ožujak 2013. – Stranica 48

Premijera filma "Tough Bitch" na Dan Å¾ena

5. ožujka 2013.

410

Arhiva

Novi blockbuster udruge Trash nazvan â€žTough Bitch“ mogao bi se, izmeÄ‘u ostalog, opisati i kao hrvatska verzija kultne trash TV serije iz 70-ih godina proÅ¡log stoljeÄ‡a â€žCharlijevi anÄ‘eli“. Premijera prvog filma udruge Trash u kojem glavne uloge tumaÄe prekrasne Å¾ene bit Ä‡e odrÅ¾ana, kako prikladno, na sam MeÄ‘unarodni dan Å¾ena, u petak, 8. oÅ¾ujka u varaÅ¾dinskom Kinu Galerija u Gajevoj ulici s poÄetkom u 20 sati. Ulaz je besplatan.

Å½ene u prikladno pripijenoj odjeÄ‡i glavne su protagonistice novog blockbustera udruge Trash. Nakon filmova â€žÄŒarobna Å¡krinjica 2“, â€žSun Tzu“, â€žOverpunishment“ i â€žLong Banana“ koji su i djelo udruge Trash stiÅ¾e i film â€žTough Bitch“ u produkciji udruge Trash. Neovisna komisija za kvalitetu trash filmova udruge Trash i filmu â€žTough Bitch“, kao i svim ostalim filmovima udruge Trash, dodijelila je naveÄ‡e ocjene, uz posebne pohvale mladom filmaÅ¡u Tihomiru Galevskom, scenaristu i redatelju filma na njegovom angaÅ¾iranom radu koji je trajao pune 4 godine!

Snimanje filma poÄelo je naime davne 2009. godine, a o grandioznosti tog vrhunskog ostvarenja sedme umjetnosti najbolje svjedoÄe Äinjenice da je svoje uloge u filmu ostvario Äak 41 glumac, meÄ‘u njima i vrhunski kazaliÅ¡ni glumci Berislav TomiÄiÄ‡ i Nancy Abdel Sakhi, te da je rijeÄ o prvom filmu udruge Trash u kojem se koriste revolucionarni kompjuterski generirani specijalni efekti. Spomenimo samo da se u filmu nalazi i prikaz prave pravcate zraÄne bitke Å¡to u kombinaciji s lijepim Å¾enama u pripijenoj odjeÄ‡i jamÄi da Ä‡e â€žTough Bitch“ postati pravi ljetni kino hit.

MoÅ¾e se reÄ‡i takoÄ‘er da je â€žTough Bitch“ na neki naÄin i povijesni film. Radnja se naime odvija davne 2009. godine. Udruga Trash VaraÅ¾din osnovala je S.A.T.U.V. (Svemirska Agencija Trash Udruge VaraÅ¾din) s ciljem da osmisle i izgrade svemirski brod koji Ä‡e lansirati ljudsku posadu da upozna Carpenterove duhove Marsa, odnosno â€žcrveni planet“. U trenutku kada se S.A.T.U.V. pribliÅ¾i svom cilju, udruga Trash odluÄi se na nepromiÅ¡ljen potez objave svog projekta svijetu. Svjetske vlade, meÄ‘u njima naravno i ameriÄki establishment, prividno pozdravljaju projekt. No ispostavi se da se Amerima ipak ne sviÄ‘a Äinjenica da Ä‡e izgubiti joÅ¡ jednu svemirsku bitku. AmeriÄka predsjednica spremna je na sve da sprijeÄi lansiranje, pa Äak i na pakt sa zloglasnim â€žBalkanskim lisicama“, Å¾enskom plaÄeniÄ‡kom specijalnom postrojbom sastavljenom od najboljih komandosica iz zemalja bivÅ¡e Jugoslavije.

No, â€žBalkanskim lisicama“ na put Ä‡e stati, tko li drugi, nego li umirovljena pripadnica specijalnih postrojbi koja se nakon vojne karijere odluÄila skrasiti u VaraÅ¾dinu, u kvartu Banfica.

Chick fight je bio neizbjeÅ¾an…

Da bi doznali kako ova sjajna priÄa zavrÅ¡ava pridruÅ¾ite nam se u petak, 8. oÅ¾ujka, u Kinu Galerija gdje Ä‡e s poÄetkom u sati biti odrÅ¾ana premijera novog blockbustera udruge Trash!

www.vzaktualno.hr

Marijan Cesarec novi v.d. direktor "Varkoma"

5. ožujka 2013.

