2013. – Stranica 534

22. travnja 2013.

256

Arhiva

U posjet VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji danas je stigao ministar pomorstva, prometa i infrastrukture dr.sc. SiniÅ¡a HajdaÅ¡ DonÄiÄ‡ koji je odrÅ¾ao nekoliko radnih sastanaka s Å¾upanijskim i gradskim Äelnicima.

Nakon Å¡to je u Ivancu s predstavnicima grada razgovarao na temu brze ceste Ivanec-Krapina, ministar je ugoÅ¡Ä‡en i u Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu gdje je s duÅ¾nosnicima VaraÅ¾dinske Å¾upanije proanalizirao istoÄnu obilaznicu VaraÅ¾din koja se nadovezuje upravo na brzu cestu Ivanec-Krapina.

Å½upan Predrag Å tromar istaknuo je cestu VaraÅ¾din-Krapina kao proritetnu stavku jer radi se o izuzetno vaÅ¾noj cesti koja bi trebala donijeti mnogo dobrobiti kroz brÅ¾u prometnu povezanost, nove investicije, zapoÅ¡ljavanja, i u konaÄnici pridonijeti rastu bruto druÅ¡tvenog proizvoda.

– RijeÄ je o bitnoj prometnici u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, moÅ¾da Äak i najbitnijoj Å¡to se tiÄe velikih drÅ¾avnih cesta. Povezati VaraÅ¾din sa Ivancom, Lepoglavom i Bednjom znaÄi novi razvoj toga kraja. Osim Å¡to bi se skratilo vrijeme putovanja, investitorima Ä‡e se pribliÅ¾iti Ivanec i Lepoglava kao kvalitetne industrijske zone, i naravno, rast bruto druÅ¡tvenog proizvoda mora se temeljiti na toj cesti. Zaista nam je cesta VaraÅ¾din-Krapina prioritet. Gradi se takozvana istoÄna obilaznica u grad VaraÅ¾din i to bi trebalo biti zavrÅ¡eno do kraja rujna. Nakon toga Ä‡e se urediti postojeÄ‡a traka tako da Ä‡emo imati jedan vrlo kvalitetan ulaz u grad – rekao je Å¾upan Predrag Å tromar uz naglasak da Ä‡e se do kraja godine toÄno definirati koja sredstva Ä‡e Europska komisija predvidjeti za regionalne ceste.

Upitan o ulaganjima u VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju po pitanju prometa, ministar HajdaÅ¡ DonÄiÄ‡ kratko je rekao kako Ä‡e sva ulaganja u Hrvatskoj biti ravnomjerna.

– NaÅ¡i prioriteti su racionalni i realni, a prioritet su gradovi u kojima postoji potreba za gradnju obilaznica i koji su zaguÅ¡eni prometom – kaÅ¾e ministar.

Posjet ministra iskoristili smo i za pitanja vezana uz probleme nacionalne tematike kao Å¡to su Croatia Airlines, HAC i HÅ½.

– Croatia Airlines je trenutno u procesu restrukturiranja sukladno Agenciji za zaÅ¡titu trÅ¾iÅ¡nog nadmetanja koja je do 01.07. produÅ¾ena ruka Europske komisije. Valja napraviti neke mjere Å¡to znaÄi da Ä‡e se morati prizemljiti jedan zrakoplov i ukinuti odreÄ‘eni broj postojeÄ‡ih linija do zavrÅ¡etka plana rekonstruiranja. DrÅ¾ava je kroz projekt dokapitalizacije u Croatia Airlines “upumpala” preko milijardu kunu, dakle, osim vlastitog uÄeÅ¡Ä‡a potrebno je imati joÅ¡

