"Jadnici" i "Argo" pomeli ovogodišnji Golden Globe!
Na sinoćnjoj su dodjeli Golden Globe Awards najviÅ¡e slavili filmovi “Les Miserables” i “Argo”, te serije “Homeland” i “Girls”!

Mjuzikl “Jadnici” osvojio je čak tri Zlatna globusa! Priznanja stranih novinara akreditiranih u Hollywoodu osvojio je za najbolji mjuzikl ili komediju, Hugh Jackman je nagraÄ‘en za najboljeg glumca, a Anne Hathaway za najbolju sporednu glumicu.

Film “Argo” iznenadio je osvajanjem priznanja za najbolju dramu, u žestokoj konkurenciji koju su činili “Licoln”, “Zero Dark Thirty”, “Django Unchained” i “Pijev život”. Ben Affleck nagraÄ‘en je i za režiju filma “Argo”.

argo

Daniel Day Lewis osvojio je Zlatni globus za glavnu dramsku ulogu u “Lincolnu”, a Jessica Chastain za “Zero Dark Thirty”.

Najbolju glavnu ulogu u komediji ostvarili su Jackman i Jennifer Lawrence (“Silver Linings Playbook”), a najbolju muÅ¡ku sporednu ostvario je Christoph Waltz u filmu “Django Unchained”.

django

Za najbolju dramsku seriju proglaÅ¡ena je “Homeland”, koja je osvojila i glavne glumačke uloge za Claire Danes i Damiana Luisa. U kategoriji komične serije dominirala je “Girls”, a nagradu za glavnu žensku ulogu osvojila je i kreatorica te serija Lena Danam. Najbolju muÅ¡ku komičnu ulogu ostvario je Don Cheadle u seriji “House of Lies”.

homeland

Sporedni glumci u serijama koji su osvojili Zlatni globus su Maggie Smith (“Downton Abbey”) i Ed Harris (“Game Change”).

Dodjelu su vodile glumice Amy Poehler i Tina Fey.

jodie

Glumica Jodie Foster dobila je nagradu za životno djelo i prvi put javno priznala da je lezbijka, a na dodjeli se pojavio i nekadaÅ¡nji američki predsjednik Bill Clinton predstavljajući isječke iz “Lincolna”.

Bila je to noć iznenaÄ‘enja na drugoj najvećoj hollywoodskoj dodjeli filmskih nagrada poslije Oscara koji će se uručivati 24. veljače…


www.timeout.hr
"13" će biti 19. album Black Sabbatha!
Povratnički album Black Sabbatha izlazi u lipnju i to pod nazivom “13”! Ovo će izdanje biti ukupno 19. studijski album benda, a prvi sa Ozzyem Osbournem nakon “Never Say Die” iz 1978. godine.

Veći dio albuma je sniman u Los Angelesu s Rickom Rubinom, i donosi 15 pjesama, a originalnog bubnjara Billa Warda, koji se povukao nakon nesuglasica u vezi s ugovorom, zamijenio je Brad Wilk iz benda Rage Against The Machine. Uz Ozzya i Wilka tu su još i Tony Iommi i Geezer Butler.

Album izlazi za izdavačku kuću Vertigo/Universal Republic, a bend će ga na proljeće promovirati u Australiji, Novom Zelandu i Japanu…




www.timeout.hr/vlG
Vic dana – Pornozvijezda
Kako se zove japanska pornozvijezda?
Sadaga Natakni
Ovako je to na snijegu
Ovako izgleda kada napada mnogo snijega i kada se nađu dvije žene. Čast iznimkama kojih naravno ima, ali ovo je prestrašno.
5. kolo – Lepoglava i dalje u vodstvu
Nije bilo neke osobite neizvjesnoti u 5. kolu ženske županijske malonogometne liga. Tek je utakmica između Podravine i Lepoglave ponudila malo zanimljivosti. Iako su Lepoglavčanke u 4. minuti imale vodstvo od 2:0, domaće su golovima Jalšić i Požgaj do kraja poluvremena izjednačile i taj rezultat čuvale sve do 23. minute. Tada je Lepoglava, u samo dvije minute, postigla četiri gola i osigurala pobjedu.