1003

Arhiva

Nadzorni odbor â€žVarkoma“ d.d. na juÄeraÅ¡njoj je sjednici prihvatio odluku o sporazumnom raskidu ugovora izmeÄ‘u dosadaÅ¡njeg direktora â€žVarkoma“ d.d. Tomislava Kezelja i Nadzornog odbora te varaÅ¾dinske tvrtke.

Za direktora DruÅ¡tva imenovan je Marijan Cesarec. On Ä‡e tu funkciju obnaÅ¡ati do izbora novog direktora koji Ä‡e biti izabran na temelju javnog natjeÄaja za direktora â€žVarkoma“ d.d.

Marijan Cesarec diplomirani je inÅ¾enjer graÄ‘evinarstva koji u â€žVarkomu“ radi joÅ¡ od 1987. godine, posljednjih 12 godina na mjestu tehniÄkog direktora.

www.vzaktualno.hr

Odolite "slatkom zubu" – slatkiši zaglupljuju!

5. ožujka 2013.

403

Arhiva

Rijetke su osobe koje nemaju “slatki zub”, odnosno koje si povremeno ne vole udovoljiti, te “smazati” pokoju Äokoladu, kolaÄ ili kekse. No, osim toga da kvare zube, veÄ‡ina nas ipak nije svjesna svih opasnosti pretjerane konzumacije ovih poslastica!

Od previÅ¡e Å¡eÄ‡era smanjuje se koeficijent inteligencije, do te mjere da moÅ¾ete postati dementni i mnogo prije prvih znakova starosti!

Britanski znanstvenik Patrick Holford je objavio na desetke struÄnih tekstova o veoma loÅ¡em utjecaju brzih Å¡eÄ‡era u prehrani (bijeli i Å¾uti Å¡eÄ‡er, med, kolaÄi, rafinirane Å¾itarice – musli s dodatkom meda, Å¡eÄ‡era, voÄ‡a). OdraÄ‘ena je i velika studija na nekoliko tisuÄ‡a djece Å¡kolskog uzrasta koja je pokazala da je u skupini djece koja nekontrolirano jedu slatkiÅ¡e i sve vrste brzih Å¡eÄ‡era, u prosjeku nivo inteligencije niÅ¾i za 25 poena!

Å eÄ‡er troÅ¡i naÅ¡e vitaminske rezerve i dovodi organizam u stanje razliÄitih avitaminoza. Jedna Å¾liÄica Å¡eÄ‡era je veÄ‡ dovoljna da iskoristi naÅ¡u rezervu vitamina B u procesu metabolizma, pa ovi vitamini brzo postaju deficitarni, a znaÄajni su za Å¾ivÄane aktivnosti. U jednoj ÄaÅ¡i omiljenog gaziranog piÄ‡a praktiÄno je rastopljeno desetak vreÄ‡ica Å¡eÄ‡era. Sami izraÄunajte koliko je to grama ovog bijelog “zla”.

Savjetuje se da obuzdate svoj “slatki zub”, odnosno odolijevate koliko moÅ¾ete slatkim okusima s brzim Å¡eÄ‡erima, a pomoÄ‡i Ä‡e vam ako jedete viÅ¡e puta dnevno prave obroke u pravilnim razmacima.

www.timeout.hr

Å½upanija PU varaÅ¾dinskoj donirala Äamac

5. ožujka 2013.

277

Arhiva

Oprema Policijske uprave VaraÅ¾din je od jutros upotpunjena Äamcem s izvanbrodskim motorom i prikolicom koji Ä‡e pripadnici operativnih snaga PU VaraÅ¾dinske u buduÄ‡nosti koristiti za kvalitetno obavljanje zadataka spaÅ¡avanja graÄ‘ana koji se zateknu na poplavljenim podruÄjima te za patroliranje po vodenim povrÅ¡inama. RijeÄ je o donaciji VaraÅ¾dinske Å¾upanije vrijednosti oko 70.000 kuna, a u Äamac sa motorom od 30 konjskih snaga stane 8 osoba.

Prilikom primopredaje Äamca na obali rijeke Drave, istog su isprobali varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar i naÄelnik PU VaraÅ¾dinske Darko JurÄec koji su istaknuli kako se nadaju da Ä‡e se brod koristiti samo za patroliranje i vjeÅ¾be spaÅ¡avanja, tj. da u buduÄ‡nosti neÄ‡e biti potrebe za spaÅ¡avanjem ljudi.

