svibanj 2013. – Stranica 58

3. svibnja 2013.

257

Arhiva

UoÄi skorog sluÅ¾benog poÄetka predizborne kampanje, varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar i njegovi zamjenici danas su sa predstavnicima lokalnih medija sjeli na veÄ‡ tradicionalnu kavu i u ugodnom druÅ¾enju pretresli sve one dobre, ali i manje dobre stvari ÄetverogodiÅ¡njeg mandata aktualne Å¾upanijske vlasti.

Å½upan se prisjetio dolaska na vlast 2009. godine i nimalo zavidne situacije kada je kriza u velikom stilu pokucala na vrata i kada je politiÄki start bio obiljeÅ¾en velikim minusom u proraÄunu.

– Mandat je poÄeo baÅ¡ kada je Vlada priznala krizu. PoÄeli smo s velikim minusom i padom prihoda u proraÄunu i Å¡to nam je drugo preostalo nego gasiti poÅ¾ar i ÄeliÄiti se u problemima u koje smo zapali. A danas mogu reÄ‡i da sam ponosan na ocjene onih koji ocjenjuju rad svih Å½upanija u RH. Najprije smo prema UNDP-u postali najkonkuretnija Å¾upanija, a International Transparency i GONG su nas proglasili najtransparentnijom Å¾upanijom. Sada nam FORBS prema ocjenama od 1 do 10 daje Äak 9. To valjda govori o naÅ¡em radu – rekao je Å¾upan Å tromar.

Å½upan je istaknuo da se napravilo puno, ali isto tako da se moglo joÅ¡ i viÅ¡e i bolje da nije bilo krize.

– Morali smo se snalaziti, a eto na kraju mandata smo se i snaÅ¡li jer proÅ¡le godine smo prvi puta u 4 godine ima viÅ¡ak prohoda od 4,5 milijuna kuna. Vlada se sufinanciranjem ukljuÄila u besplatni prijevoz srednjoÅ¡kolaca, a osim toga i puno ostalih projekata pokreÄ‡emo zajedno. Nadam se da Ä‡e sljedeÄ‡eg Äetvrtka biti doneÅ¡ena odluka o ukljuÄivanju JPP-a kojim Ä‡emo u sljedeÄ‡ih godinu i pol sagraditi joÅ¡ 11 objekata u Å¡kolstvu i dograditi kirurgiju – istiÄe Å tromar.

Å½upan je novinarima naglasio da je Å¾elja bila pokrenuti SveuÄiliÅ¡te prije, ranije zavrÅ¡iti neke projekte, ali u sveopÄ‡oj krizi nije bilo novaca niti pomoÄ‡i od drÅ¾ave. TeÅ¡ko je bilo opÄ‡inama i gradovima, koji su nosili veliki teret u prve dvije, tri godine mandata.

– Sada sam ponosan jer ne moraju viÅ¡e sufinancirati prijevoz srednjoÅ¡kolaca, sve je na Å¾upaniji i drÅ¾avi i mislim da Ä‡e im u njihovom radu biti puno bolje i jednostavnije. Ukoliko ostane na mjestu Å¾upana, Å tromaru i njegovim suradnicima kao glavni zadatak predstoji dovesti Å¡to veÄ‡i broj investitotra, otvoriti nova radna mjesta, podiÄ‡i konkurentnost na veÄ‡i nivo i omuguÄ‡iti graÄ‘anima da osim samog posla imaju i neÅ¡to Å¡to se zove dobro plaÄ‡eni posao.

Tijekom danaÅ¡njeg susreta Å¾upan je izriÄito zahvalio svojim suradnicima na dobroj ÄetverogodiÅ¡njoj suradnji, kao i medijima na korektnom praÄ‡enju, a osim toga pohvalio se i odliÄnom suradnjom s Gradom VaraÅ¾dinom te najavio pobjedu gradonaÄelnika HabuÅ¡a na nadolazeÄ‡im izborima.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

Pelud nas napada sa svih strana!

3. svibnja 2013.

255

Arhiva

Sklonost alergijama je nasljedna i Äak oko 30 posto populacije pati od nekog obilka ovog poremeÄ‡aja. Broj oboljelih je u stalnom porastu u svijetu i kod nas, a potpune zaÅ¡tite joÅ¡ uvijek nema. Ipak, postoje neke metode kako se pokuÅ¡ati izbjeÄ‡i alergene i nositi se sa posljedicama alergije.