Cestica je protiv Mladosti iz Varaždinski toplica održala jači „pucački“ trening u kojem su se istakle Maja Hip sa Å¡est, te Spevan i Furjan sa po tri gola.
Trnovčanke su se u susretu protiv Jerovca raspucale tek u drugom dijelu kada su stigle do uvjerljive pobjede.

Rezultati 5. kola: Podravina – Lepoglava 3:6, Trnje – Jerovec 5:1, Mladost – Cestica 1:12.
Vodi Lepoglava sa 13 bodova, slijedi Trnje sa 12, Podravina sa 9, Cestica sa 7, Mladost sa 3 i Jerovec je bez bodova.

Prvenstvo se nastavlja 30. siječnja.



www.vzaktualno.hr
Wikipedia slavi 12. rođendan!
Najveća internet enciklopedija čiji sadržaj kreiraju i konstantno doraÄ‘uju sami njeni korisnici – Wikipedia – napunit će sutra, 15. siječnja, 12 godina!

Wikipedia je pokrenuta 15. siječnja 2001. godine kao potpora “NewPediji”, enciklopediji koju su ureÄ‘ivali stručnjaci, no, ubrzo se osamostalila i dobila svoju domenu www.wikipedia.org.

Već do prvog rođendana Wikipedija je imala 20.000 članaka na 18 jezika, dok danas ova enciklopedija ima 24 milijuna članaka na 285 jezika i oko 100 tisuća aktivnih korisnika.


Članke na ovoj stranici može uređivati ​​svatko tko ima pristup internetu zbog čega ova enciklopedija često širi različite dezinformacije. U kolovozu 2007. godine uprava enciklopedije uočila je česte promjene tekstova od strane anonimnih korisnika, a kasnije se ispostavilo da su službenici vladinih agencija mijenjali članke i sadržaje o tim agencijama.

Za ovaj site je vezana i pojava specifičnog vandalizma na člancima – namjernih ubacivanja neistinitih i besmislenih podataka. Ovakvi ispadi obično odmah bivaju uklonjeni, jer sadržaje prate i ostali korisnici.

Site je kritiziran i zbog toga što je dopustio objavljivanje određenih diskutabilnih fotografija i video snimaka, koji ne bi trebali biti lako dostupni djeci, kao što su prikazi muškog i ženskog spolnog organa i sličnih sadržaja.

Sa druge strane, citiranje Wikipedije u sredstvima masovnog informiranja ali i u akademskim krugovima postalo je uobičajeno, a kao velike vrline ovog sajta ističu se raznolikost i detaljnost tekstova, kao i svakodnevno ažuriranje podataka.


Siteom rukovodi neprofitna zaklada Wikimedia, koja je pokrenula i nekoliko drugih bratskih projekata – Wikivijesti, Wikiknjige, Wječnik, Wikicitate i Wikivrste.


www.timeout.hr

Slovensko Avto Grosuplje pobjednik
Pobjednik je 33. Zimskog malonogometnog prvenstva Varaždina je slovenska momčad Avto Grosuplje. Slovenci su u finalnom susretu nakon velike borbe pobijedili zagrebački Damaged Jeans Frigo Plus rezultatom 2:1.

Prvo poluvrijeme proteklo je uglavnom u opreznoj igri s obje strane, da bi u 23. minuti Osojnik doveo Grosuplje u zasluženo vodstvo. Već u 28. minuti Rusmir je povisio na 2:0 i tako svoju momčad doveo na korak do osvajanja varaždinskog Pan cupa. No Zagrepčani se nisu predavali, iz igre su izvukli vratara  te pokuÅ¡ali sa Å¡estim igračem u polju neÅ¡to napraviti, ali uspjeli su samo smanjiti na 2:1 preko Dodića tri minute prije kraja. 

Veliki pehar i nagrada od 50.000 kuna tako je otišla u Sloveniju. Avto Grosuplju ovo je drugi osvojeni turnir u Hrvatskoj jer su na samo Štefanje pobijedili i na turniru u Puli.

