Snažni rast cijena dionica na inozemnim burzama
Indeksi Zagrebačke burze su u četvrtka, 19. rujna 2013., zavrÅ¡ili trgovanje u plusu pod utjecajem snažnog rasta cijena dionica na inozemnim burzama te je tako Crobex indeks bio u plusu 0,50 posto, na 1.829,82 boda, a blue chip index Crobex10 0,36 posto, na 1.030,21 bodova. 

Redovni promet dionicama dosegnuo je 10,1 milijuna kuna, te je bio sličan kao i jučer u ovo doba.

Na domaćem tržištu najveći promet je ostvaren dionicom HT-a, u visini od 2,4 milijuna kuna. Cijena HT-a je ojačala 0,62 posto, na 177.25 kuna.

Slijedi dionica Atlantske plovidbe, s prometom 1,6 milijuna kuna i skokom cijene za 7,3 posto, na 380 kuna.

U fokusu investitora je i dionica Vira. Viro je jučer sazvao izvanrednu skupštinu dioničara za 28. listopada, na kojoj će između ostaloga predložiti povećanje temeljnog kapitala.

Na europskim su burzama cijene dionica danas snažno porasle, kao i jučer na Wall Streetu, nakon što je Fed odlučio da neće smanjivati poticajne monetarne programe sve dok američko gospodarstvo čvrsto ne stane na vlastite noge.

 

Nikola Bakšaj, analitičar Fima vrijednosnica
Karl Lagerfeld objavio knjigu svojih citata
Njemački dizajner, Karl Lagerfeld, objavio je kolekciju vlastitih citata u obliku knjige, javlja Grazia. Riječ je o najcitiranijem čovjeku na svijetu, koji želi oženiti svoju mačku i koji je alergičan na japanke. TakoÄ‘er, sebe je opisao kao modnog nimfomana, koji nikada ne može postići orgazam, a tetovaže smatra toliko ružnima „kao da ste cijeli život odlučili provesti u Pucci haljini“.

Njegova knjiga dolazi pod nazivom „The World According to Karl“, a sadrži 160 stranica ispunjenih pametnim, zabavnim i često neobičnim primjedbama dizajnera.

U knjizi Karl progovara o svemu – od mode do žena i politike. Obavezna literatura za sve Lagerfeldove ljubitelje dostupna je na Amazonu, a dok ti knjiga ne dospije u ruke provjeri neke od njegovih najpoznatijih citata:

„Na svijet gledaj kroz ružičaste naočale, ali ružičasto nikada ne nosi.“

„Da, neki mi prigovaraju da sam premrÅ¡av, ali to uvijek dolazi od osoba kojima bi dobro doÅ¡lo da i same smrÅ¡ave.“

„Nisam osoba druge opcije. Ili je ovako ili nikako. Ako neÅ¡to nije onako kako želim, bolje da to niti ne gledam.“

„U svijetu gdje se jede meso, a odjeća, torbe i cipele se izraÄ‘uju od kože, zaista je djetinjasto diskutirati o krznu.“

„TaÅ¡tina je najzdravija stvar.“

„Crno-bijelo uvijek izgleda moderno, Å¡to god ta riječ značila.“

„Ja sam poput TV antene. Hvatam sve Å¡to je oko mene, a onda to učinim na vlastiti način.“

„Kao dijete želio sam postati crtač crtića, portretist i ilustrator. To su bile moje prve ideje.“

„Ne volim ružne i zločeste ljude.“

„Ne smeta mi ako me kritiziraju ljudi koje cijenim, jer mi je njihovo miÅ¡ljenje važno.“

„ Živimo u tamnom, romantičnom i prilično tragičnom svijetu.“

„Nikada ne koristi riječ jeftino. Danas svatko može biti Å¡ik u odjeći koja nije skupa, a bogati je isto kupuju. Dobar dizajn danas postoji na svakom nivou. MožeÅ¡ biti najÅ¡ik osoba na svijetu u T-shirt i trapericama – ako želiÅ¡.“

„Osobe koje rade kreativne poslove moraju biti sami kako bi napunili svoje baterije. Ne možeÅ¡ živjeti 24 sata na dan obasjan reflektorima i ostati kreativan. Za ljude poput mene, samoća je pobjeda.“



www.timeout.hr/Valentina Juren
HNK Varaždin najavljuje 10 premijera!
HNK u Varaždinu u sezoni 2013/2014. planira izvesti deset premijera, a na samom početku sezone, u utorak, 24. rujna u 20 sati održat će se i svečanost povodom 140. obljetnice otvorenja zgrade KazaliÅ¡ta. U foyeru Velike koncertne dvorane bit će izveden program pod nazivom 1873. – San o kazaliÅ¡tu.

