Evo Å¡to je Gavella pripremila za vjernu publiku : 

Redatelj i autor dramatizacije: Zlatko Sviben

Premijera: 19. rujna 2013.

“Zločin i kazna” F. M. Dostojevskog nezaobilazna je postaja u svakom promiÅ¡ljanju o zločinu i njegovoj (ne)opravdanosti, o krivnji i priznanju, kazni i pokajanju, odgovornosti i posljedicama koje smo spremni podnijeti za učinjeno. Pritom je teÅ¡ko reći u čemu je Dostojevski moćniji: u svojim oÅ¡troumnim, analitičkim dijalozima, Å¡to poniru nevjerojatno duboko, i kojima suvereno suprotstavlja kompleksna opažanja i stavove o prirodi čovjekovoj; u introspektivnim i nerijetko samoiscrpljujućim monolozima; ili pak u superiornom osjećaju za atmosferu i cjelinu priče, Å¡to u slučaju “Zločina i kazne” male filozofske eseje kakvima se meÄ‘usobno bore likovi začuÄ‘ujuće skladno “lijepi” na gotovo kriminalistički zaplet… Ovaj je roman nemalo puta oživio na pozornici, u raznim adaptacijama i dramatizacijama, a ovu potpisuje sam redatelj, za nedavni mu “Unterstadt” viÅ¡estruko nagraÄ‘eni Zlatko Sviben, okupljajući oko svog “dramatizacijskog scenarija” respektabilnu ekipu od dvadesetak glumaca svih generacija teatra “Gavella”. 

Redatelj: Saša Anočić

Autori dramatizacije romana: Dora Delbianco i Saša Anočić

Premijera: studeni 2013.

“Na Trečić, najudaljeniji naseljeni hrvatski otok, dolazi po kazni Vladin osmi po redu povjerenik, SiniÅ¡a Mesnjak. Njegov zadatak je organizirati izbore i legalnu lokalnu vlast. Mladom političaru stvar se čini viÅ¡e nego jednostavna, ali Trečić je sve drugo od običnog jadranskog otoka…” Na ovakvom zapletu počiva jedan od najnagraÄ‘ivanijih romana u suvremenoj hrvatskoj književnosti, “Osmi povjerenik” Renata Baretića. Nagrade “Vladimir Nazor”, “Ivan Goran Kovačić”, “August Å enoa” i “Ksaver Å andor Gjalski” redom su tako dodijeljene djelu opisanom kao “sjevernjački urnebesno tužna i južnjački beznadno smijeÅ¡na autobiografska proza”. Živopisan Baretićev svijet, utopistički i neposluÅ¡an, svijet koji ne želi da se njime vlada, na sceni teatra u Frankopanskoj pozvan je iznova stvoriti SaÅ¡a Anočić, redatelj hit-naslova poput “Kauboja”, “Smisla života gospodina Lojtrice”, “O medvjedima i ljudima”, “Nemirnih nogu”… Ovaj projekt “klasičniji” je od navedenih utoliko Å¡to počiva na već ispisanom tekstu, u dramatizaciji Dore Delbianco i redatelja, no istodobno pruža i dovoljno autorske slobode te mogućnosti za eksperiment – a Baretićev je predložak silno zaigran i neobuzdan – i “stvaranje ni iz čega”, koje bi teatru kakav Anočić želi graditi bilo posve pogreÅ¡no oduzeti. Priča je ovo “o svijetu oko nas, o tome Å¡to se dogaÄ‘a kada premijer ne odgovara na seljulafaun (hrv. mobitel), čemu u ovoj zemlji služe zakoni, Å¡to radi obavjeÅ¡tajno podzemlje…”

 

Redatelj: Slobodan Unkovski

Premijera: siječanj 2014.

Potaknuti prvenstveno činjenicom da u svom ansamblu trenutno imaju niz sjajnih mladih glumica, posegnulo se za jednom od najznačajnijih drama u povijesti svjetske književnosti, kako bi se joÅ¡ jednom na sceni ožvilo Olgu, MaÅ¡u, Irinu, Nataliju Ivanovnu i ostale ÄŒehovljeve (anti)junak(inj)e joÅ¡ jednom oživjeli na sceni, ovaj put u suigri NataÅ¡e Janjić Lokas, Dijane ViduÅ¡in, Ivane Roščić, Bojane Gregorić Vejzović... Vječna drama o čežnji za srećom i drugačijim životom, slojeviti klasik o neuzvraćenim ljubavima, potisnutim emocijama i neizgovorenim mislima, odbija moralizirati, optuživati ili propovijedati, već radije nastoji razumjeti čovjeka, nepostojanog u svojim slabostima i vrlinama.Slobodan Unkovski, koji je tijekom svoje 35-godiÅ¡nje karijere postavio stotinjak predstava, nikada nije postavio predstavu u Hrvatskoj, zbog čega se njegove “Tri sestre” očekuju s dodatnim nestrpljenjem…

 

Redateljica: Anica Tomić

Premijera: ožujak 2014.