Tvari koje izazivaju alergije nazivaju se alergenima i podijeljene su u nekoliko velikih skupina u odnosu na naÄin na koji naÅ¡ organizam dolazi u dodir s njima:

– Kontaktni alergeni (kemikalije, kozmetika, nakit …)

– Nutritivni alergeni – hrana (orasi, kikiriki, Äokolada, jaja, riba, mlijeko, konzervansi i aditivi u hrani …)

– DiÅ¡ni alergeni – iz unutarnje sredine (praÅ¡ina, grinje, dlake domaÄ‡ih Å¾ivotinja) ili iz vanjske sredine (pelud drveÄ‡a, trava i korova).

Alergeni najÄeÅ¡Ä‡e ulaze kroz nos, pokreÄ‡u alergijsku reakciju koja dovodi do oslobaÄ‘anja histamina. Zbog toga nos reagira curenjem, pa slijedi i kihanje. Histamin kroz krvotok dospijeva do oÄiju i uzrokuje crvenilo i stvaranje suza.

Alergija se najlakÅ¡e izbjegava ako se izbjegnu alergeni. MeÄ‘utim, Äesto ne znamo na Å¡to smo baÅ¡ alergiÄni i gdje svega toga ima. NajveÄ‡i problem je Å¡to neke alergene ne moÅ¾emo potpuno izbjeÄ‡i jer ih ima gotovo svugdje. TeÅ¡ko je izbjeÄ‡i izlazak u prirodu ako tamo ima alergena, a takoÄ‘er je teÅ¡ko potpuno izbjeÄ‡i kuÄ‡nu praÅ¡inu.

loudfront.net

Ono Å¡to moÅ¾emo jest smanjiti koliÄinu alergena koje udiÅ¡emo. Jedan od naÄina je smanjiti izlaske u vrijeme sezonske alergije. Higijenom prostorija ili izborom posteljine i madraca moÅ¾e se smanjiti utjecaj kuÄ‡ne praÅ¡ine i grinja.

Poslije boravka u prostoru gdje nam alergeni smetaju, treba se umiti, oprati i promijeniti odjeÄ‡u. ÄŒesto umivanje lica i ispiranje nosa daju pozitivne rezultate u borbi protiv alergije. Inhalacija vruÄ‡im Äajem od kamilice i stolisnika pomaÅ¾e u nekim sluÄajevima.

NajveÄ‡a razina peludi u zraku je obiÄno tijekom jutra. Dakle prozraÄivanje prostorije bi trebali raditi Å¡to je kasnije moguÄ‡e, najbolje u veÄernjim satima. MeÄ‘utim ovisno o vremenu ili mjestu gdje Å¾ivite visoka koliÄina peludi takoÄ‘er moÅ¾e biti prisutna i poslije podne ili naveÄer.

Tijekom sezone peludi nemojte suÅ¡iti rublje na otvorenom. SuÅ¡ite ga u kuÄ‡i, po moguÄ‡nosti na osunÄanom prozoru gdje se moÅ¾e osuÅ¡iti bez rizika da Ä‡e pelud doÄ‡i na njega.

Burne alergijske reakcije Äesto se mogu umanjiti pravilnom prehranom ili tabletama koje sadrÅ¾e: beta karoten, selen, cink, masne kiseline, vitamine B kompleksa, vitamin C i vitamin E. Bar jedna Å¾liÄica meda dnevno i Äaj ginsenga takoÄ‘er pomaÅ¾u.

www.timeout.hr

Izgradite svoje samopouzdanje!

3. svibnja 2013.

250

Arhiva

Samopouzdani ljudi znaju da se uvijek mogu osloniti na sebe. Oni se lakÅ¡e kreÄ‡u kroz Å¾ivot, jer se ne boje kritike, odbijanja, ni neuspjeha. Svi bi smo voljeli imati zdravu dozu samopouzdanja, no samopouzdanje se ne stjeÄe preko noÄ‡i. SreÄ‡om, psiholozi tvrde kako je samopouzdanje moguÄ‡e izgraditi, stoga krenite veÄ‡ danas na put ka veÄ‡em samopouzdanju.