Na Velikoj sceni biti će premijerno izvedne predstave: Filumena Marturano Eduarda De Filippa u režiji Same M. Streleca (u listopadu 2013.), ViÅ¡njik Antona Pavloviča ÄŒehova u režiji Borisa Kobala (u ožujku 2014.), Hedda Gabler Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar (u svibnju 2014.) te autorski projekt Olje Lozice pod radnim naslovom Slažem se, ali… u režiji Olje Lozica (u lipnju 2014.). 

Na Sceni Zvonimir Rogoz biti će premijerno izvedne predstave Å ah brat Vittorija Franceschija u režiji Jerneja Kobala (u listopadu 2013.), Bogi Ivač – znova, srednjovjekovne francuske farse u režiji Ljubomira KerekeÅ¡a (u prosincu 2013.) Ručni rad Jean-Claudea Danauda u režiji Ksenije Krčar (u veljači 2014.).

Na Dječjoj i lutkarskoj sceni HNK u Varaždinu (na Velikoj sceni) biti će premijerno izvedne predstave Ponoćna ogrlica Vesne Parun u režiji Ladislava Vindakijevića (u studenom 2013.), Kraljević i prosjak Marka Twaina u režiji Dubravka Torjanca (u veljači 2014.) i Romeo i Julija Williama Shakespeare u režiji Dubravka Torjanca (u travnju 2014.). 

HNK u Varaždinu ovom prigodom predstavlja i svoj novi vizualni identitet vezan uz spomenutu obljetnicu i isključivo namijenjen koriÅ¡tenju tijekom 2013. godine, a napravljen u suradnji sa VELV-om Varaždin. Ime autorice novog logotipa je Maja Denac. 

hnk logo






Lada Žigo u Kulturnom centru Pixel
Kulturno kreativni centar Pixel (Trg mladosti 18) poziva u petak 20. rujna 2013. u 19 sati na novo Libarenje. U goste im dolazi prozaistica Lada Žigo s kojom će razgovarati Marko Gregur.

Lada Žigo roÄ‘ena je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu diplomirala je komparativnu književnost I filozofiju. Od 1992. radi po mnogim novinskim redakcijama kulture, piÅ¡e književne kritike i eseje za brojne listove i časopise (“Vijenac”, “Most”, “Republika”, “Književna republika”, “Kolo”, “Europski glasnik” itd.

Objavila je do sada četiri prozne knjige koje udaraju u aktualne probleme danaÅ¡njice. Knjiga novela “Ljudi i novinari” tematizira danaÅ¡nje trivijalno novinarstvo u kojem ljudske drame ostaju zanemarene i neispisane (roman je uÅ¡ao u najuži izbor za nagradu “Gjalski” I “Kiklop”); roman “Babetine” ironizira radikalni feminizam i satirički opisuje budući svijet vladavine žena; roman “Rulet” tmurna je slika hrvatske stvarnosti u kojoj niču kockarnice kao kuće zadnje Å¡anse; u romanu “Iscjelitelj” autorica ironizira pojavu modernih vračeva i iscjelitelja kroz razgranatu priču u jednom selu Dalmatinske zagore. Osim tema, i stil joj je raznovrstan – od klasičnog, starinskog do živog i urbanog.

Lada Žigo dobitnica je Nagrade EU za književnost za 2012. godinu.



www.vzaktualno.hr
Solomun: Maksimalna mobilizacija
Ivica Solomun bio je razočaran prezentacijom svoje momčadi u Virju, a naročito onim starijim, iskusnijim igračima. MeÄ‘utim, kako sada stvari stoje, protiv Bjelovara morat će igrati i bez njih. 