– Ovaj je Äamac namijenjen spaÅ¡avanju ljudi, no isto tako i smanjenju stope kriminaliteta. TakoÄ‘er, Äamac Ä‡e nam pomoÄ‡i da djelujemo pri bilo kakvom Å¡tetnom dogaÄ‘aju na vodenim povrÅ¡inama u naÅ¡oj Å¾upaniji – istaknuo je naÄelnik JurÄec i zahvalio Å½upaniji na ovoj donaciji.

Naime, osim Å¡to su proÅ¡logodiÅ¡nje poplave koje su pogodile VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju nanijele velike materijalne Å¡tete pojedinima naseljima, bili su i neposredno ugroÅ¾eni Å¾ivoti graÄ‘ana, te Ä‡e upravo ovakva vrsta opreme biti svakako dobrodoÅ¡la u djelovanju pripadnika operativnih snaga PU VaraÅ¾dinske.

www.vzaktualno.hr/MG

Uskoro ekshumacija tijela Pabla Nerude

5. ožujka 2013.

306

Arhiva

Tijelo Pabla Nerude, slavnog Äilenskog pjesnika i Nobelovca koji je umro 1973. bit Ä‡e uskoro ekshumirano – donosi BBC i ostali strani mediji. Poznat po svojim besmrtnih ljubavnim stihovima koje kulturnjaci cijelog svijeta dobro znaju, Neruda je skonÄao Å¾ivot samo nekoliko dana nakon vojnog puÄa u kojem je svrgnut tadaÅ¡nji socijalistiÄki predsjednik Salvador Allende, njegov prijatelj.

Iako je prema sluÅ¾benoj verziji preminuo od raka, 2011. nakon svjedoÄenja njegova vozaÄa, vlasti su poÄele istraÅ¾ivati moguÄ‡nost naruÄenog ubojstva. Neruda je sahranjem pokraj svoje supruge, nedaleko od Santiaga, a uskora ekshumacija nakon nekoliko desetljeÄ‡a otkriti Ä‡e kako je umro jedan od najpoznatijih pjesnika svih vremena.

Donosimo i jednu od najpoznatijih Nerudinih pjesama…

Ove noÄ‡i

Ove noÄ‡i mogu napisati najtuÅ¾nije stihove.
Napisati na primjer: “NoÄ‡ je puna zvijezda,
trepere modre zvijezde u daljini”.
NoÄ‡ni vjetar kruÅ¾i nebom i pjeva.
Ove noÄ‡i mogu napisati najtuÅ¾nije stihove.
Volio sam je, a katkad je i ona mene voljela.
U noÄ‡ima, kao ova, drÅ¾ao sam je u svom naruÄju.
Ljubio sam je, koliko puta, pod beskrajnim nebom.
Voljela me je, a katkada sam i ja nju volio.
Kako da ne ljubim njene velike nepomiÄne oÄi.
Ove noÄ‡i mogu napisati najtuÅ¾nije stihove.
Pomisao da je nema. OsjeÄ‡aj da sam je izgubio.
SluÅ¡ati beskrajnu noÄ‡, bez nje joÅ¡ beskrajniju.
I stih pada na duÅ¡u kao rosa na livadu.
Nije vaÅ¾no Å¡to je moja ljubav nije mogla zadrÅ¾ati.
NoÄ‡ je zvjezdana i ona nije uz mene.
I to je sve.U daljini netko pjeva. U daljini.
Moja je duÅ¡a nespokojna Å¡to ju je izgubila.
Kao da je Å¾eli pribliÅ¾iti moj je pogled traÅ¾i.
Moje srce je traÅ¾i, a ona nije uz mene.
Ista noÄ‡ odjeva bjelinom ista stabla.
Mi sami, oni od nekada, nismo viÅ¡e isti.
ViÅ¡e je ne volim, zaista, a moÅ¾da je ipak volim.
Tako je kratka ljubav, a tako dug zaborav.
Jer sam je u noÄ‡ima, kao ova, drÅ¾ao u svom naruÄju,
moja je duÅ¡a nespokojna Å¡to ju je izgubila.
Iako je ovo posljednja bol koju mi ona zadaje,
i ovi stihovi posljednji koje za nju piÅ¡em.

Pablo Neruda

timeout.hr

Spot za "Ingenua" benda Atoms For Peace

5. ožujka 2013.

