“Vincek Nežu pili kaj se cvili!” puÄka je izreka zabilježena u mjestu Madžarevu kod Novog Marofa, a nastala je pojavom obilnih snježnih oborina, hladnoće i smrzavice sredinom sijeÄnja uz blagdane Sv. Vinka i Sv. Agneze (Neže) u daljoj proÅ¡losti. Ovih snježnih dana stara puÄka izreka ponovno dobiva na svojoj vjerodostojnosti. Zimu svojih predaka možemo doživjeti u Etno parku Gradišće gdje je visok snijeg zameo tradicijske drvene kuće i njihove okućnice.
U snježnim nanosima gotovo je nestala najmanja tradicijska kuća parka – Magdina hiža. Hiža nosi naziv po imenu svoje posljednje vlasnice Magdalene Vragović koja je u njoj bila trajno
nastanjena gotovo do svoje smrti. Magdalena Vragović rođena je 1901. godine od majke Jane
i oca Mije Turkovića. Oko 1925. godine Magdalena se udala za Franju Vragovića, samoukog
cimermana, koji je i graditelj Magdine hiže. Magdalena Vragović preminula je 1974. godine.
BraÄni par Vragović mnogo je zajedniÄkih godina života proveo u kući Franjinog oca Tome
i pomajke Terezije na obiteljskom posjedu u blizini ruševina kaštela Grebengrada gdje je
Franjo odrastao uz tri sestre Francisku, Ceciliju i Doroteju. Magdalena i Franjo imali su
šestero djece, sinove Vida i Tomu te kćeri Mariju, Anu, Katarinu i Zoru koja je umrla kao
trogodiÅ¡nja djevojÄica.
Kao stariji ljudi nakon odlaska djece, sredinom 20. st., odluÄuju napustiti predio Grebengrada
i spusti se bliže “civilizaciji” i župnoj crkvi Sv. Vida i Sv. Jurja u Madžarevu. Kupuju dio
pašnjaka u predjelu Madžareva zvanom Gradišće i sami svojim rukama podižu malenu hižicu
za Äiju izradu koriste iskljuÄivo pruće, glinu i slamu tj. hižu grade starom tehnikom gradnje
kuća poznatom pod nazivom pleter. Hiža ima dvije prostorije: glavnu kućnu prostoriju gdje
se boravilo i pripremalo hranu – kunju i komoru koja je služila kao spavaonica i spremiÅ¡te
te tavanski dio, parmu, koji je služio za smještaj sijena. Uz hižu su podigli i gospodarski
objekt graÄ‘en istom tehnikom. Objekt je sruÅ¡en, a njegova posebnost se oÄitovala u tome
što su sve gospodarske građevine(staja, kokošinjac, svinjac i ostava) bile objedinjene pod
jednim krovom i meÄ‘usobno povezane unutraÅ¡njim predvorjem – ganjkom. Rekonstrukcija
gospodarskog objekta revitalizirala bi okućnicu u cijelosti prema izgledu okućnica s poÄetka
19. stoljeća.
NaÄinom gradnje, materijalom i glavnim konstrukcijskim elementima Magdina hiža
predstavlja graditeljsko umijeće samoukih graditelja novomarofskog kraja i arhaiÄnost
gradnje te posjeduje ambijentalnu vrijednost.Danas je u Magdinoj hiži smještena dio Etnografske zbirke s ciljem prezentacije narodnog
života i obiÄaja novomarofskog kraja djeci predÅ¡kolske i Å¡kolske dobi, planinarima i turistima
kroz kreativne radionice izrade tradicijskih ukrasa, tekstilnih predmeta i igraÄaka te kroz
prigodne tematske izložbe, predavanja i manifestacije koje se održavaju na podruÄju Etno
parka Gradišće.
StogodiÅ¡nja koliÄina snijega koja je zatrpala sjeverozapadnu Hrvatsku nije zaobiÅ¡la ni SraÄinec! IzmeÄ‘u 50 i 60 cm snijega zatrpalo je općinu i natjeralo stanovnike na “razgibavanje” Äišćenjem snijega. 
RukometaÅ¡i Vidovec Biosa ovojili su u subotu snažan Memorijalni turnir NebojÅ¡a Parežanin Pržo u Karlovcu, a koji se igrao 21. puta, posvećen poginulom karlovaÄkom branitelju, bivÅ¡em rukometaÅ¡u.
Poljoprivredna savjetodavna služba, u suradnji s Gradom Lepoglava, organizirala je edukativno predavanje za poljoprivrednike s lepoglavskog podruÄja. U srijedu, 16. sijeÄnja, 30-tak poljoprivrednika okupilo se u Gradskoj Äitaonici kako bi se informirali o novim propisima i prilagoÄ‘avanju Europskoj uniji, o viÅ¡estrukoj suglasnosti i legalizaciji bespravno sagraÄ‘enih objekata te o programu poticanja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja za 2013. godinu.
Tradicionalna Noć Muzeja 25. sijeÄnja 2013. održavati će se i u Dvorcu Trakošćan. Jedan od programa te jedinstvene veÄeri biti će i predstavljanje knjige “Varaždin – Putovanje u proÅ¡lost ” autora Borisa Ratkovića, koja je izaÅ¡la u nakladi varaždinske tvrtke MEDIEM d.o.o.
Poznato je da je mnogima tatama problem kćerkama složiti i obiÄan rep. MeÄ‘utim, ovaj “tata genijalac” snaÅ¡ao se, složio rep svojoj miljenici i to ni viÅ¡e ni manje nego li usisavaÄem.
Nismo sigurni što je time htio postići, ali sreća što se nije dogodilo veće zlo.
NewyorÅ¡ki rokeri punom parom rade na novom, petom albumu koji se oÄekuje krajem godine!
“Vincek Nežu pili kaj se cvili!” puÄka je izreka zabilježena u mjestu Madžarevu kod Novog Marofa, a nastala je pojavom obilnih snježnih oborina, hladnoće i smrzavice sredinom sijeÄnja uz blagdane Sv. Vinka i Sv. Agneze (Neže) u daljoj proÅ¡losti. 
