“Sa skromnim smo proračunom u proÅ¡le četiri godine gradili, asfaltirali, urbanizirali i stvarali zavidnu druÅ¡tvenu nadgradnju. A istodobno nismo ni podizali cijene komunalne naknade i usluga niti pak smo dodatno financijski opterećivali graÄ‘ane.”

Osvrt na rad u svom drugom gradonačelničkom mandatu, inventura golema posla Å¡to je na cijelom gradskom području obavljen u proÅ¡le četiri godine te projekti s kojima Lepoglava spremno dočekuje ulazak Hrvatske u EU – glavne su teme o kojima u povodu zavrÅ¡etka mandata 2009. – 2013. razgovaramo s gradonačelnikom Lepoglave dipl. ing. Marijanom Å kvarićem.

– Tijekom proÅ¡le četiri godine Lepoglava je postala grad. Kad naglaÅ¡avam riječ „grad“, mislim prvenstveno na dosegnuti stupanj komunalno – infrastrukturne i prometne izgraÄ‘enosti, na stvorene preduvjete za razvoj poduzetniÅ¡tva, na izgraÄ‘enu druÅ¡tvenu infrastrukturu te na položene čvrste temelje na kojima, u pogledu kandidiranja projekata za EU-fondove, Lepoglava vrlo ambiciozno ulazi ne samo u EU, već i u njen sedmogodiÅ¡nji proračun. Na tim dosegnutim standardima temelje se svi budući razvojni projekti Lepoglave. Trebat će mnogo stručnog i operativnog znanja, ali i energije za njihovu realizaciju.

– Moram. Jer to je tempo kojim morate raditi ukoliko s proračunom od 11 milijuna kuna, koliki je izvorni lepoglavski gradski budžet, želite napraviti „puta dva“. A mi smo to uspjeli. GraÄ‘ani moraju znati da lepoglavski proračun iznosi jedva 1.300 kuna per capita, Å¡to je neusporedivo sa sredinama koje raspolažu s 3.000, pa i viÅ¡e tisuća kuna. Ipak, i s takvim preskromnim prihodom mi smo u proÅ¡le četiri godine gradili, asfaltirali, urbanizirali i stvarali zavidnu druÅ¡tvenu nadgradnju. A istodobno nismo ni podizali cijene komunalnih usluga niti pak smo dodatno financijski opterećivali graÄ‘ane.

– Na činjenicu da na cijelom području grada Lepoglave gotovo viÅ¡e i nema kućanstava koja nemaju izlaz na pristupnu cestu. K tomu, sagraÄ‘eno je deset kilometara nogostupa, prvenstveno uz prometnice gdje je bila najvažnija sigurnost učenika i djece, ali i svih ostalih sudionika u prometu. GraÄ‘ani i sami vide kako su s državne ceste ureÄ‘eni ulazi u grad. Polagali su se asfaltni „tepisi“, iscrtavale zebre, podizala se vertikalna prometna (i svjetlosna) signalizacija. Montirali smo autobusne nadstreÅ¡nice i ureÄ‘ivali autobusna ugibaliÅ¡ta. Područje grada Lepoglave do prije osam godina bilo je doslovce u mraku. Od zatečenih – jedva – 180 svjetiljki u javnoj rasvjeti, danas je njihov broj povećan na 1400! A to koÅ¡ta. TroÅ¡kove javne rasvjete Grad na godinu plaća 700.000 kuna. Toliko od graÄ‘ana ne prikupimo od komunalne naknade, kojom bi se taj troÅ¡ak trebao financirati. Iako novca nije dovoljno, rasvjetu nigdje nismo gasili. Svugdje svijetli. A nismo graÄ‘anima povećali komunalnu naknadu. Niti pak bilo koje druge „komunalije.“

– Da, s dolaskom nove vlasti promijenilo se to da su projekti vodovoda – a riječ je o toliko nasuÅ¡noj potrebi kao Å¡to je voda za žedna sela – prepoznati kao nužni i prijeko potrebni, jer ima li Å¡to važnije od toga da graÄ‘ani u 21. stoljeću dobiju vodu?! Tako je sagraÄ‘eno 3 kilometra vodovoda u Zlogonju, a jako me veseli Å¡to dobro napreduje i gradnja 11 kilometara dugog vodovoda Å¡to se iz pravca Bednjanskog gradi prema Kameničkom Podgorju. Ukupna vrijednost ulaganja je 2,92 milijuna kuna i sretan sam Å¡to će se tako napokon rijeÅ¡iti vodoopskrba stanovniÅ¡tva toga kraja. 