Posebno zanimljiva bila je i utakmica za 3. mjesto u kojoj su se sastale dvije krapinske momčadi, Mal Gal i ASO Ponos. Prvo poluvrijeme ASO Ponos je vodio 3:0, ali su u drugom igrači Mal Gala uspjeli izjednačiti. U produžetku ASO Ponos brzo je poveo  5:3, no uporni Mal Gal je ponovno stigao do izjednačenja i priÅ¡lo se izvoÄ‘enju Å¡esteraca gdje se bolje snaÅ¡ao Mal Gal i odnio pobjedu ukupnim rezultatom 8:7.

Po završetku turnira proglašeni su i najbolji pojedinci. Najbolji igrač turnira je Goran Jolić iz Avto Grosuplja, najbolji vratar je Asko Alić također iz Avto Grosuplja, a najbolji strijelac je Dino Kovačec iz ASO Ponosa sa 13 postignutih golova.

Paralelno s muÅ¡kim, održan je i ženski malonogometni turnir Fotex Kup  na kojem je pobijedila ekipa Trnje Katarina Zrinski koja je u finalu svladala Lepoglavu 2:1.

Ekshibicijsku utakmicu uoći samog finala odigrali su Varteks i Međimurje iz 90-tih. Utakmica je završila 3:3, a strijelci za Varteks bili su Kastel dva puta i Balajić.

NAGRAĐENI:

1. mjesto: AVTO GROSUPLJE (SLO) – pobjednički pehar, prijelazni pehar, 50.000 kn
2. mjesto: DAMAGED JEANS FRIGO PLUS (Zagreb) – pehar, 25.000 kn
3. mjesto: MAL-GAL GRAĐEVINARSTVO (Krapina) – pehar, 15.000 kn
4. mjesto: ASO PONOS (Krapina) – 6.000 kn
5.-8. mjesto: DŽANI PROMET (Zagreb), CB DOBERMANN (Zagreb), KONOBA TOMIĆ (Brač), MARIN PROMET (Zagreb) – povrat kotizacije (800 kn)

Najbolji IGRAČ: Goran JOLIČ (Avto Grosuplje)
Najbolji STRIJELAC: Dino KOVAÄŒEC (ASO Ponos) – 13 pogodaka
Najbolji VRATAR: Asko ALIĆ (Avto Grosuplje)
Najbolji POTEZ: Dino KOVAÄŒEC (ASO Ponos) – akcija za 3:1 u četvrtfinalu protiv Džani Prometa



www.vzaktualno.hr
Sestra Dobroslava proslavila 100. rođendan
Klanjateljica Krvi Kristove, s. Dobroslava Medven, proslavila je 100. obljetnicu rođenja u subotu 12. siječnja u samostanu Marije Suotkupiteljice u Ivanečkom Vrhovcu kod Ivanca u Varaždinskoj biskupiji.

Tom je prigodom misno slavlje u samostanskoj kapeli Gospe Žalosne predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak koji se prije mise susreo osobno sa s. Dobroslavom te joj uputio srdačnu čestitku. Uz slavljenicu, u misi zahvalnici sudjelovale su njezine susestre iz zagrebačke regije Klanjateljica Krvi Kristove, njezina rodbina te vjernici ivanečke župe koji se okupljaju na misi u samostanskoj kapeli.

Sve je nazočne na početku pozdravio ivanečki župnik vlč. Zoran Gložinić, koji je istaknuo da su sabrani zbog jednog neobičnog slavlja koje se ne doživljava tako često, a to je 100. obljetnica rođenja sestre Dobroslave. Kazavši kako je to slavlje ispunjeno dubokom zahvalnošću za dar života koji je bio posvećen služenju Bogu i Crkvi, sestri je uputio čestitke u ime župne zajednice.

Rodjendan

Okupljene je u ime Zajednice Klanjateljica Krvi Kristove pozdravila i regionalna poglavarica s. Ana Marija Antolović koja je rekla da se slavljem želi zahvaliti Bogu za život i redovničko zvanje s. Dobroslave – za Božju ljubav i dobrotu koja se očitovala u njezinu životu i životu svakoga od njih.