Njemački filmski redatelj, scenarist i glumac, u svojoj je svestranoj i plodnoj umjetničkoj aktivnosti pisao i dramske tekstove. Oni se mogu doimati poput bastardnih dijaloÅ¡kih zapisa ili stenograma svakodnevice odabranih likova, no kao i u Fassbinderovim filmovima formalna čistoća nije ono čime nas autor želi osvojiti. To su, mnogo viÅ¡e, iskrenost, točnost, neposrednost i autentičnost, uz uzimanje slobode da se ne bude “ispeglan” i dopadljiv, jer ni život nije takav. PronaÅ¡avÅ¡i u njegovoj drami motive o kojima i same žele govoriti na pozornici kazaliÅ¡ta “Gavella”, a to je ponajprije netrpeljivost prema drugom i drugačijem, Anica Tomić i Jelena Kovačić, redateljsko-dramaturÅ¡ki dvojac koji svoje predstave, kao Å¡to su “Ovo bi mogla biti moja ulica”, “Leda” ili “Jalova”, potpisuje zajedno, “Južnjakom” će progovoriti o naÅ¡oj (ne)spremnosti da doista prihvatimo različitost, spolnu, rasnu, nacionalnu ili vjersku. Bilo bi lijepo da nam takvi kazaliÅ¡ni razgovori nisu potrebni, no situacija je – dokazi su mnogobrojni i nedavni – upravo suprotna: potrebni su nam nasuÅ¡no. Iza izvanjske agresije neÅ¡to je mnogo dublje i podmuklije: naÅ¡e odbijanje da zbilja prihvatimo i pokuÅ¡amo razumjeti nekoga tko po bilo čemu nije poput nas. A u tom diskursu i “tolerancija” znade biti samo parola, ispražnjena od sadržaja i isuÅ¡ena od značenja, iza koje se mnogi skrivaju ne bi li zadovoljili imperativ političke korektnosti.

 

Redatelj: Janusz Kica

Autor adaptacije romana: Goran Ferčec

Hrvatska praizvedba: travanj 2014.

Junak Kafkinog nedovrÅ¡enog, prvog i najduhovitijeg romana “Amerika”, mladi je imigrant Karl Rosmann kojega, nakon seksualne avanture u domovini gdje je dobio dijete sa sluÅ¡kinjom, roditelji “spakiraju” za Ameriku. Umjesto očekivanog iskupljenja, Karla će pomesti vihor vrtoglavih obrata, čudnih ispada i bizarnih dogaÄ‘aja, bolje reći – nesretnih pustolovina. Iako Kafka nikada nije posjetio Ameriku, slike njezinih golemih krajolika, opasnosti i mogućnosti, inspirirale su sagu o “zlatnoj zemlji.” Ovo je zapanjujuće moderna, fantastična i vizionarska priča o Americi kao mjestu kakvo joÅ¡ nitko nije vidio, u povijesnom razdoblju koje se ne može identificirati. U svome će pogovoru ovome romanu, Kafkin najbolji prijatelj i biograf, pisac Max Brod naglasiti kako je “Amerika” dio “trilogije o osamljenosti”, kojoj joÅ¡ pripadaju “Dvorac” i “Proces”, a čije su teme otuÄ‘enost, izoliranost i neuklapanje u ljudsku sredinu. No, “Kafka je zagonetnim riječima nagovješćivao da će njegov mladi junak u posljednjem poglavlju o gotovo beskrajnom, Prirodnom kazaliÅ¡tu iz Oklahome, kao nekom rajskom čarolijom, ponovno pronaći zvanje, slobodu, oslonac, pa čak i svoj zavičaj i roditelje…”. U koprodukciji s HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, u scenskoj viziji na ovim prostorima posve udomaćenog europskog redatelja Janusza Kice, dramatizacijom Gorana Ferčeca podnaslovljena kao “traktat o samoći”, “Amerika” je kazaliÅ¡na avantura dragocjene izazovnosti, zavodljivosti i viÅ¡eznačnosti.