neke mjere da se zadrÅ¾i ravnopravnost i zaÅ¡tita trÅ¾iÅ¡nog nadmetanja. Tijekom samog procesa Croatia Airlines Ä‡e pokuÅ¡ati pronaÄ‡i strateÅ¡kog partnera. Cijelo zrakoplovno trÅ¾iÅ¡te u regiji se nalazi u jednoj velikoj krizi i teÅ¡ko je pronaÄ‡i adekvatnog partnera. Partner koji dolazi izvan EU moÅ¾e biti vlasnik samo do 49%, a ako je iz EU moÅ¾e biti 100%. Cilj je naÄ‡i partnera koji Ä‡e unaprijediti samo poslovanje jer Croatia Airlines je vaÅ¾na za hrvatsko gospodarstvo i zato

paÅ¾ljivo pokuÅ¡avamo naÄ‡i najbolje rjeÅ¡enje i spas, u Å¡to ja duboko vjerujem – kaÅ¾e ministar SiniÅ¡a HajdaÅ¡ DonÄiÄ‡.

– HAC je zavrÅ¡io prvu fazu restrukturiranja i iz njega je izaÅ¡lo toÄno 300 zaposlenika. Prije par dana osnovano je specijalizirano poduzeÄ‡e za odrÅ¾avanje i naplatu. HAC je koristio razne konzultante i svi su savjetovali osnivanje posebne tvrtke iskljuÄivo za tu namjenu, to su svjetska iskustva.U samom HAC-u ostaje 200-tinjak ljudi koji Ä‡e zavrÅ¡iti one postojeÄ‡e projekte. Å to se tiÄe HÅ½ -a, je napravljen je najveÄ‡i povijesni iskorak i smanjen veliki broj zaposlenih ali ne Å¾elim planove restrukturiranja iskljuÄivo svoditi na otpuÅ¡tanje ljudi. NajvaÅ¾niji je tehnoloÅ¡ki iskorak i internetizacija poslovanaj jer one su priprema za liberalizaciju putniÄkog prometa – naglasio je ministar.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

Djeca skupljala smeÄ‡e i oslikala vrata VijeÄ‡nice

22. travnja 2013.

280

Arhiva

Budite paÅ¾ljivi s prirodom. Ona je vaÅ¡ dom, a bit Ä‡e i dom vaÅ¡e djece. Ako Äovjek ne brine o okoliÅ¡u, ne brine ni sam o sebi. U prirodi nema ni nagrada ni kazni. Postoje samo posljedice. – samo su neke od poruka o vaÅ¾nosti ÄistoÄ‡e u naÅ¡em okruÅ¾enju koje su danas, povodom Dana planeta zemlje, djeca iz DjeÄjih foruma za prava djeteta iz varaÅ¾dinskih osnovnih Å¡kola podijelila graÄ‘anima. Naime, djeca su sudjelovala u akciji ‘Bolje, viÅ¡e, ÄiÅ¡Ä‡e’ u sklopu koje su Äistili put od svoje Å¡kole do varaÅ¾dinskog Korza, te tamo skupljeno smeÄ‡e utovarili na Varkomov kamion.

– Napravili smo papiriÄ‡e sa ekoloÅ¡kim porukama koje smo zatim dijelili ljudima na cesti, te ih zamolili da ih proÄitaju. Osim toga skupljali smo smeÄ‡e od Å¡kole do Korza i time Å¾elimo dokazati da moÅ¾emo bolje, viÅ¡e i ÄiÅ¡Ä‡e – objasnio je Viktor iz II. osnovne Å¡kole te dodao kako na njihovoj ruti i nije bilo baÅ¡ puno smeÄ‡a.

– Mislim da je akcija jako dobro uspjela. Napravili smo ono Å¡to smo htjeli i nadam se da Ä‡e ljudi malo razmisliti. MoÅ¾emo bolje, viÅ¡e i ÄiÅ¡Ä‡e samo moramo malo razmisliti i svatko na svoj naÄin, koliko moÅ¾e, neka napravi – dodala je Leona.

Nakon posla, djeca su posluÅ¡ala Poruku indijanskog poglavice bijelom Äovjeku, dok je nekoliko uÄenika iz IV. osnovne Å¡kole sudjelovalo u likovnoj radionici te oslikalo zamjenska vrata na ulazu u Gradsku vijeÄ‡nicu.