Volite se!

Prihvatite Äinjenicu da nitko nije savrÅ¡en i da ljudi grijeÅ¡e! RazmiÅ¡ljanje o tome kako ste pogrijeÅ¡ili neÄ‡e vam pomoÄ‡i. Drugim rijeÄima, ukoliko ste neÅ¡to zeznuli, ne morate se joÅ¡ i oÅ¡amariti. Zapamtite, pogreÅ¡ka moÅ¾e znaÄiti i korak naprijed, ali samo ako ste iz nje neÅ¡to nauÄili. SljedeÄ‡i puta kada vam se dogodi greÅ¡ka, zapitajte se Å¡to ste iz toga nauÄili i kako Ä‡ete sljedeÄ‡i puta postupiti.

RazmiÅ¡ljajte pozitivno!

Negativne misli zamijenite pozitivnim mislima. Psiholozi tvrde kako su pozitivne misli – samo stvar navike! Ukoliko se Äesto kritizirate, stanite i pokaÅ¾ite si malo poÅ¡tovanja! Svaki puta kada same sebe uhvatite u razmiÅ¡ljanjima poput â€žglup sam“, â€žnesposoban sam“, â€žniÅ¡ta ne vrijedim“, â€žne mogu“ i sliÄno, svjesno ih zamijenite ohrabrujuÄ‡im i poticajnim rijeÄima.

Postavite si ciljeve i ostvarite ih!

Najdjelotvorniji naÄin za brzo stjecanje samopouzdanja je vjerojatno ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Tada vidimo za Å¡to smo sposobni i kako moÅ¾emo uÄiniti ono Å¡to Å¾elimo. Ukoliko imate slabo samopouzdanje, u poÄetku si postavljajte manje i lako ostvarive ciljeve. UÄinite neÅ¡to Å¡to veÄ‡ dugo odgaÄ‘ate, npr. popravite stvar koju namjeravate popraviti, organizirajte radni stol ili podatke na kompjutoru, sasvim svejedno. VaÅ¾no je samo da postavljene ciljeve i ostvarite. Nakon nekog vremena, postavljajte si sve zahtjevnije ciljeve, Äije ostvarenje zahtijeva viÅ¡e vremena i truda. Krenite na njihovo ostvarivanje, kao Å¡to ste ostvarivali i male ciljeve.

Bolje se upoznajte!

Poznavanje samoga sebe, svojih sposobnosti, stavova, Å¾elja i moguÄ‡nosti, vaÅ¾no je kako bi ste lakÅ¡e odluÄili u kojem smjeru se Å¾elite kretati i koji ciljevi su za vas ostvarivi. PokuÅ¡ajte biti Å¡to realniji i objektivniji u samoprocjeni. Tijekom Å¾ivota Ä‡ete se joÅ¡ bolje upoznati. Postat Ä‡ete svjesniji svojih prednosti i mana, te imati viÅ¡e samopouzdanja da se zauzmete za svoje stavove.

Budite dobri prema sebi!

Izdvojite vrijeme samo za sebe. Njegujte se, uravnoteÅ¾eno se hranite, vjeÅ¾bajte redovito, priuÅ¡tite si odmor kada vam je potreban i brinite o svom zdravlju. I vaÅ¡e tijelo, to ste takoÄ‘er vi, pa budite odgovorni prema njemu.

SuoÄavajte se sa svojim strahovima!

BjeÅ¾anje od problema moÅ¾e postati navikom. NauÄite se suoÄavati s problemima, jer Ä‡e nam svaki problem kojega uspjeÅ¡no rijeÅ¡imo pojaÄati samopouzdanje. Strahovi nam nude priliku da se suoÄimo s njima, te da se izdignemo iznad sebe i napredujemo. Zato sljedeÄ‡i puta kada trebate govoriti pred grupom ljudi nemojte bjeÅ¾ati, veÄ‡ pogledajte strahu u oÄi i pobijedite ga.

www.timeout.hr/Valentina Juren

ObiljeÅ¾avanje blagdana Sv. Florijana

3. svibnja 2013.