284

Arhiva

Supergrupa Atoms For Peace je objavila svoj prvi spot. Video je snimljen za pjesmu “Ingenua” s debi albuma benda pod naslovom “Amok”, a u njemu moÅ¾ete vidjeti Thoma Yorka u svom plesnom “Ä‘iru”!

Spot je reÅ¾irao Garth Jennings, a koreografiju potpisuje Wayne McGregor. Pored Thoma Yorkea u spotu se pojavljuje i plesaÄica Fukiko Takase. Spot je vrlo minimalistiÄan, prikazuje njih dvoje kako pleÅ¡u na praznom prostoru kazaliÅ¡ne scene. Njihovi likovi u poÄetku gotovo neprimjetno smjenjuju, a kasnije pleÅ¡u zajedno upotpunjujuÄ‡i jedno drugo. Pesma “Ingenua” nalazi na njihovom debi albumu “Amok”, koji u cijelosti moÅ¾ete posluÅ¡ati ovdje.

PodsjeÄ‡amo Atoms for Peace nastupaju na ovogodiÅ¡njem Exit festivalu. Publika Ä‡e imati priliku uÅ¾ivati â€‹â€‹u ekskluzivnom koncertnom izdanju na njihovoj prvoj turneji ikad.

Nestrpljivo iÅ¡Äekujemo Äuti kako ova supergrupa zvuÄi live, a do tada, uÅ¾ivajte u spotu za pjesmu “Ingenua”…

www.timeout.hr/vlG

"Artikulacija emocija"s Leonom LuÄevom

5. ožujka 2013.

281

Arhiva

Jeste li ikada poÅ¾eljeli nauÄiti prepoznati i oslobodite svoje emocije? Sram, strah, bijes i radost samo su neki od onih osjeÄ‡aja koji su gotovo svakodnevno prisutni u naÅ¡im Å¾ivotima. A Å¡to uraditi s njima mogli biste nauÄiti na radionici “Artikulacija emocija” koja Ä‡e se odrÅ¾ati 9. i 10. oÅ¾ujka, od 10 do 20 sati, u ZagrebaÄkom plesnom centru pod voditeljskom palicom poznatog glumca Leona LuÄeva i suvoditeljica Lucije BariÅ¡iÄ‡ i Davorke VidoviÄ‡.

Leon LuÄev u suradnji s kolegama umjetnicima i sociolozima pokreÄ‡e kontinuirani rad na istraÅ¾ivanju, suoÄavanju i oslobaÄ‘anju vlastitih emocija i potencijala kroz vjeÅ¾be predstavljanja, izlaganja, prepoznavanja, artikuliranja i prihvaÄ‡anja emocija.

Prijave i upite za dodatne informacije moÅ¾ete poslati na e-mail radioniceigre@gmail.com. Prijava treba sadrÅ¾avati ime i prezime, dob, zanimanje i razlog prijavljivanja.

Kotizacija iznosi 1250 kn, a grupa je ograniÄena na 15 sudionika.

ViÅ¡e proÄitajte OVDJE.

timeout.hr

Recite zbogom štiklama – ravne cipele su IN!

5. ožujka 2013.

318

Arhiva

Dizajneri i ostali diktatori modnih trendova ove su sezone odluÄili “odbaciti” neudobne cipele sa vrtoglavo visokim petama i zamijeniti ih udobnim balerinkama i cipelama bez pete! Dakle, drage naÅ¡e dame, ako vam je dosadilo “napikavanje” u Å¡tiklama, iskoristite priliku, jer svi znamo koliko je moda prevrtljiva, te da ni ovaj trend neÄ‡e dugo trajati!

Å ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeÄ‡a ravne cipele su prevladavale meÄ‘u trendsettericama, da bi sredinom osamdesetih godina zahvaljujuÄ‡i supermodelima poput Cindy Crawford, Claudije Schiffer, Naomi Campbell i Linde Evangeliste Å¡tikle postale modni hit. Ipak, izgleda da se povijest ponavlja jer balerinke, mokasine, cipele s malom potpeticom i Äizme malo-pomalo istiskuju visoke potpetice s modnih pista i polica modnih shopova.

ÄŒak je i Victoria Beckham, dugogodiÅ¡nja “kraljica” vrtoglavo visokih potpetica, nedavno u New Yorku primijeÄ‡ena u ravnim cipelama.