– Biblijska tradicija uči nas da je dug život i dobro zdravlje znak Božjeg blagoslova – rekla je te prenijela riječi sestre Dobroslave koja je nedavno izjavila kako je život lijep i kratak, makar trajao i 100 godina.

– – Doista, život je lijep ako je proživljen u povezanosti s Bogom te ispunjen ljubavlju prema Bogu i bližnjemu – poručila je s. Ana Marija.

Iznoseći njezin životopis, rekla je da je s. Dobroslava u svim godinama svog redovničkog života svakodnevno prisustvovala slavlju euharistije.

– Dugi niz godina u raznim je župama obavljala službu sakristanke i tako davala velik doprinos kako bi drugi bolje doživjeli ljepotu i bogatstvo ovog najvećeg dara i najuzviÅ¡enije molitve koju je Isus ostavio. Zato nam je posebno drago da upravo zajedničkim slavljem euharistije možemo zahvaliti Bogu za njezin život – naglasila je regionalna poglavarica.

Uvodeći u misno slavlje biskup Mrzljak podsjetio je da slaviti jubilej crkvenim slavljem znači zahvaliti Bogu te istaknuo da se večeras na poseban način zahvaljuje za život s. Dobroslave.
Predvodeći misu u predvečerje svetkovine Krštenja Gospodinova, biskup je u propovijedi istaknuo kako je pristupanjem krštenju Isus želio uistinu biti s ljudima u svemu jednak te je time posvjedočio važnost krštenja.

– Mnogi od nas krÅ¡teni su već na početku života, pa tako i s. Dobroslava već drugoga dana života, jer su naÅ¡i roditelji željeli da idemo putem katoličke vjere –  rekao je biskup. Podsjetio je da je sestra roÄ‘ena u kraju u kojem nije bilo lako živjeti i raditi, ali u kraju radiÅ¡nih i pobožnih ljudi te čvrste i žive vjere koji je dao dvojicu kardinala, Alojzija Stepinca i Franju Kuharića, te druga zvanja.

– Mnogo je ljudi iz toga kraja otiÅ¡lo diljem svijeta u potrazi za boljom budućnošću. Nisu mogli ponijeti nikakva druga bogatstva, osim bogatstva čvrste vjere i ljubavi prema hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi”, napomenuo je biskup.

Kazavši kako je blagdan Isusova Krštenja poticaj svima da učvrste svoju vjeru biskup je poručio da krštenje nije samo neki obred, nego početak kršćanskog života, života u krsnoj vjeri.

– Zahvaljujemo Bogu za dar života svakog od nas, ali i za dar vjere koju se prenosi iz naraÅ¡taja u naraÅ¡taj –  rekao je biskup prisjetivÅ¡i se da je iste godine, kada je roÄ‘ena s. Dobroslava, roÄ‘en i njegov otac kojeg je komunistička vlast liÅ¡ila zemaljskog života u 33. godini života.

– Sve to potvrÄ‘uje da postoje duboki kršćanski korijeni iz kojih mi svi živimo, te da bez obzira koliko bio dug naÅ¡ zemaljski životni vijek, svi se nadamo i molimo da naÅ¡ život bude nagraÄ‘en i vječnim životom –  zaključio je biskup u propovijedi.

Nakon misnog slavlja okupljeni vjernici s radošću i poštovanjem prilazili su s. Dobroslavi čestitajući joj ovaj veliki jubilej i želeći joj dobro zdravlje i mnogo Božjeg blagoslova.

Roodjendaaan

Marija (s. Dobroslava) Medven rođena je 12. siječnja 1913. godine u Medven Dragi u župi Prekrižje kod Jastrebarskog, kao 13. dijete u obitelji Franje i Kate, rođ. Milašinčić. Krštena je već idućeg dana 13. siječnja u župnoj crkvi u Prekrižju. Kad se odlučila za duhovno zvanje, preporuku pri odlasku u samostan napisao joj je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, rodom iz susjedne župe Krašić. Iako joj je prvotna želja bila postati milosrdnicom, nadbiskup Stepinac, koji ju je i osobno poznavao, preporučio joj je da ode sestrama Predragocjene Krvi u Banja Luku.

