2012. – Stranica 571

I Grad VaraÅ¾din podrÅ¾ao projekt "Piškornica"

18. siječnja 2012.

515

Arhiva

Grad VaraÅ¾din 20. je jedinica lokalne samouprave u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji koja je i formalno podrÅ¾ala projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske “PiÅ¡kornica”. VaraÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ potpisao je preambulu Sporazuma o preuzimanju otpada.

RijeÄ je o zakonskoj obvezi, buduÄ‡i da je DrÅ¾avnom strategijom gospodarenja otpadom predviÄ‘eno da sve opÄ‡ine i gradove u Äetiri sjeverne Hrvatske Å¾upanije – VaraÅ¾dinskoj, MeÄ‘imurskoj, Krapinsko-zagorskoj i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄkoj – svoj otpad zbrinjavaju upravo u PiÅ¡kornici.

Prema rijeÄima savjetnika Uprave PiÅ¡kornice Mladena JozinoviÄ‡a, koji je takoÄ‘er nazoÄio potpisivanju, Sporazum o preuzimanju otpada vaÅ¾an je zbog odreÄ‘ivanja stvarnih koliÄina otpada, Å¡to Ä‡e u konaÄnici odrediti i cijenu, ali i zbog lakÅ¡eg apliciranja u fondove EU.

Osim gradonaÄelnika HabuÅ¡a, Sporazum je potpisao i gradonaÄelnik Novog Marofa mr.sc. Darko HreniÄ‡.

InaÄe, do sada je svojim je potpisom na ovakav sporazum podrÅ¡ku Regionalnom centru za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, koji bi s radom trebao poÄeti najranije za 3 godine, dalo veÄ‡ 95 od 110 sjevernohrvatskih gradonaÄelnika i naÄelnika.

ZapoÄnite dan aromaterapijom

18. siječnja 2012.

1019

Arhiva

Imate li stresnu svakodnevicu i ne osjeÄ‡ate se najbolje a najveÄ‡i dio dana provodite za raÄunalom? TeÅ¡ko vam pada suhi uredski zrak? Isrpljuje vas opÄ‡enito ubrzani tempo Å¾ivota? Vrijeme je da u vaÅ¡e urede i domove veÄ‡ danas unesete mirise prirode i tako svoj Å¾ivot uÄinite zdravijim i ugodnijim. U tome Ä‡e vam pomoÄ‡i aramoterapija…

Aromaterapija je koriÅ¡tenja mirisa i mirisnih ulja u svrhu poboljÅ¡anja stanja duha i tijela a koriste se nepreraÄ‘eni ekstrakti aromatiÄnih biljaka i cvijeÄ‡a koji proizvode eteriÄna ulja. Za razliku od temeljnih ulja kao Å¡to je suncokretovo ili maslinovo, ta ulja ne ostavljaju masan trag a koriste se na dva naÄina – preko koÅ¾e i preko osjeta mirisa.

Utrljavanje aromatiÄnih ulja u koÅ¾u djeluje opuÅ¡tajuÄ‡e i vrlo je uÄinkovito jer zdrava koÅ¾a asporbira ulje za nekoliko minuta. MasaÅ¾e eteriÄnim uljima vrlo su popularne jer lijeÄe iscrpljenost, glavobolju i nesanicu a osim toga jaÄaju i imunoloÅ¡ki sustav. VaÅ¾no je znati da su sva ta ulja visoko koncentrirane supstance te se zato nikada na koÅ¾u ne stavljaju nerazrijeÄ‘ena, osim ulja lavande.

Ukoliko nemate vremena za masaÅ¾u kod kuÄ‡e a niti novaca za tu “poslasticu” u nekom od kozmetiÄkih salona, bit Ä‡e dovoljno da koristite eteriÄna ulja u mirisnim svjetiljkama, odnosno uljanicama. Zapamtite samo da ulja za masaÅ¾u nisu prikladna za koriÅ¡tenje u svjetiljkama.

Ponuda eteriÄnih ulja zaista je bogata i sigurno Ä‡ete pronaÄ‡i miris koji vam odgovara. Ukoliko ste depresivni ili napeti a misli su vam zbrkane, najbolje je da koristite ulje lavande jer njen miris djeluje opuÅ¡tajuÄ‡e. Za jaÄanje organizma i imuniteta odliÄan je limun, za dobro raspoloÅ¾enje mandarina a metvica pak djeluje antuvirisno i protuupalno.Pojedina eteriÄna ulja kao Å¡to su ulje jasmina, Ä‘umbira i kadulje smatraju se Äak i blagim afrodizijacima.

