2012. – Stranica 431

18. travnja 2012.

202

Kulinarski show i natjecanje za najbolju zagorsku Å¡truklu – Å truklijada – odrÅ¾at Ä‡e se u nedjelju 22.travnja od 15.30 na sportskom igraliÅ¡tu u Gornjoj Stubici.

Za titulu nabolje Å¡trukle Zagorja ove se godine nadmeÄ‡e 26 zagorskih restorana, agroturizama, hotela, toplica i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ova inaÄe jedinstvena manifestacija Krapinsko-zagorske Å¾upanije u pripremanju Å¡trukli, zagorskog jela koje ima oznaku zaÅ¡tite nematerijalnog kulturnog dobra, kao Å¡to je zaÅ¡tiÄ‡ena i sama manifestacija, odrÅ¾ava se u sklopu Jurjevskog tjedna, tradicionalnog puÄkog slavljenja poÄetka proljeÄ‡a i proljetnih radova.

Natjecanje u pripremanju zagorskih Å¡trukli, za koje veÄ‡ sada postoji mnoÅ¡tvo receptura, poÄet Ä‡e kao kulinarski show u kojem Ä‡e kuhare Terma JezerÄica, koje su lani ponijele titulu pobijednika Å truklijade, na dvoboj u pripremi Å¡trukli izazvati amaterke u kulinarstvu Marina Krog i DraÅ¾enka Grah, zaposlenice Upravnog odjela za poljoprivredu Krapinsko-zagorske Å¾upanije.
Natjecanje se odvija na otvorenom i pred brojnim posjetiteljima, koji Ä‡e ujedno imati priliku uÅ¾ivati u Å¡truklima i kupiti ih po simboliÄnoj cijeni, a sav prihod Ä‡e biti doniran druÅ¡tvu â€žNaÅ¡a djeca“ iz Donje Stubice kao pomoÄ‡ za odlazak na ljetovanja one djece Äiji su roditelji slabije imovinske moÄ‡i.

OcjenjivaÄki sud koji Ä‡e kuÅ¡ati sve Å¡trukle natjecatelja i iskuÅ¡anim nepcima presuditi najboljeg Äine Branka Kralj i Anka IlinÄiÄ‡, profesorice Srednje Å¡kole Zabok, Slavko VeÄeriÄ‡, predsjednik Kuharskog saveza KZÅ½ i Branko GrebliÄki Ventek, predsjednik Ceha ugostitelja pri Å¾upanijskoj ObrtniÄkoj komori.

Glavni organizator Å truklijade 2012. je Zagorska razvojna agencija, manifestaciju podupiru i sufinanciraju Krapinsko-zagorska Å¾upanija, Hrvatska gospodarska komora – Å½upanijska komora Krapina, ObrtniÄka komora Krapinsko – zagorske Å¾upanije i Srednja Å¡kola Zabok, a kao partner i suorganizator ukljuÄila se i OpÄ‡ina Gornja Stubica.

Å truklijada je manifestacija Krapinsko-zagorske Å¾upanije, koja se odrÅ¾ava veÄ‡ Äetiri godine s ciljem promocije i zaÅ¡tite tradicionalnog zagorskog jela – zagorskih Å¡trukli. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske dodijelilo je tradicionalnim domaÄ‡im Å¡truklima status nematerijalnog kulturnog dobra i upisani su u Registar zaÅ¡tiÄ‡enih kulturnih dobara Hrvatske. Krapinsko-zagorska Å¾upanija radi i dalje na dobivanju jamstvenog Å¾iga Zagorskih Å¡trukli, te u konaÄnici zaÅ¡titi geografskog porijekla.

www.vzaktualno.hr

Platio dug za stanarinu laÅ¾nim novÄanicama

18. travnja 2012.

188

34 – godiÅ¡njak iz ÄŒakovca svojoj je bivÅ¡oj stanodavki u Pribislavcu dug za stanarinu platio krivotvorenin novÄanicama – utvrÄ‘eno je kriminalistiÄkim istraÅ¾ivanjem Policijske uprave MeÄ‘imurske.

Nekoliko laÅ¾nih novÄanica bile su od 500 kuna, a protiv poÄinitelja slijedi podnoÅ¡enje kaznene prijave OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniÅ¡tvu u ÄŒakovcu.

www.vzaktualno.hr

U VaraÅ¾dinu kreÄ‡e novi studij InÅ¾enjerstva okoliša

18. travnja 2012.

270

GeotehniÄki fakultet SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu od ove Ä‡e akademske godine biti obogaÄ‡en novim studijskim programom pod nazivom InÅ¾injerstvo okoliÅ¡a. Ovaj preddiplomski studij trajat Ä‡e tri godine a nakon njega studenti stjeÄu titulu sveuÄiliÅ¡ni prvostupnik inÅ¾enjer InÅ¾enjerstva okoliÅ¡a – doznajemo na danaÅ¡njem predstavljenju novog studijskog programa u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji.

