KoprivniÄko-križevaÄka županija tradicionalan je stoÄarski kraj sa statistiÄki evidentiranih 67.000 goveda, te je meÄ‘u prve tri hrvatske županije po proizvodnji mlijeka i mesa. Ipak proizvoÄ‘aÄi mlijeka u velikim su poteÅ¡koćama, jer cijena mlijeka im ne pokriva troÅ¡kove proizvodnje kao i troÅ¡kove otplate kredita.
Zato je KoprivniÄko-križevaÄka županija u suradnji s županijskom Udrugom stoÄara i proizvoÄ‘aÄa mlijeka u srijedu 17. srpnja u Koprivnici organizirala radni sastanak s predstavnicima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).Uz domaćina župana Darka Korena i njegove suradnike sastanku se pridružio i saborski zastupnik Branko Hrg, dok su HBOR predstavljale Jadranka MrÅ¡ić Hebrang i Marina JuraÅ¡in koje su zadužene za bankino poslovanje s poljoprivrednicima.
Predstavnici proizvoÄ‘aÄa mlijeka Marinko Å imunić, Žaklina Srbljanović i Nikola Pajek podsjetili su na teÅ¡ko stanje u mljekarstvu i kritiÄki se osvrnuli na rad resornog Ministarstva poljoprivrede, koje se po njihovom miÅ¡ljenju nedovoljno suoÄava s problemima seljaka. Kao problem naveli su i brojne nelogiÄnosti u zakonodavstvu koje seljacima ne idu u prilog, te neisplatu poticaja u cijelosti.
Ulaskom u Europsku uniju seljacima se pružila i prilika za povlaÄenje sredstava iz EU fondova, no većina to neće moći ostvariti zbog nelegaliziranih objekata i raÄuna koji su mnogima blokirani.
Otplata kredita omÄa je oko vrata seljaka jer mnogi ih ne mogu otplaćivati, pa su predstavnici proizvoÄ‘aÄa istaknuli da predlažu sljedeće mjere koje bi pomogle u spaÅ¡avanju prezaduženih OPG-a: davanje mogućnosti reprograma postojećih kredita, izrada programa refinanciranja OPG-a, deblokada raÄuna OPG-a i djelomiÄan otpis potraživanja prema uzoru na pojedine subjekte kojima je država na taj naÄin izaÅ¡la u susret.
Kao dugoroÄno najodrživije rjeÅ¡enje problema u poljoprivredi istaknuli su potrebu za udruživanjem hrvatskih seljaka kroz sektorske organizacije, s Äime su se svi prisutni složili.
Predstavnice HBOR-a pobrojale su mjere koje ova banka Äini kako bi se dužnicima pomoglo, od reprogramiranja kredita do restrukturiranja. MeÄ‘utim veći problem su krediti seljaka u komercijalnim bankama, pa je dogovoreno da se od strane Županije inicira sastanak s predstavnicima bankama kako bi se pokuÅ¡alo naći rjeÅ¡enje i s njima.
www.vzaktualno.hr