Prije nego svoju uljanicu stavite u ured ili dom trebate ipak znati da se ne smije pretjerivati sa doziranjem eteriÄnih ulja jer ona u tom sluÄaju mogu izazvati neÅ¾eljeni uÄinak – glavobolju i povraÄ‡anje.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinke donacijom pomogle malim autistima

17. siječnja 2012.

1374

Arhiva

Donacija pjevaÄke ekipe iz VaraÅ¾dina, toÄnije Petre VuruÅ¡iÄ‡, Matee Strupar, Anite HuÄ‘ek i Helene Hubak, koje su nastupom na HTV u emisiji “Pjevaj moju pjesmu” osvojile 10.000 kuna, omoguÄ‡ila je nove termine plivanja za djecu iz Udruge Pogled.

Naime, djevojke su svojom nagradom pokrile troÅ¡kove viÅ¡emjeseÄnih termina plivanja na Gradskim bazenima u ÄŒakovcu, te time, kao Å¡to je bilo vidljivo na prvom plivaÄkom susretu, izuzetno razveselile djecu iz Pogleda.

– Veliko hvala djevojkama Å¡to su prepoznale nastojanja Udruge Pogled te pomogle organizirati viÅ¡emjeseÄno plivanje za sve Älanove – poruÄuju Älanovi Pogleda.

Organizirano plivanje i kupanje za Älanove Udruge Pogled te njihovu pratnju (roditelji, bake, tete…) se nastavlja svake subote od 10 do 11 sati uz prisutnost trenera, a odrÅ¾avat Ä‡e se do lipnja ove godine.

Udruga za autizam Pogled iz NedeliÅ¡Ä‡a trenutno broji 32-ero djece u rasponu od 2 do 17 godina i 3 osobe s autizmom te viÅ¡e redovnih i Älanova prijatelja. Sva djeca i osobe imaju poremeÄ‡aj autistiÄnog spektra, a poneki uz to i druge poteÅ¡koÄ‡e poput blaÅ¾e ili teÅ¾e mentalne retardacije, ADHD, cerebralne paralize, epilepsije ili tuberozne skleroze.

www.vzaktualno.hr

Grickanje izmeÄ‘u obroka ne deblja?!

17. siječnja 2012.

409

Arhiva

Studija provedena u NorveÅ¡koj sugerira da grickanje izmeÄ‘u obroka ne utjeÄe na poveÄ‡anje tjelesne mase, osim u sluÄaju da viÅ¡ak unesenih kalorija ne potroÅ¡imo.

TakoÄ‘er nije dokazana povezanost grickanja i jedenja obilnijih obroka. IstraÅ¾ivanje je provedeno na uzorku od 58 Å¾ena starosti od 19 do 41 godine, a istraÅ¾ivaÄe su zanimale navike grickanja u proteklih 28 dana, pri Äemu je jasno trebalo razdvojiti pojam grickanja, meÄ‘uobroka i obroka.

NajveÄ‡i postotak Å¾ena, 40 posto, prijavio je grickanje Å¡est do 12 dana u ispitivanom vremenskom periodu od 28 dana. Grickanje je u ovom istraÅ¾ivanju definirano kao neplanirano ili ponovljeno jedenje izmeÄ‘u obroka i meÄ‘uobroka pri kome osobe mogu kontrolirati uzimanje hrane. U sluÄaju da to ne mogu uÄiniti radilo bi se o poremeÄ‡aju prejedanja – kompulsivnom jedenju, piÅ¡e Gastro.

Bez obzira na ove rezultate, treba upozoriti da neplanirano jedenje nije dobra ideja i moÅ¾e voditi viÅ¡ku kalorija, a ako ih unesemo viÅ¡e nego Å¡to potroÅ¡imo, postoji moguÄ‡nost debljanja, osobito u sluÄaju uzimanja grickalica bogatih kalorijama i siromaÅ¡nih nutrijentima – a upravo su takve najpopularnije.

Aktualno.hr

U prosincu nezaposlenost porasla za 3,3%

17. siječnja 2012.