Modni analitiÄari kao glavnog “krivca” za postavljanje ovakvog modnog trenda proglaÅ¡avaju vojvotkinju od Cambridgea, Kate Middleton. Naime, upravo njen stil je trenutno vrlo popularan, te ga kopiraju mnoge djevojke i Å¾ene u Britaniji, pa i Å¡ire, piÅ¡e Daily Mail.

forgals.net

Britanska prodavaonica “Debenhams” tako je u posljednjih Å¡est mjeseci zabiljeÅ¾ila porast prodaje ravnih cipela za 25 posto, dok se njihova prodaja u trgovini “John Lewis” u posljednjih godinu dana udvostruÄila, a glasnogovornica “Selfridges” usporedila je novi trend s revolucijom: – Å½ene danas vole nositi tenisice i ravne cipele. To je utjecaj ulice koji je poÄeo u Londonu.

– Smatram da je to cool – rekao je talijanski dizajner Roberto Cavalli.

Danas, osim Å¡to upotpunjuju elegantne modne kombinacije, Å¡tikle nailaze na brojne kritike lijeÄnika koji smatraju da Å¡tetno djeluju na kraljeÅ¾nicu i zglobove Å¾ena. Osim njih negoduju i feministkinje, koje tvrde da Å¾ene nose Å¡tikle samo zato da bi izgledale izazovnije muÅ¡karcima, a pri tome im visoke potpetice oteÅ¾avaju hodanje.

Bilo da je rijeÄ o brizi za zdravlje, praktiÄnosti, udobnosti ili emancipaciji, Å¾ene su odluÄile da ulicama, barem na neko vrijeme, vladaju ravne cipele!

www.timeout.hr

Gosti iz Europe oduševljeni organizacijom sastanka

5. ožujka 2013.

316

Arhiva

Å ezdesetak uÄenika i profesora iz Italije, Finske, NjemaÄke, Turske, Rumunjske i Cipra od proteklog petka borave u VaraÅ¾dinu, a danas su uz svoje domaÄ‡ine iz Elektrostrojarske Å¡kole VaraÅ¾din bili gosti u Å½upanijskoj palaÄi.

Naime, Elektrostrojarska Å¡kola jedan je od partnera u projektu mobilnosti Comenius pod nazivom New leader, new managment, new school: to get better at school u okviru kojeg se u toj varaÅ¾dinskoj Å¡koli odrÅ¾ava drugi sastanak te niz predavanja i radionica za uÄenike i profesore.

Tema sastanka bila je Vizija, misija i vrijednosti a sve ono Å¡to se odraÄ‘ivalo na radionicima i predavanjima primjenivo je u Å¡kolskom sustavu na viÅ¡e nivoa. Osim toga, u sklopu Elektrostrojarske Å¡kole napravljeno je zanimljivo istraÅ¾ivanje o komunikaciji izmeÄ‘u profesora i uÄenika.

– I mi i naÅ¡i gosti izuzetno smo zadovoljni Å¡to se tiÄe samog sadrÅ¾aja a posebno organizacije koja nije bila baÅ¡ jednostavna. Imali smo predavanja i radionice te im pokazali ovaj lijepi kontinentalni dio Hrvatske. OduÅ¡evljeni su naÅ¡om Å¾upanijom i mislim da se zaista osjeÄ‡aju ugodno. Koristi od projekta bit Ä‡e velike zato Å¡to sve ono Å¡to smo imali na predavanjima i radionicama mislimo veÄ‡ sutra primijeniti u nastavi. Konkretno, tema Vizija, misija i vrijednosti moÅ¾e se primijeniti na nivou ravnatelja, profesora ili uÄitelja i naravno uÄenika.Svatko od nas mora znati Å¡to mu je bitno u Å¾ivotu i sam sebi definirati Å¡to Å¾eli i kuda ide – kaÅ¾e Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske Å¡kole.

– Polako izraÄ‘ujemo strateÅ¡ki dokument Å¡kole u koji Ä‡e morati biti ugraÄ‘eni misija, vizija i naÅ¡e vrijednosti. To je neÅ¡to Å¡to je jako bitno. Napravljeno je i istraÅ¾ivanje s temom komunikacije uÄenika i profesora Äija Ä‡e se prezentacija odrÅ¾ati danas, a bit Ä‡e zanimljivo vidjeti kako uÄenici vide profesore i oni njih – kaÅ¾e Igor Kos te istiÄe da su veÄ‡ prijavljena dva nova multilateralna projekta sliÄna ovome.

Å ezdestak gostiju iz Europe pozdravio je i varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar naglasivÅ¡i da je ovaj projekt velika stvar za VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju koja daje sve od sebe za Å¡to veÄ‡i nivo obrazovanja.