Tijekom studija stjeÄu se znanja iz temeljnih prirodnih, tehniÄkih i informatiÄkih znanosti kao preduvjet za razumijevanje osnovnih principa inÅ¾enjerstva okoliÅ¡a, koji ukljuÄuju znanja iz zaÅ¡tite okoliÅ¡a, gospodarenja otpadom te ostalih mjera i postupaka u zaÅ¡titi okoliÅ¡a.

Kroz laboratorijsku i terensku nastavu studenti Ä‡e stjecati znanja i vjeÅ¡tine prikupljanja i obrade uzoraka tla, otpada, vode i zraka te analize rezultata.

– Studij Ä‡e trajati 3 godine, a studenti Ä‡e osim klasiÄne nastave naravno imati i terensku i laboratorijsku edukaciju gdje Ä‡e dobiti konkretna znanja koja Ä‡e odmah moÄ‡i implementirati nakon zavrÅ¡etka studija. Hrvatska se u veÄ‡em segmentu uskladila s propisima EU, a ti nam propisi daju moguÄ‡nusti ali i obaveze koje moramo ispuniti. Da bi se one ispunile potrebno je znanje i oÄekujem da Ä‡e naÅ¡i inÅ¾enjeri koji izaÄ‘u sa fakulteta upravo imati takva znanja koja Ä‡e omoguÄ‡iti kvalitetnije ispunjavanje tih zahtjeva – kaÅ¾e doc.dr.sc. Aleksandra AniÄ‡ VuÄiniÄ‡, predstojnica Zavoda za inÅ¾enjerstvo okoliÅ¡a GeotehniÄkog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu.

Dekan GeotehniÄkog fakulteta Josip Mesec istiÄe da su Hrvatskoj svakako potrebni inÅ¾injeri zaÅ¡tite okoliÅ¡a i njihova znanja Å¡to Ä‡e doprijeniti razvoju gospodarstva kako na drÅ¾avnoj tako i na lokalnoj razini.

mesec

– Hrvatskoj je u ovom trenutku prema snimljenom stanju potrebno oko 1000 inÅ¾enjera zaÅ¡tite okoliÅ¡a. SveuÄiliÅ¡no znanje nedvojbeno bi trebalo puno doprijeniti gospodarstvu jer Ä‡e se kroz struÄni i znanstveni pristup provoditi istraÅ¾ivanja koja su naroÄito vaÅ¾na i odrÅ¾avat Ä‡e se korak sa EU – kaÅ¾e prof.dr.sc.Josip Mesec, dekan GeotehniÄkog fakulteta.

Podsjetimo, glavni zadaci inÅ¾enjerstva okoliÅ¡a su osigurati zdravo tlo, vodu i zrak kao osnovni preduvjet za zdravi Å¾ivot, zaÅ¡titi prirodne resurse i sukreirati odrÅ¾ivi razvoj kroz koji Ä‡e ljudske aktivnosti biti uravnoteÅ¾ene s okoliÅ¡em.

VaraÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar zadovoljan je dobrom suradnjom s GeotehniÄkim fakultetom i pozdravlje svaki novi studijski program koji dolazi u VaraÅ¾din.

– Nadam se de Ä‡e biti joÅ¡ novih studijskih programa i da je sve to dio priprema za buduÄ‡e SveuÄiliÅ¡te Sjever. Å½elim da naÅ¡i studenti mogu birati te da ne odlaze daleko zbog stjecanje znanja veÄ‡ da im se to omoguÄ‡i u VaraÅ¾dinu . Dio visokog obrazovanja i znanosti nam nedostaje u naÅ¡oj Å¾upanijskoj strategiji ali polako se i to popunjava – kaÅ¾e Å¾upan Predrag Å tromar.

Gimnazijalci na dva sata postali vijeÄ‡nici

18. travnja 2012.

218

ÄŒetvrtu godinu za redom u VaraÅ¾dinu je sazvana posebna sjednica Gradskog vijeÄ‡a, a rijeÄ je o planskoj igri “Lokalna samouprava” – projektu Äiji cilj je zainteresirati mlade za politiku. Tako je, uz redovne varaÅ¾dinske vijeÄ‡nike, proÄelnike i gradonaÄelnika, 30 uÄenica i uÄenika iz Prve gimnazije VaraÅ¾din odabravÅ¡i svoju stranku jutros sjelo u stolice gradskih vijeÄ‡nika, postavljalo pitanja gradonaÄelniku tokom aktualnog sata te dalo prijedloge koje su dan ranije sami sastavili.