– Ovo je dokaz da joÅ¡ uvijek moÅ¾emo apelirati na svijest graÄ‘ana, velikih i malih, djece i odraslih, da zaista planet ovisi o nama, te da Ä‡e biti takav kakav je, samo zahvaljujuÄ‡i nama. Nadam se da smo napravili jedan korak prema cilju da nam planet bude ljepÅ¡i i ÄiÅ¡Ä‡i, a osobito naÅ¡ rodni grad – zakljuÄila je voditeljica DjeÄjeg foruma Dubravka Novak.

www.vzaktualno.hr/MG

Praizvedba "Tri kavaljera frajle Melanije"

22. travnja 2013.

326

Arhiva

U srijedu, 24. travnja 2013. u 19.30 sati na Velikoj sceni HNK u VaraÅ¾dinu Ä‡e biti praizvedena predstava “Tri kavaljera frajle Melanije”. RijeÄ je o hrvatskoj praizvedbi KrleÅ¾ine podnaslovljene staromodne pripovijesti iz vremena kada je umirala hrvatska moderna, u reÅ¾iji i scenskoj adaptaciji Georgija Para.

– Ova je premijera vezana uz dvije obljetnice – 140-tu obljetnicu zgrade varaÅ¾dinskog HNK i 120-tu obljetnicu roÄ‘enja Miroslava KrleÅ¾e – napominje ravnateljica KazaliÅ¡ta Jasna JakovljeviÄ‡.

Ovo djelo nikada nije izvedeno tako da je rijeÄ o hrvatskoj praizvedbi ovog KrleÅ¾inog djela, dramatizirao ju je Georgij Paro i on je redatelj.

Praizvedba Ä‡e biti u srijedu 24. travnja, a premijera u Äetvrtak 25. travnja.

– Ova predstava je treÄ‡a premijera varaÅ¾dinskog KazaliÅ¡ta ove sezone, nakon Å¡to je izvedbom “Ruku” zapoÄeta godina i obiljeÅ¾ena stota obljetnica roÄ‘enja Ranka MarinkoviÄ‡a u reÅ¾iji Dubravka Torjanca, koja je bila praizvedena na Visu – napominje Jasna JakovljeviÄ‡. U suradnji s gradom Pulom potom smo napravili zajedniÄku veliku koprodukciju – rijeÄ je o jednom od najpoznatijih djela Ranka MarinkoviÄ‡a – njegovoj “Gloriji”, koju Ä‡emo izvoditi na pozornicama u VaraÅ¾dinu i Puli – zakljuÄila je ravnateljica varaÅ¾dinskog HNK.

Dramaturg je predstave “Tri kavaljera frajle Melanije” Marijan VarjaÄiÄ‡, scenografkinja Dinka JeriÄeviÄ‡, kostimografkinja Diana Kosec-Bourek, koreograf Milko Å paremblek, autor scenske glazbe Dragutin NovakoviÄ‡ Å arli, asistentica redatelja Marija Krpan, a asistentica kostimografkinje Å½arka Krpan.

U predstavi nastupaju: Ozren OpaÄiÄ‡ (Janko Fintek), Hana HegeduÅ¡iÄ‡ (Melanija KrvariÄ‡), Marija Krpan (Gospa Pickbauer), Zdenko Brlek (PoÅ¡tar), Darko PlovaniÄ‡ (Glas u krÄmi), SunÄana Zelenika KonjeviÄ‡ (Anka), Miran KurspahiÄ‡ (Mirko Novak), Marinko Prga (Marijan Ksaver Trnin), Ozren OpaÄiÄ‡ (Advokat), Zdenko Brlek (Prvi gospodin), Darko PlovaniÄ‡ (Drugi gospodin ), Jan KerekeÅ¡ (Puba VlahoviÄ‡), Zdenko Brlek (Prvi grobar), Darko PlovaniÄ‡ (Drugi grobar), SunÄana Zelenika KonjeviÄ‡ (Gazdarica), Ozren OpaÄiÄ‡ (Redaktor), Marija Krpan (Baba), Ozren OpaÄiÄ‡ (Prvi prolaznik), Darko PlovaniÄ‡ (Drugi prolaznik), Zdenko Brlek (Policajac), Tena Antonija Torjanac (ViÅ¡nja), i Mladen JerneiÄ‡ (VeleÄasni). Tu su joÅ¡ u scenskim pojavama Nikolina Herceg, Nikolina Rohtek, Ana Belcar, Patricija Hip, Doroteja MandariÄ‡, Vedran Dervenkar , Tomislav Geci, Marko Hrebak, Dario Horvat i Rajko HergotiÄ‡.