433

Arhiva

Krajem prosinca 2011. godine u Hrvatskom zavodu za zapoÅ¡ljavanje – PodruÄnoj sluÅ¾bi VaraÅ¾din evidentirane su 9.973 nezaposlene osobe. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih veÄ‡i je za 3,3% ili za 315 osoba, a u usporedbi s istim mjesecom (prosinac) 2010. godine broj nezaposlenih manji je za 233 osobe, odnosno 2,3%.

Tijekom studenog 2011. godine prijavljeno je 413 slobodnih radnih mjesta, Å¡to je za 11,0% (51 slobodno radno mjesto) manje nego u proteklom mjesecu, te 4,0% (16 slobodnih radnih mjesta) viÅ¡e nego u istom mjesecu proÅ¡le godine (prosinac 2010). NajveÄ‡i broj slobodnih radnih mjesta odnosi se na podruÄje obrazovanja, preraÄ‘ivaÄke industrije, graÄ‘evinarstva i trgovine.

U toku ovog mjeseca u odnosu na prethodni mjesec PS VaraÅ¾din biljeÅ¾i rast registrirane nezaposlenosti u svim ispostavama, pa tako a podruÄju Ispostave Ivanec biljeÅ¾i 2.521, Ludbreg 1.128, Novi Marof 1.040, Cestica 581 i VaraÅ¾din nezaposlene 4.703 osobe

U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 5.377 muÅ¡karaca ili 53,9%, Å¡to je za 4,1% viÅ¡e u odnosu na proÅ¡li mjesec. Udio Å¾ena u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 46,1% ili 4.596 Å¾ena, Å¡to je 2,3% viÅ¡e nego u prethonom mjesecu.

U strukturi nezaposlenih je 1.289 osoba (12,9%) bez radnog iskustva.

www.vzaktualno.hr

Predstavljen projekt Mura.Drava.Bike

17. siječnja 2012.

450

Arhiva

Biciklizam je aktivnost kojom se bavi sve veÄ‡i broj ljudi zbog pozitivnih uÄinaka na zdravlje a kao turistiÄka djelatnost razvija se vrlo brzo i postaje vaÅ¾na ekonomska grana u Europi. IstraÅ¾ivanja pokazuju da su glavne biciklistiÄke rute najprimjerenije u blizini rijeka zbog relativno ravnog terena – doznali smo na danaÅ¡njem predstavljanju EU projekta Mura.Drava.Bike kojem je cilj uspostavljanje atraktivne meÄ‘ugraniÄne turistiÄke biciklistiÄke rute uzduÅ¾ rijeke Mure i Drave.

Mura.Drava.Bike obuhvaÄ‡a povezivanje biciklistiÄkih staza od Austrije preko Slovenije i Hrvatske sve do uÅ¡Ä‡a Mure u Dravu. Time Ä‡e se ujedno iskoristiti trÅ¾iÅ¡ni potencijal postojeÄ‡ih ruta te ih objediniti sa Dunavskim biciklistiÄkim putem.

Projektno podruÄje koji Äine slovenske regije Pomurje i Podravje te MeÄ‘imurska i VaraÅ¾dinska Å¾upanija nalazi se na izuzetno pogodnom geografskom podruÄju a izletnici Ä‡e kroz nekoliko biciklistiÄkih ruta upoznavati prirodne, kulturne i povijesne znamenitosti podruÄja uz
spomenute rijeke.

– VaraÅ¾dinska Å¾upanija je joÅ¡ 2008. zajedno sa partnerima iz Hrvatske i Slovenije krenula u
ovaj projekt. BiciklistiÄke staze postojale su i prije ali su bile razdijeljene i nejednako obiljeÅ¾ene. Htjeli smo ih urediti kako bi bile lakÅ¡e za koriÅ¡tenje biciklistima i stvoriti zajedniÄki marketing. Napravljene su web stranice i logo, odraÄ‘eni neki sajmovi i reportaÅ¾e u struÄnim Äasopisima te niz spotova i jedan duÅ¾i film o samom bicikliranju – rekla je Elizabeta Dolenec, direktorica TuristiÄke zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije

Na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije napravljene su dvije rute, R1 i R2 a one Ä‡e osim Å¡to su namijenjene ciklo turistima koji putuju Europom biti zanimljive i lokalnom stanovniÅ¡tvu. R1 povezuje VaraÅ¾din kao grad prijatelja biciklista sa Slovenijom odnosno Europom. Zamjenska ruta R2 se kroz dvije poveznice spaja na rutu R1 a ona prolazi kroz rezervat Mura-Drava. Jedna i druga ruta imaju oko 60 kilometara.