274

Arhiva

U organizaciji Gradske vatrogasne zajednice VaraÅ¾din i DVD-a VaraÅ¾din pripadnici vatrogasnih postrojbi devet dobrovoljnih vatrogasnih druÅ¡tava i Javne vatrogasne postrojbe grada VaraÅ¾dina, ove Ä‡e nedjelje 5. svibnja obiljeÅ¾iti blagdan Sv. Florijana, zaÅ¡titnika vatrogasaca.

SveÄani vatrogasni eÅ¡alon, predvoÄ‘en duÅ¾nosnicima Gradske vatrogasne zajednice VaraÅ¾din i gradonaÄelnikom Goranom HabuÅ¡om, u pratnji limene glazbe iz Lepoglave, krenuti Ä‡e u 7.30 sati iz vatrogasnog doma u VaraÅ¾dinu na Sv. misu u crkvu Sv. Florijana koju Ä‡e predvoditi Å¾upnik Å¾upe Sv. Nikole vlÄ. Stjepan Najman.

Nakon bogosluÅ¾ja vatrogasci Ä‡e se u eÅ¡alonu vratiti u vatrogasni dom gdje Ä‡e im Äestitke prenijeti gradonaÄelnik Grada VaraÅ¾dina i predsjednik gradske vatrogasne zajednice VaraÅ¾din.

ObiljeÅ¾avanjem blagdana Sv. Florijana ujedno zapoÄinje mjesec zaÅ¡tite od poÅ¾ara, u kojem vatrogasci dodatnim aktivnostima nastoje utjecati na svijest o vaÅ¾nosti vatrogastva u zaÅ¡titi ljudi i imovine.

www.vzaktualno.hr

Šarmantni "vintage" kuÄ‡ni uredi…

3. svibnja 2013.

269

Arhiva

RomantiÄari, obratite pozornost! Ljepota, romantika i Å¡arm starih vremena – sve to moÅ¾e se naÄ‡i u vintage kuÄ‡nim uredima koje vam danas donosimo!

MeÄ‘u naÅ¡im Ä‡ete primjerima naÄ‡i sve vrste vintage dizajna, i svatko Ä‡e zasigurno naÄ‡i svog favorita…

Da bi stvorili Å¾eljenu starinsku atmosferu potrebne Ä‡e vam biti slatke tapete u vintage stilu, romantiÄne Äipkaste zavjese, shabby chic namjeÅ¡taj koji datira s polovice proÅ¡log stoljeÄ‡a, ili barem tako izgleda, te koji je izraÄ‘en od prirodnog drveta. U dekoraciji se fokusirajte na zanimljive starinske ukrase, slike i sitnice koje Ä‡e zaokruÅ¾iti cijelu vaÅ¡u vintage priÄu.

Ured je mjesto za rad, no to ne znaÄi da cijeli prostor mora biti strogo – poslovan. VaÅ¡a Ä‡e produktivnost i kreativnost zasigurno biti potaknute ako se okruÅ¾ite stvarima koje vas inspiriraju i vesele. Sve Å¡to unosite u prostor neka bude starinsko, slatko i shabby.

Glavne boje kod vintage dizajna su bijela ili beÅ¾, no dozu dramatiÄnosti u prostoriju uvijek moÅ¾ete unijeti tamnim namjeÅ¡tajem ili kontrastno obojanim dekorativnim elementima.

Za daljnju inspiraciju pogledajte naÅ¡u galeriju slika…

digsdigs.com

www.timeout.hr/vlG

GradonaÄelnik kopao i sadio drveÄ‡e

3. svibnja 2013.

303

Arhiva

VaraÅ¾dinski je gradonaÄelnik dan poslije predaje svoje kandidature za varaÅ¾dinskog gradonaÄelnika svoju kandidaturu jutros zaÄinio sadnjom jasena u ulici Marije JuriÄ‡ Zagorke uz POS naselje i buduÄ‡i novi obrazovni Centar Tomislav Å poljar. Ovako temperamentnoga naÄina ukopavanja stabla, kakav je jutros prikazao HabuÅ¡, ne bi se posramio niti kakav mlaÄ‘i radnik Parkova, Å¡to i ne Äudi obzirom da je varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Å¡umar po struci.