www.vzaktualno.hr/Aleksandar GrabariÄ‡

Klinci nauÄili sortirati otpad, a vi?

22. travnja 2013.

249

Arhiva

Kako pravilno odvajati otpad? MaliÅ¡ani iz DjeÄjeg vrtiÄ‡a VaraÅ¾din uvjerili su nas da znaju, pa se sada pitamo znamo li i mi odrasli kako se odvaja otpad, kuda ide papir, kuda plastika, staklo, metal, a kuda bioloÅ¡ki otpad…

Naime, povodom obiljeÅ¾avanja Dana planeta Zemlje danas je grad VaraÅ¾din u svim djeÄjim vrtiÄ‡ima i osnovnim Å¡kolama zapoÄeo provoditi projekt selektivnog odvajanja otpada. StrateÅ¡ki partner gradu u ovome je projektu Varkom, a simboliÄno je projekt danas predstavljen u DjeÄjem vrtiÄ‡u VaraÅ¾din “Dravska”, gdje su najmlaÄ‘i VaraÅ¾dinci uspjeÅ¡no prezentirali kako otpad treba odvajati. Patrik, Petar i Leon tako su okupljene gradske Äelnike i brojne novinare pouÄili da se plastika odvaja u Å¾utu, papir u plavu a ostalo smeÄ‡e u crnu kantu.

– Na mladima svijet ostaje, a najbolji poÄetak upravo je ovo Å¡to smo danas zajedno zapoÄeli u DjeÄjem vrtiÄ‡u “Dravska” selektivnim odvajanjem smeÄ‡a – napominje gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡. RijeÄ je o inicijativi DjeÄjeg gradskog vijeÄ‡a da se u sve vrtiÄ‡e i osnovne Å¡kole i u svaku uÄionicu, dakle u prostor u kojem djeca borave i rade, postave tri kante – za plastiku, papir i za ostali otpad. Kante su kartonske Äime i ekoloÅ¡ke, a u vrtiÄ‡e se joÅ¡ uvodi kanta za metal te u vrtiÄ‡ke kuhinje i kanta za bioloÅ¡ki otpad. Ovim je projektom obuhvaÄ‡eno oko 1000 vrtiÄ‡ke i 3400 osnovnoÅ¡kolske djece, ali i zaposlenika gradske uprave, ili 4500 ljudi odnosno 10% ukupnog stanovniÅ¡tva VaraÅ¾dina – napominje HabuÅ¡.

Na pitanje hoÄ‡e li zato poskupjeti komunalne usluge HabuÅ¡ odgovara da ne bi smjelo doÄ‡i do poskupljenja, veÄ‡ da Ä‡e pokuÅ¡ati vidjeti hoÄ‡e li ta usluga u konaÄnici i malo pojeftinjeti.

Direktor Varkoma Marijan Cesarec napominje kako u ustanovama poput vrtiÄ‡a i Å¡kola sastav komunalnog otpada uglavnom Äine papir i plastika, a vrlo malo ostalog otpada.