– To je vjerojatno najskuplji projekt u povijesti Lepoglave, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 90 milijuna kuna, a obuhvatit će gradnju kanalizacije i pročistača za potrebe 5.000 korisnika Lepoglave i susjednih mjesnih odbora. Grad Lepoglava financirao je izradu projekata, a imamo i graÄ‘evinsku dozvolu. Sve poslove oko te investicije povjerili smo Varkomu kao distributeru vode u Lepoglavi. On je u meÄ‘uvremenu raspisao natječaj za gradnju prve faze kanalizacije za centar Lepoglave, a vrijednost ulaganja procjenjuje se na 15 milijuna kuna.

– U potpunosti smo uredili Poduzetničku zonu koja se prostire na 16 hektara. To znači da su u njoj stvoreni svi preduvjeti da zainteresirani ulagači sutra mogu doći i početi s gradnjom, pogona. Imaju sve: vodovod, kanalizaciju, cestu… i Å¡to je najvažnije, dobrog i kooperativnog partnera u Gradu. ZemljiÅ¡te u zoni nudi se pod povoljnim uvjetima – 10 eura za „kvadrat“, uz dodatne pogodnosti kao Å¡to su oslobaÄ‘anje od plaćanja komunalnog doprinosa i naknade te poreza na tvrtku, ovisno o uvjetima pod kojima ulagač ulazi u zonu. NaÅ¡im ulagačima s 4 posto subvencioniramo kamate na poduzetničke kredite iz programa Poduzetnik 2. Dio zemljiÅ¡ta u zoni smo prodali. Želim naglasiti da smo zonu gradili i opremali većinom vlastitim sredstvima. Dakako da vrlo intenzivno radimo na privlačenju novih ulagača u zonu. Veseli me i podatak da je proizvodnju u pogonu bivÅ¡e ciglane u ÄŒretu pokrenuo Drvodjelac, koji najavljuje i zapoÅ¡ljavanje 25 novih radnika. I Lepa je izaÅ¡la iz stečaja, pa se i u njoj radi. 

– Ove smo godine za pomoć OPG-ima i za razvoj tradicijskih poljoprivrednih proizvoda temeljem natječaja dodijelili potpore u ukupnom iznosu od 200.000 kuna. 

– Prije svega, lepoglavsku čipku UNESCO je proglasio nematerijalnom svjetskom baÅ¡tinom čovječanstva, Å¡to je Lepoglavi donijelo prepoznatljivost u globalnim razmjerima i dalo nov zamah naÅ¡im meÄ‘unarodnim festivalima čipke te, s obzirom na predstojeći ulazak Hrvatske u EU i otvaranje EU-fondova, učinilo vrlo izvjesnim projekt vezan uz ureÄ‘enje Ekomuzeja čipke. Cilj nam je da taj muzej ne bude samo centar lepoglavskog čipkarstva, već da preraste u muzej čipki Hrvatske, Slovenije, MaÄ‘arske i Å¡ire, odnosno, da na taj način upravo Lepoglava dobije status regionalnog čipkarskog centra. 

– U cilju razvitka turizma bilo je i nemalo ulaganje u ureÄ‘enje nalaziÅ¡ta ahata u Gaveznici, kao i stalna promidžba pavlinske baÅ¡tine, hodočasničkog turizma (Stepinčev put), ali i potpore Agroturističkom klasteru koji promiče niz lokalnih posebnosti. Turistička zajednica Lepoglave osnovana je kao logična podrÅ¡ka tom Å¡irokom spektru aktivnosti koje promičemo i podupiremo samo u jednom cilju – a to je novo zapoÅ¡ljavanje ili, barem, stvaranje dodatnog izvora prihoda. Dakako, kao krunu svega treba spomenuti TKIC. I osobno se ponosim tim projektom, prvim kojeg smo ostvarili uz pomoć sredstava EU, to viÅ¡e Å¡to je on u meÄ‘uvremenu posao centar svih druÅ¡tvenih aktivnosti u Lepoglavi.