– Svako stablo koje posadimo ima svoju korist i funkciju, a ova 64 posaÄ‘ena jasena predstavljaju prekrasnu zelenu kulisu koju smo danas ovdje postavili na inicijativu stanovnika mjesnog odbora. Vrijednost investicije iznosi oko 6o tisuÄ‡a kuna – kazao je jutros gradoneÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡.

Paralelno s time u ulici Ferdinanda KonÅ¡Äaka, u blizini stadiona Sloboda na Banfici stari Ä‡e se jablani uskoro ruÅ¡iti, a obavit Ä‡e se kompletna sanacija uz sadnju novih stabala.

– Osim toga, u zajedniÄkom projektu s gradskim vrtiÄ‡ima snima se stanje stabala u svim vrtiÄ‡ima, a nakon toga Ä‡e se takoÄ‘er sanirati i saditi nova stabla, jer nam je Å¾elja zazeleniti grad – zakljuÄuje HabuÅ¡.

Direktor Parkova Slavko Vegar napomenuo je kako uslijed kratkoga roka, a nakon duge zime, sada trebaju provesti nekoliko radova, meÄ‘u kojima je i ova danaÅ¡nja sadnja stabala jasena.

– Po zavrÅ¡etku Å¡kolske godine pristupit Ä‡emo radovima na uklanjanju starih dotrajalih, bolesnih i oÅ¡teÄ‡enih stabala jablana i sadnji novih u KonÅ¡Äakovoj ulici, jer postoji opasnost od loma granja i ugroÅ¾avanja sigurnosti djece koja onuda idu u Å¡kolu – rekao je Vegar.

www.vzaktualno.hr/A.G.

Ministar Vrdoljak u posjetu Varteksu i Solvisu

3. svibnja 2013.

270

Arhiva

U radni posjet VaraÅ¾dinu juÄer je stigao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je uz susret s Å¾upanijskim i gradskim Äelnicima obiÅ¡ao tvornice Varteks i Solvis te razgovarao o stanju u industriji.

Ministar Vrdoljak nakon posjeta velikom tekstilnom divu koji se danas nalazi u nezavidnoj sutuaciji, najavio je sastanak Ministarstva gospodarstva, ZagrebaÄke banke, Ministarstva financija i uprave Varteksa. TakoÄ‘er je govorio o spremnosti drÅ¾ave da uz adekvatan kolateral dade i garanciju ZagrebaÄkoj banci za obrtna sredstsva koja su neophodna i na taj naÄin pomogne Varteksu.

– Na inicijativu varaÅ¾dinskog gradonaÄelnika najkasnije u utorak sjesti Ä‡emo za stol kako bi se donijela konaÄna odluka oko obrtnih sredstava koja su neopodna Varteksu za izvrÅ¡enje obveza i pokretanje proizvodnje za naruÄenu robu – rekao je ministar gospodarstva Vrdoljak.

– Varteks ima velike nekretnine, neke su optereÄ‡ene, neke nisu. Ono Å¡to je drÅ¾avi bitno je da je to zdrav kolateral, znaÄi da ima vrijednost. Koliko Äujem od kolega u Varteksu oni su spremni osigurati kolaterale koji su daleko veÄ‡i od onoga Å¡to bi drÅ¾aava garantirala. Govori se o iznosu od 5 milijuna eura – kaÅ¾e Vrdoljak.

Sa Å¾upanom Å tromarom i gradonaÄelnikom HabuÅ¡em ministar Vrdoljak razgovarao je o stanju u industriji te najavio objavu operativnog programa pomoÄ‡i preraÄ‘ivaÄkoj industriji za Å¡to je 117 milijuna kuna veÄ‡ osigurano.

– Mislim da Ä‡e se niz tvrtki iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije, gdje su radno intenzivne djelatnosti – drvna, tekstilna, te koÅ¾a i obuÄ‡a, naÄ‡i barem dio u okvirima moguÄ‡eg u okviru tih 117 milijuana – rekao je Vrdoljak.

Posebno pohvalu za dobro poslovanje i koriÅ¡tenje potencijala ulaska u Europsku uniju od ministra je dobila tvornica Solvis koja proÅ¡iruje svoje kapacitete za proizvodnju elektriÄne energije sa 25 na 50 megavata godiÅ¡nje i pregovara s njemaÄkim partnerom.

www.vzaktualno.hr