U Družbu je ušla s 23 godine života 1. ožujka 1936. godine. Prve redovničke zavjete položila je 2. veljače 1939., a doživotne 15. kolovoza 1945. godine. Nakon polaganja redovničkih zavjeta počela je svoje djelovanje u sveučilišnoj menzi u Zagrebu gdje su sestre klanjateljice radile zajedno sa sestrama milosrdnicama. Na objedu je bilo oko 450 studenata, a preostalom hranom sestre su hranile velik broj siromaha.

Služila je svojoj Zajednici, svećenicima u župama i svim ljudima u različitim potrebnim službama, ponajviše kao kuharica i sakristanka. Djelovala je u Bihaću, Sarajevu, Banja Luci, Bosanskoj Gradiški, Novoj Topoli, Karlovcu, a najdulje, od 1956. do 1974. godine, u župi sv. Terezije Avilske u Bjelovaru. U Karlovcu je zbog ratnih zbivanja 1991. godine oštećena kuća sestara pa je s. Dobroslava preseljena u Zagreb, a 1998. u Ivanečki Vrhovec gdje živi i danas u samostanu koji je izgrađen prije 20-tak godina, a u njemu danas žive 24 sestre na čelu s poglavaricom zajednice s. Ljubicom Šumić. Desetak njih je starije životne dobi te trebaju stalnu medicinsku skrb svojih sestara, dok su ostale posvećene pastoralnim aktivnostima, od odgojno-obrazovnog rada i promicanja duhovnosti Presvete Krvi do domaćinstva duhovnih obnova raznih crkvenih skupina. Sestra Dobroslava prva je sestra iz Družbe sestara Klanjateljica Krvi Kristove s regionalnim sjedištem u Zagrebu koja broji 176 sestara, koja je proslavila ovaj jubilej.

Govoreći o svom životu, s. Dobroslava naglasila je:

– U samostan me uputio nadbiskup Stepinac rekavÅ¡i mi da bi mu bilo drago da postanem redovnica jer je to velik Božji dar. Tada sam već poznavala neke redovnice i jako sam ih zavoljela. Mojoj obitelji bilo je u početku malo žao Å¡to sam otiÅ¡la dosta daleko. U redovničkom životu bilo mi je lijepo, nikad mi niÅ¡ta nije bilo teÅ¡ko, voljela sam i svetu Å¡utnju i mnogo sam molila. Molitva me najviÅ¡e držala. Redovnički život je u prvom redu molitva.

– Kardinalu Kuhariću, mojem daljem roÄ‘aku, jednom sam prilikom rekla da se najviÅ¡e molim da nam Gospodin dade puno dobrih svećenika. U župama najviÅ¡e sam spremala crkve, pripremala ih i ukraÅ¡avala za slavlja. Za ratnih zbivanja, kada su naÅ¡e sestre morale otići iz samostana u Banja Luci, jako sam plakala jer sam stvarno voljela taj grad i narod. TeÅ¡ko sam proživljavala i godine kada je nadbiskup Stepinac bio u zatvoru i kada su progonili hrvatski narod i Crkvu. Bilo mi je jako teÅ¡ko jer narod je bio progonjen.

– NajviÅ¡e mi je bilo žao Å¡to su djeca i najmanji teÅ¡ko živjeli u siromaÅ¡tvu.
Zato sam uvijek bila zadovoljna sa svime i uvijek dobro raspoložena. Život mi je bio lijep jer sam uvijek bila okružena vjernicima, osobito djecom jer sam najviÅ¡e voljela djecu kojoj sam uvijek podijelila sve slatkiÅ¡e koje bih dobila. Posebno sam voljela ministrante i nikad nisam ni na kog podigla glas. Cijeli svoj život bila sam u duÅ¡i sretna i da se ponovno rodim opet bih bila časna sestra. Život je lijep – Božji – zaključila je slavljenica.




www.vzaktualno.hr