– Biciklizam je vid turizma koji se najviÅ¡e razvija na podruÄju Europe, 10-12% godiÅ¡nje. Nadamo se da Ä‡e taj rast zabiljeÅ¾iti i podruÄje VaraÅ¾dinske Å¾upanije i izuzetno nam je bitno razvijanje selektivnog turizma i ruralnog dijela Å½upanije, a u odnosu na druge zemlje imamo odreÄ‘enu prednost – istiÄe Elizabeta Dolenec

Jedan od partnera na projektu, vodeÄ‡a slovenska Regionalna agencija Mura iz Murske Sobote u biciklistiÄkom turizmu i projektu Mura. Drava. Bike prepoznaje dobar moguÄ‡i uzlet za slovenski turizam.

slovenac

– OÄekujemo da Ä‡e se ovim projektom poveÄ‡ati broj ciklo turista u Sloveniji Å¡to bi trebalo pridonijeti lokalnom i ruralnom razvoju i opÄ‡enito poveÄ‡ati prihode od turizma. U Sloveniji Ä‡e se urediti oko 120 kilometara biciklistiÄkih ruta, a dobra strana svega jest i da cikloturisti uglavnom izabiru manja ruralna mjesta za smjeÅ¡taj, Äime se podiÅ¾e gospodarski i druÅ¡tveni razvoj u pograniÄnim podruÄjima Slovenije i Hrvatske – rekao je Romeo Varga iz agencije Mura.

Ovaj viÅ¡egodiÅ¡nji meÄ‘unarodni projekt vrijedan oko 1,900,000 EUR financiran je najveÄ‡im dijelom iz sredstava IPA (1.494.503,48) a ostalo su osigurali partneri na projektu.

www.vzaktualno.hr

Verglecu dodijeljen poseban standard

17. siječnja 2012.

414

Arhiva

Na proÄelju varaÅ¾dinskog restorana Verglec jutros je istaknuta standardizirana ploÄa, kojom je Verglec postao prvi restoran u VaraÅ¾dinu s posebnim standardom Hrvatska autohtona kuhinja.

Radi se o standardu Ministarstva turizma Republike Hrvatske koje je svojim rjeÅ¡enjem na temelju obavljene analize kvalitete ponude i jelovnika, dodijelilo upravo restoranu Verglec.

Prigodnoj sveÄanosti postavljanja ploÄe i prezentaciji jela zahvaljujuÄ‡i kojima je restoranu dodijeljeno to prestiÅ¾no obiljeÅ¾je, nazoÄio je direktor Gastrocoma d.o.o. Josip Barulek i Äelnici Grada VaraÅ¾dina.

www.vzaktualno.hr

Novac doista kupuje sreÄ‡u!

17. siječnja 2012.

417

Arhiva

Britanski premijer je potroÅ¡io milijune funti da bi izmjerio koliko su Englezi sretni. Psiholozi pak tvrde da je taj novac baÄen, jer oni veÄ‡ znaju Å¡to nas Äini zadovoljnim, a zapravo ni nije potrebna velika genijalnost da bi se do tog odgovora stiglo. Naime, novac (i to puno novca) je u vrhu ljestvice faktora koji Engleze, ali i ljude diljem svijeta usreÄ‡uje.

OtkriÄ‡a britanskog Ekonomskog instituta pokazuju da je stupanj sreÄ‡e u izravnoj vezi s bogatstvom koje osoba posjeduje. TakoÄ‘er, vjerovanje da razina sreÄ‡e pada kada Äovjek dostigne odreÄ‘eno bogatstvo nije osnovano. To su pokazali podaci sakupljeni iz 126 drÅ¾ava.

Po teoriji iz 1974. koju je napravio Richard Easterlin sreÄ‡a stagnira kada bogatstvo nadmaÅ¡i odreÄ‘eni nivo. Ipak, novo istraÅ¾ivanje pobija tu tezu. Ako se prihodi poveÄ‡aju za 20 posto, utjecaj na opÄ‡u sreÄ‡u je isti bez obzira koliko bogatstvo osoba ima na poÄetku.