Sjednici su tako prisustvovali Älanovi Saveza udruÅ¾enih gimnazijalaca (SUG), Gimnazijske neovisne stranke (GNS), VaraÅ¾dinske unije mladih (VUM); te Stranka planske igre (SPI), a zanimalo ih je, izmeÄ‘u ostalog, da li Grad s obzirom na gospodarsku situaciju pomaÅ¾e uÄenicima loÅ¡ijeg imovinskog statusa, te da li u proraÄunu ima mjesta za nabavu knjiga i stipendiranje tih uÄenika.

Osim toga, vijeÄ‡nike i gradonaÄelnika su upitali da li postoji moguÄ‡nost da Grad sudjeluje u subvenciji prehrane srednjoÅ¡kolaca te da li Ä‡e se troÅ¡kovi mjeseÄnog prijevoza smanjiti na 100 kuna. Zanimalo ih je i da li Ä‡e se i ove godine naplaÄ‡ivati ulaz na koncerte tokom Å pancifesta te hoÄ‡e li ih uÄenici dobiti besplatno ili po povlaÅ¡tenoj cijeni.

Osim pitanja, mladi vijeÄ‡nici iznjeli su i svoje prijedloge za poboljÅ¡anje Å¾ivota u VaraÅ¾dinu te predloÅ¾ili otvaranje vrtiÄ‡a na podruÄju Grabanica i POS-ovog naselja, te odreÄ‘ivanje lokacije za varaÅ¾dinski pseÄ‡i park.

– Kroz sam projekt smo dobili mnoge korisne informacije i savjete, te se uvjerili da biti politiÄar nije lako. Ima mnogo posla i teÅ¡ko je zalagati se za interese ljudi, ali ovo je bilo zabavno iskustvo – rekao je Marko.

InaÄe, nositelj projekta simulacije sjednice je njemaÄka zaklada Friedrich Ebert, akako je istakla predstavnica zaklade Ivona BakoviÄ‡, cilj je dati mladima uvid u politiÄki svijet, razviti njihove komunikacijske sposobnosti i Äuti njihove ideje.

www.vzaktualno.hr

Novo otkriÄ‡e: Bol spašava Å¾ivote!

18. travnja 2012.

207

Svake godine se troÅ¡e milijuni na lijekove koji ublaÅ¾avaju bolove, bilo da se radi o obiÄnoj glavobolji ili lijeÄenju ozbiljnijih oboljenja. MeÄ‘utim, znanstvenici tvrde da taj nepopularan osjeÄ‡aj igra kljuÄnu ulogu u odrÅ¾avanju ljudi Å¾ivim, jer pokreÄ‡e skrivene iscjeliteljske procese.

Iako ovo vjerojatno boli Äuti, bol je veoma vaÅ¾an faktor u procesu ozdravljenja. Novo otkriÄ‡e je Å¡amar medicinskim radnicima koji desetljeÄ‡ima tvrde da bol uvijek odgaÄ‘a ozdravljenje bolesnika, te se zato mora zaustaviti lijekovima.

MeÄ‘utim, lijeÄnici su i u proÅ¡losti, toÄnije u 19. stoljeÄ‡u, vjerovali da je bol kljuÄna za proces ozdravljenja. Sada su se vjerovanja viktorijanskih ljekara pokazala toÄnima, posebice kod oboljenja kao Å¡to su srÄani udar, angina pektoris, dijabetes i artritis, piÅ¡e Daily Mail.

Znanstvenici su nedavno otkrili da intenzivna bol nakon srÄanog udara moÅ¾e spasiti Å¾ivot bolesniku, dok blokiranje boli jakim lijekovima doprinosi pogorÅ¡anju stanja i umanjuje Å¡anse za preÅ¾ivljavanje,

Oni su otkrili da tijekom srÄanog udara signali boli iz srÄanih Å¾ivaca privlaÄe matiÄne stanice iz koÅ¡tane srÅ¾i, koje popravljaju oÅ¡teÄ‡enja izazvana udarom i vraÄ‡aju protok krvi u srce.

– OsjeÄ‡aj boli je kljuÄan kod pacijenata koji dobiju srÄani udar, jer bol u mozgu potiÄe psiholoÅ¡ke procese koji popravljaju nastalu Å¡tetu – kazao je autor studije Paolo Madeddu.

– Bol je vrlo kompliciran proces. Ne radi se samo o tome da vas tijelo upozorava da neÅ¡to nije u redu. Bol moÅ¾e znaÄiti da tijelo samo popravlja nastali zdravstveni problem – smatra dr. Helene Wilson.

www.vzaktualno.hr

Uzgojite svoj bonsai

18. travnja 2012.