– PodrÅ¾avam Elektrostrojarsku Å¡kolu u njezinim naporima za poveÄ‡anje kvalitete obrazovanja i siguran sam da Ä‡e vam biti dobar partner – poruÄio je gostima varaÅ¾dinski Å¾upan.

A da su gosti zaista tako oduÅ¡evljeni organizacijom i gostoprimstvom u naÅ¡oj Å¾upaniji potvrdila nam je i Catarina Runfula iz Italije koja je ujedno i zemlja koordinator ovog projekta.

– Krenuli smo s ovim projektom kako bi se relizirale neke nove ideje, kroz rad na nama samima ali naravno i kroz timski rad.Trudimo se kroz ovaj europski projekt stvoriti miroljubivost, toleranciju, prihvaÄ‡enje i poÅ¡tovanje meÄ‘u ljudima.Svi smo razliÄiti ali imamo puno toga zajedniÄkog. Moram reÄ‡i da su organizacija i gostoprimstvo u VaraÅ¾dinu savrÅ¡eni. IznanaÄ‘ena sam ljepotom vaÅ¡ih ulica i toliko se dobro ovdje osjeÄ‡am da Ä‡u sigurno ponoviti svoj dolazak – kaÅ¾e Catarina Runfula.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

Lepoglavska koalicija ponovno zajedno na izbore

5. ožujka 2013.

297

Arhiva

U prostorijama varaÅ¾dinskog HNS jutros je potpisan koalicijski sporazum HNS-a, SDP-a i HSU-a za predstojeÄ‡e lokalne izbore u Lepoglavi na kojem Ä‡e podrÅ¾ati kandidaturu Marijana Å kvariÄ‡a kao kandidata za lepoglavskog gradonaÄelnika, dok Ä‡e na mjesto njegovog zamjenika kandidirati Hrvoje KovaÄ iz SDP-a.

– Potpisivanje novog koalicijskog sporazuma je normalan slijed poÅ¡to je dosadaÅ¡nja suradnja bila viÅ¡e nego uspjeÅ¡na. Lepoglava je napredovala izuzetno mnogo, te se nadamo da Ä‡e biraÄi to prepoznati i ponovno nam dati svoj glas na nadolazeÄ‡im izborima – istaknuto je na potpisivanju sporazuma kojeg su potpisali predsjednik podruÅ¾nice HNS-a Lepoglava Milan PavlekoviÄ‡, predsjednik Gradske organizacije SDP-a Lepoglava Alojz Gredelj i predsjednik Gradske organizacije HSU-a Lepoglava Ignac LonÄar.

– U zadnja dva mandata se u Lepoglavu investiralo viÅ¡e nego u zadnjih 50 godina, te je Lepoglava postala grad programa, projekata i aktivnosti, a ljudi i radna mjesta Ä‡e nam i dalje biti na prvom mjestu. Lepoglava ima status UNESCO grada, Äime smo postali jako bitna odrednica ne samo na lokalnoj i regoinalnoj, veÄ‡ i svjetskoj razini. Razvijena kultura, znanost, ali i rad na razvoju gospodarstva Äine dobre temelje na kojima Ä‡emo i dalje raditi. U planu je veliki komunalni projekt vrijednosti 90 milijuna kuna, izgradnja doma za starije, dalje Ä‡emo razvijati naÅ¡u poduzetniÄku zonu, a tu je i projekt Centra izvrsnosti drvne industrije te inicijativa za pokretanje visokog uÄiliÅ¡ta – istaknuo je prilikom potpisivanja sporazuma lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡.

– Kako to sve uspijevamo? Tako Å¡to koristimo sve resurse iz fondova Europske unije, u Äemu smo izuzetno uspjeÅ¡ni. Realizirali smo veÄ‡ 8 projekata, a joÅ¡ 10 smo kandidirali zajedno sa naÅ¡im partnerima iz Slovenije, MaÄ‘arske i Austrije. Ono Å¡to je najbitinije time nismo optereÄ‡ivali naÅ¡e graÄ‘ane, veÄ‡ smo sva ulaganja dobili s europske razine. Lepoglava ima veoma dobre ciljeve, koje smo prije svega definirali javnim raspravama, te Ä‡emo na temelju njih poduzeti mjere kako bi svim naÅ¡im graÄ‘anima omoguÄ‡ili razvoj na koji ne mislimo Äekati, veÄ‡ ga Å¾elimo odmah, veÄ‡ sutra – zakljuÄio je.

www.vzaktualno.hr/MG