Koncept mjerenja sreÄ‡e je prvi put zapoÄet u himalajskom kraljevstvu Butan prije 40 godina kada je kralj Jigme Singye Wangchuck rekao da se napredak treba mjeriti ukupnom nacionalnom sreÄ‡om, piÅ¡e Daily Mail.

Tijekom posljednja Äetiri desetljeÄ‡a sliÄne ideje su imale razliÄite vlade diljem svijeta koje su Å¾eljele promovirati ideju da je opÄ‡a dobrobit vaÅ¾nija od prihoda.

Aktualno.hr

Udruga Zora akreditirana u EVS

17. siječnja 2012.

893

Arhiva

Udruga Zora iz ÄŒakovca poÄetkom je sijeÄnja postala prva udruga za u sjeverozapadnoj Hrvatskoj akreditirana od Agencije za mobilnost i programe Europske unije za aktivnosti koordinacije, ugoÅ¡Ä‡ivanja i slanja volontera/ki u sklopu Europske volonterske sluÅ¾be.

EVS je dio programa Mladi na djelu – programa Europske unije za mlade koja mladima u dobi od 18 do 30 godina pruÅ¾a priliku da iskaÅ¾u svoju predanost putem volonterskih aktivnosti u inozemstvu, unutar ili izvan granica Europske unije. Program ima za cilj potaknuti osjeÄ‡aj aktivnog graÄ‘anstva, solidarnosti i tolerancije meÄ‘u mladim Europljanima i ukljuÄiti ih u oblikovanje buduÄ‡nosti Unije.

Program je decentraliziran, Å¡to znaÄi da veÄ‡ina volontera sudjeluje u projektima odobrenim od strane Nacionalne agencije u jednoj od 33 programske zemlje.

ÄŒlanica udruge Zora Filipa BlaÅ¾on Ä‡e sudjelovati na radionici Agencije pod nazivom “Od ideje do projekta” na kojoj Ä‡e razraditi EVS projekt koji trenutno izraÅ¾uju, a kako istiÄu u udruzi nadaju se da Ä‡e u MeÄ‘imurju uskoro ugostiti prvog inozemnog volontera/ku.

Europska unija nudi takvu moguÄ‡nost za mlade jer je volontiranje prepoznato kao bitno iskustvo neformalnog uÄenja koje unaprjeÄ‘uje profesionalne vjeÅ¡tine i sposobnosti volontera te stoga pridonosi njihovoj zapoÅ¡ljivosti. U isto vrijeme, volontiranje poveÄ‡ava osjeÄ‡aj solidarnosti, razvija druÅ¡tvene vjeÅ¡tine volontera i potiÄe aktivno sudjelovanje u druÅ¡tvu. To je situacija od koje i volonter i zajednica imaju koristi.

Poziv buduÄ‡im EVS volonterima: ImaÅ¡ li hrabrosti otiÄ‡i od kuÄ‡e na duÅ¾e vrijeme i upoznati novu kulturu, a usput se aktivno angaÅ¾irati u radu s osobama s posebnim potrebama, radu s mladima ili pak na podruÄju zaÅ¡tite okoliÅ¡a zemlje u koju odlaziÅ¡ (prema vlastitom odabiru), pozivamo te da se svakako informiraÅ¡ o EVS na www.mobilnost.hr i iskoristiÅ¡ ovu priliku.

www.vzaktualno.hr

U crkvi djevojci ukrao ruksak i instrument

17. siječnja 2012.

428

Arhiva

Nepoznati poÄinitelj juÄer je poÄinio priliÄno drsku kraÄ‘u. On je, naime, u jednoj crkvi na podruÄju grada VaraÅ¾dina, iskoristivÅ¡i kraÄ‡u odsutnost s mjesta i nepaÅ¾nju 15-godiÅ¡njakinje, iz njene klupe za sjedenje otuÄ‘io ruksak sa Å¡kolskim knjigama i novÄanikom kao i vrijedan puhaÄki instrument.

Materijalna Å¡teta nastala kraÄ‘om procjenjuje se na iznos od nekoliko tisuÄ‡a kuna.

www.vzaktualno.hr