209

Bonsai je odraslo drveÄ‡e, patuljaste graÄ‘e u plitkoj posudi. Bonsai je japanski naÄin uzgoja drveÄ‡a, to je rezultat stoljeÄ‡ima stare umjetnosti drveÄ‡a i grmlja. DrveÄ‡e i grmlje nije prirodno patuljasto, veÄ‡ je dobiveno raznim zahvatima.

Uzgajanje bonsaia vrÅ¡i se vrtlarskim tehnikama orezivanja korijena, mladih izboja, grana, meÄ‘utim da bi biljka dobila status bonsaia, treba 5 do 15 godina.

Bonsai moÅ¾e Å¾ivjeti nekoliko desetljeÄ‡a, pa Äak i stoljeÄ‡a, ovisno o vrsti biljke. Biljke za vanjski uzgoj bonsaia su: bor, ariÅ¡, Äempes, japanski javor, treÅ¡nje, Å¡ljive, magnolia, glicinia, pirakanta, zlana kiÅ¡a, itd..

Za sobni uzgoj najbolje biljke su: fikus, azaleja, hibiscus, Å¡eflera, jasmin, bugenvilija, itd..

BONSAI, OBLICI I UZGOJ

STROGO USPRAVNI OBLIK: horizontalni oblik ( uspravno deblo).
NEPRAVILNO USPRAVNI OBLIK: drvo sa savijenim deblom.
NAKRIVLJENI OBLIK: izgleda kao da ga je vjetar prisilio da raste pod kutem.
POLUKASKADA: stablo se naginje tako da igleda kao da raste niz padine.
KASKADA: stablo se naginje preko ruba posude.

Japanci smatraju da su za uzgoj najbolji zakrÅ¾ljali oblici u prirodi, ali isto tako uzgoj se poÄinje iz reznice ili sjemena, a oblikovanje poÄinjemo kada drvo ima Ävrstu i jaku stabljiku.

VRTLARSKE TEHNIKE U OBLIKOVANJU

REZANJE GRANA: Grane su odvojeni djelovi i reÅ¾u se izmeÄ‘u 3 i 5 godina starosti bonsaia. Moraju stajati naizmjeniÄno, dovoljno da imaju 3-5 grana. Za rezanje se korise specijalne Å¡kare, a suviÅ¡ne grane reÅ¾u se do debla.
REZANJE IZBOJA:
U fazi mirovanja reÅ¾e se viÅ¡ak kako bi odrÅ¾ali formu, suviÅ¡ni izboji mogu se rezati i u vrijeme vegetacije.
VEZANJE GRANA Å½ICOM: Ako grana stoji u neÅ¾eljenom obliku (smjeru), omotamo ju Å¾icom i usmjerimo po Å¾elji.
PRESAÄIVANJE: Svake 2-3 godine bonsai presaÄ‘ujemo i odreÅ¾emo za 1/3, a pomoÄ‡u Å¡trikaÄ‡e igle odstranjujemo supstrat sa korijena koliko je moguÄ‡e (korijen se reÅ¾e svake dvije godine).
PRIHRANJIVANJE: Specijalnim gnojivima za prihranjivanje.

Foto: japanesebonsaitrees

Foto: data.whicdn.com

Foto: flare360.com

Salon cvijeÄ‡a â€žImpresium“!
Stjepana RadiÄ‡a 123,Vidovec
042/741-576

Zamjenica Å¾upana na otvorenju sajmova BIAM. 2012

18. travnja 2012.

204

Zamjenica varaÅ¾dinskog Å¾upana Blanka Glavica JeÄmenica nazoÄila je otvorenju sajmova BIAM – Graditeljstvo – ObrtniÅ¡tvo – Zavarivanje 2012, koji se odrÅ¾avaju od 17. do 21. travnja 2012. na ZagrebaÄkom Velesajmu.

Ovi meÄ‘unarodni specijalizirani sajmovi pruÅ¾aju uvid u najnovija tehnoloÅ¡ka rjeÅ¡enja na podruÄju alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaÅ¡tite, graditeljske struke, dok je sajam obrtniÅ¡tva najvaÅ¾niji gospodarski dogaÄ‘aj obrtniÄke struke u Hrvatskoj.

Zamjenik ministra obrta i poduzetniÅ¡tva DraÅ¾en Pros sveÄano je otvorio 21. po redu BIAM -meÄ‘unarodni sajam alatnih strojeva i alata, ZAVARIVANJE – 24. meÄ‘unarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaÅ¡tite, GRADITELJSTVO – 36. meÄ‘unarodni sajam graÄ‘enja i opremanja i OBRTNIÅ TVO – 54. meÄ‘unarodni sajam obrtniÅ¡tva, a nazoÄnima se obratio i predsjednik Hrvatske obrtniÄke komore Dragutin Ranogajec.

www.varazdinska-zupanija.hr