– OÄekivanja od selektivnog odvajanja otpada vrlo su velika, a oÄitovat Ä‡e se u konaÄnom smanjenju komunalnog otpada. VaraÅ¾dinci veoma savjesno odvajaju papir i plastiku od ostalog otpada u onu naÅ¡u plavu kantu. SadrÅ¾aj te kante potom se dodatno odvaja u naÅ¡em pogonu u Malim prelogima, te tu sirovinu onda prodajemo. Ti prihodi nisu veliki ali ipak su prihodi koji korisnicima ui konaÄnici smanjuju cijenu koÅ¡tanja usluge – napominje Cesarec. VaraÅ¾din dnevno proizvede oko 50 tona komunalnog otpada, a znaÄajno smanjnje realno oÄekujemo odvojenim prikupljanjem bioloÅ¡ke frakcije otpada Äime bismo uÅ¡tedjeli do 30%. TeÅ¡ko je toÄno sada reÄ‡i koliki Ä‡e iznos novca Varkom uloÅ¾iti u ovaj novi projekt, ali prema nekim projekcijama bi taj iznos mogao biti oko 10 milijuna kuna Å¡to bi bilo utroÅ¡eno za nabavu posuda i vozila za skupljanje bioloÅ¡kog dijela otpada – zakljuÄuje Äelni Äovjek Varkoma.

RijeÄ je o jedinstvenom projektu u Hrvatskog, kojeg Ä‡e tijekom godine pratiti brojna dogaÄ‘anja, a na jesen Ä‡e 43.000 korisnika u VaraÅ¾dinu i prigradskim naseljima u domaÄ‡instva dobiti joÅ¡ po jednu kantu za primarno selektiranje otpada.

www.vzaktualno.hr/A.G.

PronaÄ‘eni ukradeni bicikli, provjerite da li i vaš

22. travnja 2013.

298

Arhiva

U subotu, 20. travnja u 1 sat poslije ponoÄ‡i, u ÄŒakovcu, na Trgu Republike, tri muÅ¡ke osobe, 19 i 20- godiÅ¡njak iz VaraÅ¾dina, te jedan maloljetnik, iz stalka za bicikle ukrali su dva zakljuÄana bicikla nepoznatih vlasnika.

U kraÄ‘i su ih zatekli i sprijeÄili u dovrÅ¡enju kaznenog djela policijski sluÅ¾benici. Po utvrÄ‘ivanju vlasnika bicikla izvrÅ¡it Ä‡e se nadopuna i kvalifikacija dogaÄ‘aja.

S obzirom da je ovo veÄ‡ drugi sluÄaj u nekoliko dana u kojem su policijski sluÅ¾benici kradljivce zatekli u kraÄ‘i bicikla, a da nisu poznati njihovi vlasnici, pozivaju se graÄ‘ani kojima su ukradeni bicikli da se obrate Policijskoj upravi meÄ‘imurskoj i provjere da li su njihovi bicikli pronaÄ‘eni.

www.vzaktualno.hr

Kako zadrÅ¾ati dobar imidÅ¾ na Facebooku?

22. travnja 2013.

243

Arhiva

Facebook je, bez sumnje, najpopularnija druÅ¡tvena mreÅ¾a u Hrvata. VeÄ‡ina ljudi koje poznajete vjerojatno imaju profil na Facebooku. Ova druÅ¡tvena mreÅ¾a postala je viÅ¡e od mjesta za zabavu i neobaveznu komunikaciju s drugim korisnicima. Za prijatelja vas neÄ‡e dodati samo osobe s kojima provodite mnogo vremena, veÄ‡ i osobe koje znate veoma povrÅ¡no, moÅ¾da Äak samo iz viÄ‘enja. Objavljivanje fotografija i statusa, komentiranje i ‘lajkanje’ odreÄ‘enog sadrÅ¾aja naÅ¡a su svakodnevnica.

No, kako Ä‡emo uz sve Å¡to piÅ¡emo i dijelimo s drugima i dalje zadrÅ¾ati dobar imidÅ¾?

Predstavljanje. Svaka naÅ¡a reÄenica i svaka fotografija koju dijelimo s drugima govori o nama. Å toviÅ¡e, ona nas predstavlja prema drugima koji prate naÅ¡ profil. Ljudima kojima smo tek poznanici, Facebook je jedino mjesto gdje dobivaju informacije o nama, a ljudi koji nas veÄ‡ dobro poznaju joÅ¡ Ä‡e nas bolje upoznati kada vide naÅ¡ profil. Zato se potrudite da vam profil bude uredan i da vas prikazuje u dobrom svijetlu. Svakom radnjom koju poduzmemo, drugi Ä‡e steÄ‡i odreÄ‘eno miÅ¡ljenje o nama.