– Vuk je zbog zaraÄ‘enog crvenog kartona dobio kaznu od tri utakmice zabrane igranja, dok Vukmana muči koljeno i njegov nastup je pod velikim upitnikom – rekao je Solomun. 

Bjelovar je u dosadaÅ¡njih pet prvenstvenih kola ostvario četiri pobjede i jedan remi, uz impozantnu gol razliku 27:5. No tu treba ubrojiti i „nerealnu“ pobjedu od 12:0 protiv komičnog ÄŒakovca koji na utakmice dolazi rekreativno, sa osam – devet igrača. Ipak Bjelovarčani ne skrivaju svoje visoke ambicije koje sežu čak i do Druge lige. 

– Bjelovar ima nekolicinu odličnih igrača. Naročito su dobri u napadu i morat će preuzeti ulogu favorita u ovoj utakmici. Ne bojim se toliko njih koliko naÅ¡ih individualnih pogreÅ¡aka koje su nas već koÅ¡tale dosta bodova. Očekujem da ćemo ovoga puta te pogreÅ¡ke svesti na minimum i da nam se neće ponavljati. Igramo na naÅ¡em terenu, moramo se maksimalno mobilizirati i ako odigramo u skladu sa svojim mogućnostima možemo očekivati pozitivan rezultat – prilično suzdržan bio je Solomun. 

Utakmica izmeÄ‘u Varaždina i Bjelovara na rasporedu je ove subote, 21. rujna, s početkom u 16.30 sati, na stadionu Varteksa. 




www.vzaktualno.hr
Vlado Vlašić za direktora "Varkoma"
Većina članova SkupÅ¡tine “Varkoma” d.d. na danaÅ¡njem je sastanku prihvatila inicijativu varaždinskog gradonačelnika Gorana HabuÅ¡a, kao predstavnika većinskog vlasnika (51% dionica “Varkoma” d.d. u vlasniÅ¡tvu je Grada Varaždina) da se Nadzornom odboru “Varkoma” predloži da na sutraÅ¡njoj sjednici za čelnika Uprave tvrtke imenuje Vladu VlaÅ¡ića, dosadaÅ¡njeg pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav i urbanizam Grada Varaždina, javljaju iz Gradske uprave.

DosadaÅ¡nji čelnik Uprave “Varkoma” Marijan Cesarec joÅ¡ od 4. travnja ove godine obavlja poslove tri vrlo odgovorna i zahtjevna radna mjesta – Uprave, tehničkog i financijskog direktora, a Å¡to zbog povećanja obujma  posla, to već sada izaziva odreÄ‘ene organizacijske i upravljačke poteÅ¡koće. S druge strane, uz ovaj povećani obujam posla, pred Varkomom su i neke zakonom prouzročene organizacijske promjene koje se mora provesti do kraja godine. Naime, pred Varkomom je zakonska obveza prestrukturiranja do 31.12.2013. godine  a najopsežniji se dio posla odnosi na odvajanje RJ “ÄŒistoća“. S tim je u vezi potrebno u kratkom vremenu napraviti plan prestrukturiranja DruÅ¡tva, organizacijski i kadrovski plan preustroja kao i novi financijski plan za narednu godinu za Å¡to je potrebno Å¡to hitnije imenovati direktora, s obzirom na obim posla i procedure koje moraju biti dovrÅ¡ene do 1. siječnja 2014. godine.

Budući da je Statutom  utvrÄ‘eno da  Upravu Varkoma imenuje Nadzorni odbor DruÅ¡tva, a da o provoÄ‘enju javnog natječaja za Upravu odlučuje Nadzorni odbor, dioničari smatraju kako je provoÄ‘enje natječaja u ovom trenutku nepovoljnije rjeÅ¡enje za Varkom jer bi se njegovo provoÄ‘enje moglo oduljiti, a Å¡to bi moglo ugroziti kvalitetno restrukturiranje Varkoma do roka utvrÄ‘enog zakonom. Stoga će Nadzornom odboru predložiti imenovanje Uprave (direktora) kako bi mu mandat započeo Å¡to prije i zakonske se obveze ispunile na vrijeme.

Kao pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i urbanizam, Vlado Vlašić uključen je i upoznat s radom Varkoma, što, smatraju skupštinari, predstavlja veliku prednost za daljnji kvalitetan razvoj Društva.