– U razne investicijske zahvate s ciljem stvaranja optimalnih uvjeta boravka maliÅ¡ana u vrtiću proÅ¡lih smo godina uložili oko 500.000 kuna. IzraÄ‘en je i projekt njegove dogradnje i rekonstrukcije u skladu s novim standardima, a u te će zahvate valjati uložiti joÅ¡ milijun kuna. Lepoglavska Å¡kola prekrasno je obnovljena, a zahvaljujući stvorenim pretpostavkama, nastava u svim osnovnim Å¡kolama (Lepoglava, ViÅ¡njica, Kamenica) odvija se u jednoj smjeni. Uslijedit će i gradnja dvodjelne sportske dvorane u Kamenici, Å¡to je ulaganje vrijedno 7 milijuna kuna. 

– Da, i to me jako veseli. Puno smo i ulagali. Za potrebe DVD-a kupljeno je pet vozila, od toga četiri nova. U vatrogastvo iz proračuna ulažemo i viÅ¡e od zakonom propisanih 5 posto proračunskih sredstava. U projekciji nam je gradnja Vatrogasnog centra u Lepoglavi i doma u Kamenici te adaptacija vatrogasnog doma u ViÅ¡njici. To su ulaganja „teÅ¡ka“ dvadesetak milijuna kuna. Mnogo smo ulagali u rad Limene glazbe, Pjevačkog zbora, Lepoglavskih puÅ¡leka, ali i ostalih udruga civilnog druÅ¡tva – kuburaÅ¡a, vinara… U suradnji sa Zajednicom sportskih udruga gradili su se novi sportski tereni i igraliÅ¡ta, u viÅ¡e mjesnih odbora. Nije slučajno Å¡to se upravo u Lepoglavi održavaju meÄ‘unarodni festivali ženskog nogometa. Jedan od glavnih ciljeva u segmentu sporta jest početak gradnje sportskog kampa za nogometaÅ¡e – amatere.

– Gradske službe, a velikim dijelom i ja osobno, s Projektnim uredom kontinuirano radimo na izradi projekata koje kandidiramo na sve moguće adrese – ministarstvima, nacionalnim i EU-fondovima. Svaki projekt je potencijalni izvor novca za dobrobit naÅ¡ega grada i zato projektima pridajemo tako veliku važnost. Samo proÅ¡le godine kandidirali smo 32 projekta prema fondovima EU. A to znači, u prosjeku 2,5 projekta mjesečno. Zna li se da je svaki od njih na nekoliko stotina stranica, postaje jasnije o kakvom je opsegu posla riječ. 

– MeÄ‘u ostalim, pred potpisivanjem sam ugovora za 1,5 milijuna kuna za projekt gradnje pročistača u Kamenici. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU potvrÄ‘eno nam je da će financirati prvu faze izrade projektne dokumentacije za budući TehnoloÅ¡ki park u Lepoglavi. Izvjesna su i sredstva za izradu projekata Ekomuzeja čipke, temeljem zajedničkog prekograničnog programa čiji je nositelj općina Podčetrtek.

– Dosta, jer naÅ¡ grad sve se češće i na sve viÅ¡e mjesta afirmira u sasvim drugom kontekstu. Lepoglava je dobila nagradu Udruge gradova Hrvatske kao „grad bez papira.“ Poznato je da smo kupovinom i podjelom tableta svim gradskim vijećnicima i udrugama koje su korisnici proračunskog novca – a to smo, čini mi se, učinili prvi u Hrvatskoj – modernizirali komunikaciju i ukinuli potrebu fotokopiranja materijala za sjednice i njihovu otpremu poÅ¡tom. Time ne samo da Å¡tedimo novac, već smo i gradsku upravu maksimalno otvorili graÄ‘anima, pa oni u svako doba gradskim službenicima mogu elektronskom poÅ¡tom uputiti pitanja i na njih dobiti odgovor u najkraćem roku. O tomu da su prepoznati napori gradske uprave da bude servis graÄ‘ana, svjedoči i podatak da je u GONG-ovu istraživanju o transparentnosti Grad Lepoglava bio na visokom jedanaestom mjestu meÄ‘u 556 općina i gradova u Hrvatskoj.  

– Onaj koji tek treba realizirati, a to je budući gradski centar sa srediÅ¡njim trgom. Prostirat će se na prostoru izmeÄ‘u Sv. Ivana, Trga kralja Tomislava i Lepe. Vidim ga kao centar sa stambeno – poslovnim objektima, kućama, ureÄ‘enim Å¡etnicama, modernim gradskim trgom. Izrada njegova idejnog rjeÅ¡enja tek predstoji. Ali mu se unaprijed radujem, jer on će pokazati budućnost Lepoglave u kojoj će živjeti naÅ¡a djeca. Jer za njih ionako to sve radimo, zar ne?