Vrijeme objave. Ako ste propustili izvrÅ¡iti neku obavezu ili posjetiti dogaÄ‘anje i umjesto toga ste odluÄili opustiti se kod kuÄ‡e uz kavu i Facebook, ne zaboravite da Ä‡e to drugi sigurno primijetiti.

Osobni podaci. Razmislite koje podatke o sebi Å¾elite podijeliti sa svima, a koje Ä‡ete radije zadrÅ¾ati za sebe ili za odreÄ‘eni krug ljudi. Nikada ne moÅ¾emo znati s kojom namjerom nas netko dodaje kao prijatelja na Facebooku. To se ponajviÅ¡e odnosi na ljude koje ne poznajemo dobro ili ih uopÄ‡e ne poznajemo. Sami sprijeÄite zlouporabu vaÅ¡ih osobnih podataka!

OsjeÄ‡ate li se izloÅ¾enima? Prilagodite vidljivost svojih podataka. Osobe koje ne poznajete dobro ili naprosto ne Å¾elite da prate vaÅ¡e novosti, bez griÅ¾nje savjesti stavite na ‘restricted’ listu. UkljuÄite â€žtag review“. Ova znaÄajka vam omoguÄ‡uje da prije objavljivanja fotografije na kojoj ste oznaÄeni provjerite Å¡to je na njoj i sami odluÄite Å¾elite li da se pojavljuje na vaÅ¡oj vremenskoj crti.

Privatne stvari zadrÅ¾ite privatnima. Facebook nije pravo mjesto za Å¾ustre rasprave, svaÄ‘e, detalje vaÅ¡e veze… Ispast Ä‡ete nezreli, neozbiljni i Å¾eljni paÅ¾nje.

IzraÅ¾avajte se kratko i jasno, kako ne biste drugima ostavili postora za krivo tumaÄenje vaÅ¡ih poruka.

Iskoristite prednosti Facebooka. Facebook moÅ¾e biti itekako koristan alat za praÄ‡enje najsvjeÅ¾ijih informacija iz svih podruÄja koja vas zanimaju. TakoÄ‘er, omoguÄ‡uje brzu razmjenu informacija svih vrsta, povezivanje s najrazliÄitijim ljudima i joÅ¡ mnogo toga. Budite aktivni, ali postupajte pametno.

I na kraju, ne zaboravite da nas ipak najviÅ¡e usreÄ‡uje ispijanje kave i razgovor s prijateljima licem u lice.

www.timeout.hr/Valentina Juren

Danas je Dan našeg planeta Zemlje!

22. travnja 2013.

230

Arhiva

Å irom svijeta na danaÅ¡nji se obiljeÅ¾ava Dan planeta Zemlje Äiji cilj je ojaÄati svijest i poÅ¡tovanje ljudi za okolinu i prirodu!

Dan planeta Zemlje obiljeÅ¾ava se 22. travnja od 1970. godine, na poticaj ameriÄkog senatora Gaylonda Nelsona, po uzoru na tada popularni masovni prosvjed za okoliÅ¡, u kojoj je sudjelovalo viÅ¡e od 20 milijuna ljudi, a prozvana je “nacionalnim skupom o okoliÅ¡u”.

Dan planeta Zemlje danas se obiljeÅ¾ava u 175 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj se organizirano obiljeÅ¾ava od 1990. godine.

Time se Å¾eli skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti Å¾ivotu na Zemlji zbog porasta globalnog oneÄiÅ¡Ä‡enja. TakoÄ‘er, Å¾eli se potaknuti ljude da ponovno uspostave kontakt s prirodom i postanu svjesni ekoloÅ¡ke krize.

U Hrvatskoj se reciklira tek oko 10% otpada, dok je prosjek EU 27%. Plan EU je dostiÄ‡i 50% recikliranja do 2020. godine.

Osvijestite se!

www.vzaktualno.hr