 


www.vzaktualno.hr
Humanitarno – Brončani Vatreni vs veterani Puma
Gradski stadion Varteks će u subotu, 05, listopada s početkom u 15.30 sati ugostiti pravi susret velikana, točnije humanitarnu nogometnu utakmicu izmeÄ‘u ekipa “SP 98” i veterana “PUMA”, čiji cilj je skupiti sredstva za izgradnju spomenika u spomen 90 poginulih i jednog nestalog pripadnika brigade, a koji će svoje mjesto naći u novom parku 7. gardijske brigade u Varaždinu.

Riječ je o ekipi reprezentativaca Hrvatske koji su ostvarili najveći rezultat u povijesti hrvatskog nogometa osvajanjem brončane medalje na svjetskom prvenstvu 1998. godine, a u revijalnom nastupu zaigrat će zajedno s pripadnicima legendarne varaždinske 7. gardijske brigade HV. 

– Dolazi nam 70 posto brončane ekipe nogometaÅ¡a pod vodstvom ÄŒire Blaževića, meÄ‘u kojima će biti Å uker, BokÅ¡ić, Mrmić, Vladić, Stanić i Vlaović i mnogi drugi. U osiguranju sredstava potrebnih za izradu spomenika pomaže i Hrvatski nogometni savez, pa će cjelokupan iznos sredstava prikupljen na utakmici biti iskoriÅ¡ten za tu plemenitu namjenu – istaknuo je predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade Hrvatske vojske PUMA Robert Puja.

pume

Za spomenik poginulim i nestalim pripadnicima brigade, koji bi u parku trebao biti postavljen 23. travnja 2014. godine, a kojeg izraÄ‘uje akademski kipar KreÅ¡imir Rod, bit će izdvojeno oko 300.000 kuna plus PDV, a statua će težiti oko 30 tona i prikazivati pumu koja leži, ponosna, sita i zadovoljna. Za samu izradu trebat će izmeÄ‘u 6 i 8 mjeseci. 

Cijena karte za tribinu istok i jug će iznositi 20 kuna, a tribina zapad 40 kuna. Zainteresirani ih mogu nabaviti na stadionu prije utakmice, te preko klubova 7. gardijske brigade po regijama.

Inače, kroz brigadu je prošlo oko 4.500 pripadnika iz cijele Hrvatske, a 90 pripadnika ugradilo je svoje živote u stvaranje i slobodu Republike Hrvatske, dok se jedan još uvijek vodi kao nestali.



www.vzaktualno.hr/MG
1. listopada o istinama i zabludama oko starenja
U utorak, 1. listopada s početkom u 18 sati, u SkupÅ¡tinskoj dvorani Županijske palače održat će se tribina pod nazivom „Starost i starenje – istine i zablude o istom fenomenu“. Voditelj i moderator tribine bit će prof.dr.sc. Nino Žganec, a uvodničari Nela Ivezić, Nada Liber, Alica Gotal te Melita Mraz koji će, iz svojeg ugla promatranja ovog fenomena, iznijeti osnovne teze u trajanju od 15 minuta nakon čega će se otvoriti rasprava.

Želja je organizatora da putem tribine utječu na promjenu percepcije starosti i starenja kao gotovo isključivo negativnog fenomena te kroz otvoreni i argumentirani pristup prodiskutiraju različite aspekte koje starost i starenje donosi sa sobom.

Tribina će se održati u sklopu programa „Tribine utorkom-Socijalne teme i život zajednice“ koje provodi Udruga socijalnih radnika Varaždinske županije u partnerstvu s Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom. Cilj projekta je okupljanje stručnjaka različitih profila, poput predstavnika institucija, udruga, lokalnih vlasti i slično, s područja Varaždinske županije, koji kao predavači i sudionici pridonose boljem informiranju  graÄ‘ana o odreÄ‘enim pojavama i potrebama ranjivih skupina ljudi, prepoznavanju postojećih resursa u zajednici i meÄ‘usobnom povezivanju radi pronalaska novih mogućnosti djelovanja u zajednici. 

Voditelj projekta je prof. dr. sc. Nino Žganec s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Studija socijalnog rada, koji je ujedno i član Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije.

