Državni zavod za statistiku potvrdio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u Äetvrtom proÅ¡logodiÅ¡njem tromjeseÄju pao deveto tromjeseÄje za redom i to za 1,2 posto, a na godiÅ¡njoj razini BDP u 2013. realno manji za 1,0 posto u odnosu na godinu prije.
Najveći pad bruto dodane vrijednosti u 2013. u odnosu na godinu prije zabilježen je u graÄ‘evinarstvu za 4,3 posto te u preraÄ‘ivaÄkoj industriji za 3,7 posto. U poljoprivredi, Å¡umarstvu i rudarstvu BDP je smanjen za 1,3 posto, a u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja za 1,2 posto.
Rast BDP-a zabilježen je pak samo u tri skupine djelatnosti – struÄnim, znanstvenim, tehniÄkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima za 0,9 posto, informacijama i komunikacijama 0,6 posto te javnoj upravi i obrani; obrazovanju, djelatnosti zdravstvene zaÅ¡tite i socijalne skrbi za 0,4 posto. StatistiÄki podaci o BDP-u samo u Äetvrtom tromjeseÄju 2013. godine pokazuju da su izdaci za potroÅ¡nju kućanstava pali za 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. Istodobno su izdaci za potroÅ¡nju države porasli za 1,2 posto.
Izvoz u 2013. smanjen više od 6%
Znatno veći pad izvoza od uvoza obilježio je hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom u 2013. godini – robni izvoz, izražen u kunama, proÅ¡le je godine u odnosu na 2012. pao za 6,1 posto, dok je uvoz smanjen za 1,9 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Izraženo u eurima, izvoz je smanjen za 6,7 posto, a uvoz je pao za 2,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom također je smanjena na 56,9 posto sa 59,4 koliko je iznosila 2012.Hrvatski robni izvoz u 2013. godini iznosio je 68 milijardi kuna i bio je 6,1 posto manji nego u 2012. godini. Uvoz je istodobno pao za 1,9 posto, na 119,5 milijardi kuna. Tako je lanjski vanjskotrgovinski deficit iznosio 51,6 milijardi kuna, što je za 4,1 posto više u odnosu na deficit u robnoj razmjeni u 2012. godini.
LoÅ¡ poÄetak tjedna na azijskim i europskim burzama, Amerika optimistiÄna
Nakon boljih nego Å¡to se oÄekivalo pokazatelja s ameriÄkog tržiÅ¡ta rada, ulagaÄi na Wall Streetu vjeruju da joÅ¡ ima prostora za rast cijena dionica, premda su dosegnule rekordne razine i premda je situacija u Ukrajini i dalje napeta.Ovoga će tjedna biti objavljena nova gospodarska izvješća koja bi mogla potvrditi ili opovrgnuti tu tezu.
MeÄ‘u ostalim, bit će objavljeni podaci o raspoloženju potroÅ¡aÄa i prometu u trgovini na malo. U anketi Reutersa analitiÄari oÄekuju rast potroÅ¡nje u SAD-u u veljaÄi za 0,2 posto.
No, pažljivo će se pratiti i ukrajinska kriza, koja je dovela do velikih napetosti izmeÄ‘u zapadnih zemalja i Rusije. Produbljenje te krize moglo bi izazvati poremećaje na tržiÅ¡tima u razvoju, kao i krajem sijeÄnja, kada su cijene dionica i valute nekih od tih zemalja bile pod snažnim pritiskom, Å¡to je izazvalo i pad burzovnih indeksa na najvećim svjetskim tržiÅ¡tima.
Na azijskim i europskim burzama tjedan je poÄeo padom cijena dionica jer su ulagaÄe, ionako nesigurne zbog ukrajinske krize, obeshrabrili slabiji nego Å¡to se oÄekivalo podaci iz kineskog gospodarstva. Zbog slabljenja kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potroÅ¡aÄa sirovina, pod najvećim su pritiskom jutros dionice rudarskih kompanija. Cijene u tom sektoru pale su 2 posto.
Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica