Lepoglavski pavlinski samostan bio je i najjači centar najkvalitetnije i najosebujnije domaće slikarske Å¡kole u doba baroka u Hrvatskoj. Najpoznatiji majstor te Å¡kole svakako je pavlin „brat-laik“, Ivan Ranger (1700.-1753.). Kako je poznato, rodom je iz Tirola i stilski se najviÅ¡e oslanja na austrijsku baroknu umjetnost, premda je vjerojatno prethodno studirao i talijanski barok. Radio je slike na zidu, u ulju i na drvetu.

Njemu neki pripisuju i uljenim slikama dekorirane naslone korskih klupa u svetištu i na pjevalištu lepoglavske crkve Blažene Djevice Marije, od kojih se mnoge ističu svojim likovnim kvalitetama i vrijednostima, kao i dekorativne mrtve prirode na vratima sakristijskih ormara u Lepoglavi i Purgi lepoglavskoj.

Po svojoj stvaralačkoj plodnosti i dostignućima, po ulozi i utjecajima koje je vršio, Ranger je svakako jedan od najznačajnijih baroknih slikara u Hrvatskoj!

   

Njegov najopsežniji rad su dekorativne zidne slike i kompozicije kojima je ukrasio brojne crkve u Hrvatskoj, a i u Sloveniji! On je slikao u crkvama: u Lepoglavi, Sv. Ivanu na Gorici, Sv. Juraju u Purgi, Sv. Jeleni u Kamenici, Mariji Snježnoj u Belcu, kapeli Sv. Jeronima u Štrigovi, Remetama kraj Zagreba, Olimju u Sloveniji, u Krapini, Križevcima i Rogatecu.

   

Ono što je osobito zanimljivo: Ivan Ranger također je oslikao i apoteku franjevačkog samostana u Varaždinu!

Čitavim svojim opusom, stvaralaštvom i osobnošću Ranger je vršio vrlo snažan utjecaj na pavlinske slikare XVIII stoljeća u Lepoglavi, gdje je još od XVII vijeka postojala i djelovala slikarska radionica, kojoj pripada izuzetno mjesto u hrvatskom, pa i slovenskom baroknom slikarstvu.

   

Ukinućem pavlinskoga reda 1786. godine počele su se iz samostana u Lepoglavi odnositi brojne umjetnine u Beč i Budimpeštu. Dio korskih klupa bio je prenesen u Varaždin, a zidne su slike počele propadati već u potresu 1880. godine, dok su ratne i poratne nedaće (I i II svjetski rat, op.a.) oštetile još dio nezaštićenog i statički poljuljanog samostana.

Zbog svega toga lepoglavski kompleks predstavlja danas veličanstven torzo. U crkvi se nalaze štukature u kapelama i biblioteci, te freske u svetištu i na koru. Na naslonima klupa sačuvane su 34 slike. Veliki sakristijski ormar ukrašen je brojnim oslikanim vratima, kakva se nalaze i na drugim ormarima i tabernaklima. Na unutarnjim vratima u crkvu slike su iz 17. stoljeća. U dijacezanskom muzeju, u Povijesnom muzeju Hrvatske i Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu nalazi se dio pavlinskog likovnog fonda, a i druge bivše pavlinske crkve posjeduju djela pavlinske slikarske radionice.

Već viÅ¡e desetljeća to se umjetničko blago neprocjenjive vrijednosti restauira i spaÅ¡ava od propadanja. Prvo javno prezentiranje tog blaga naÅ¡oj Å¡iroj javnosti, bilo je prije nekih 20-tak godina na reprezentativnoj izložbi „Blago pavlina u Hrvatskoj”,  koja je bila prireÄ‘ena u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, te izazvala veliku pozornost!

Upravo je ta izložba pokazala prave okvire snažne i izražajne slikarske radionice pavlina u Lepoglavi, predvođenih Rangerom, te dala pečat baroknoj umjetnosti kontinentalne Hrvatske.

Ona je bila i svojevrsna prekretnica, jer se upravo nakon te izložbe prišlo cjelovitoj obnovi lepoglavske crkve Sv. Marije i tamošnjeg pavlinskog samostana, koji je prije nekoliko godina i fizički odvojen od zgrada Kaznionice u Lepoglavi, čiji je do tada bio sastavni dio.

Prema ocjeni vrsnih poznavatelja baroknog slikarstva, upravo su slike u crkvi Sv. Marije u Lepoglavi i u kapeli Sv. Juraja u Purgi lepoglavskoj, koje je naslikao Ranger, najvrednije.

Pavlin-slikar Ivan Ranger umro je u Lepoglavi 1753. godine.