Inače, tribine se održavaju svakog prvog utorka u mjesecu od ožujka ove godine, a do sad je održano četiri susreta. Nakon ljetne stanke nastavlja se održavanje javnih tribina, a nakon početne tribine, u narednom će se razdoblju održati tribine Skrb u zajednici- od institucije do deinstitucionalizacije, Osobe s invaliditetom- položaj nevidljivih ljudi u zajednici, Siromaštvo i socijalna isključenost- tamna strana života u zajednici te Razvoj zajednice: kako stvoriti partnerstvo građana i stručnjaka. Također, planirane su i tribine pod nazivom Različitost i tolerancija različitosti u zajednici, Mladi ljudi kao resurs zajednice: od fraze do prakse te Rodna jednakost i neravnopravnost među članovima lokalne zajednice.

Sve tribine otvorene su za javnost, s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građana, a osobito ranjivih skupina, povezivanja različitih dionika koji svojim aktivnostima mogu pridonijeti postizanju tog cilja i senzibiliziranje društva za potrebe njihovih sugrađana.

Inače, Hrvatska se nalazi u svjetskom i europskom vrhu sa 17,6 posto starijih od 65 godina u ukupnom stanovniÅ¡tvu. Nastavak ovog trenda značit će da će za tridesetak godina svaki treći Hrvat bit stariji od 65 godina, dok će se broj 85-godiÅ¡njaka za desetak godina utrostručiti. Broj stanovnika Hrvatske oko polovice ovog stoljeća mogao bi pasti na 3,5 milijuna (toliko je stanovnika Hrvatska imala 1920-ih). Hrvatska je od početka 2001. do kraja 2010. godine imala prirodno smanjenje za oko 98.000 osoba, Å¡to znači da je za toliko broj umrlih nadvisio broj živoroÄ‘enih. U stariju dob ulaze brojni naraÅ¡taji roÄ‘eni u doba “baby booma”, tj. izmeÄ‘u 1947. i 1955. godine. Stoga će postupno rasti broj umrlih. 

Da bi se stanovništvo u Hrvatskoj obnovilo, trebalo bi se godišnje roditi oko 65 tisuća djece (rađa se oko 43 tisuće djece). Projekcije za cijelu EU izgledaju ovako:EU 2005: 16,5 % stanovnika zemalja današnje Europske unije imalo je više od 65 godina; EU 2010: 17,5 %; EU 2030: 25 %; EU 2050: 30 %.

Na početku proÅ¡log desetljeća prvi put u Europi broj starijih od 65 godina prestigao je broj mlaÄ‘ih od 15 godina. Istovremeno socijalni troÅ¡kovi u EU narasli su sa 16 % 1980. na 26,9 % 2006., dok su u SAD-u 15,9 %. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oni iznose oko 19 %. Zbog toga neke su zemlje poput Å vedske i Njemačke već povisile dob odlaska u mirovinu, a mnogi drugi to namjeravaju (uključujući i Hrvatsku). Sve kasniji odlazak u mirovinu pred ekonomiju postavlja novi izazov: radna mjesta za starije ljude. 

Porast broja i udjela stare populacije opteretit će razne društvene fondove (mirovinski, socijalni, zdravstveni), a brojčano smanjenje i starenje radnoga kontingenta dovodi u pitanje brži gospodarski razvoj zemlje. Izazovi su to za demografsku, gospodarsku i socijalnu politiku Republike Hrvatske u pogledu pretvaranja starosti u društveni resurs.

Starost je povezana s brojnim rizicima Å¡to potvrÄ‘uju podaci o siromaÅ¡tvu i socijalnoj isključenosti. Procjene govore da se u riziku od siromaÅ¡tva i socijalne isključenosti nalazi od 30% do čak 70% starih ljudi  u RH, 30% u Velikoj Britaniji, 5% u ÄŒeÅ¡koj itd. Starost je povezana i s brojnim zabludama o tome da starost znači bolest pa stari ne mogu aktivno stariti, da su stari manje produktivni pa ne trebaju ostati aktivni, da je umirovljenje stanje mira i da stari ne žele viÅ¡e biti aktivni, da aktivno starenje Å¡teti mladima te da stari ne smiju ostati aktivni itd.