kolama koristili joÅ¡ od Austro-ugarske. Sustav se pokazao izuzetno uspjeÅ¡nim, posebice u smanjenju izostanaka uÄenika jer su uÄenici shvatili da roditelji odmah mogu dobiti informaciju o njihovom izostanku iz Å¡kole. S druge strane sami uÄenici imaju uvid u sve svoje ocjene, izostanke i zapaÅ¾anja – objasnio je ravnatelj CARNeta Zvonimir StaniÄ‡ dodavÅ¡i kako Ä‡e profesori umjesto plavih knjiga sada nositi laptope ili tablet ureÄ‘aje, a pristup e-Dnevniku je moguÄ‡ i preko mobitela.

Na pitanje Å¡to jamÄi sigurnost ovog sustava kako se ne bi zloupotrebljavao, StaniÄ‡ je e-Dnevnik usporedio s internet bankarstvom.

– Ako moÅ¾ete promijeniti minus u plus na tekuÄ‡em raÄunu, moÄ‡i Ä‡ete promijeniti i ocijenu. No to je malo teÅ¾e. Svi naÅ¡i inÅ¾enjeri rade na razvoju sustava i njegovoj sigurnosti. Ukoliko netko i uspije probiti sustav iskoristit Ä‡emo ga da na pomogne u daljnjem razvoju – objasnio je ravnatelj StaniÄ‡.

VaraÅ¾dinska Å¾upanija se ukljuÄila u ovaj projekt s ciljem poboljÅ¡anja obrazovnog procesa uz primjenu modernih informacijsko-komunikacijskih tehnolgija, a za provoÄ‘enje projekta i potrebnu opremu je osigurano 210.000 kuna.

– Imenik kao imenik se neÄ‡e mnogo promijeniti, osim Å¡to Ä‡e svaki predmetni nastavnik imati uvid u ocjene uÄenika iz samo svog predmeta, dok Ä‡e razrednici imati uvid u sve – objasnio je zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Milan PavlekoviÄ‡ dodavÅ¡i kako je VaraÅ¾dinska Å¾upanija prva u Hrvatskoj koja ulazi u ovaj sustav, te da je slijedeÄ‡i moguÄ‡i korak uvoÄ‘enje ovog sustava i u osnovne Å¡kole.

www.vzaktualno.hr/MG