Ususret velikom obljetniÄkom koncertu zbora varaždinske katedrale Chorus Angelicus koji slavi petnaestu godinu postojanja, razgovarali smo sa njegovim voditeljem AnÄ‘elkom Igrecom, priznatim skladateljom, dirigentom i orguljaÅ¡em. Otkrio nam je kako je to svirati na kraljici instrumenata te koliko truda i napora stoji iza tako dobro uvježbanog i dugovjeÄnog zbora.
Osim Å¡to je s nama podijelio da je posjet Izraelu neÅ¡to Å¡to Äovjeka prati cijeloga života, ujedno je i pozvao Varaždince da u nedjelju, 27. travnja u 19.30 doÄ‘u u katedralu gdje ih Äeka jedan od onih koncerta nakon kojih je sve ljepÅ¡e…
Godine 1999. osnovali ste zbor varaždinske katedrale Chorus Angelicus kojeg Varaždinci itekako dobro znaju po sada već mnogobrojnim obilježavanjima velikih blagdana, obljetnica, ređenja i druga događanja. Uskoro zbor slavi 15. rođendan, kako ćete obilježiti tu veliku obljetnicu?
Obilježavanje te obljetnice zapoÄinjemo ove nedjelje, tjedan dana nakon Uskrsa, obljetniÄkim koncertom zajedno s Varaždinskim komornim orkestrom, koji takoÄ‘er ove godine slavi svoju obljetnicu. Oni su službeno pet godina stariji od nas. ZajedniÄkim snagama izvest ćemo izbor iz repertoara koji je zbor posljednjih godina pjevao, a praizvest ćemo i dvije nove skladbe.
Kako je zapravo došlo do osnivanja jednog takvog zbora koji njeguje crkvenu glazbu svih stilova?
Želja pokojnog biskupa Marka Culeja i ondaÅ¡njeg rektora katedrale mons. Alojzija Domislovića bila je da se u katedrali osnuje zbor mladih. Prva grupa je bila saÄinjena prvenstveno od studenata FOI-a i Varaždinske gimnazije. Ansambl je vremenom stasao, uz broj Älanova rasla je i kvaliteta. MeÄ‘u prvim većim djelima bila je i Mozartova “Spatzenmesse” koju smo ovog Uskrsa ponovno pjevali na sveÄanoj misi u katedrali. U crkvenim dokumentima se naglaÅ¡ava kako valja njegovati svo blago crkvene glazbe posebno u stolnim crkvama. Tu uredbu pokuÅ¡avamo provesti u zbilju i u naÅ¡oj stolnoj crkvi.
Često organizirate koncerte duhovne glazbe. Kakva je posjećenost tih koncerata, imate li svoju publiku? Kakvi su Varaždinci po pitanju te vrste glazbe?
Varaždin ima dugu tradiciju njegovanja klasiÄne glazbe, tako da na naÅ¡im koncertima ne nedostaje publike, a svjesni smo da mnogim vjernicima puno znaÄi naÅ¡e redovito nedjeljno pjevanje na misi u 11 u katedrali.
Redoviti ste sudionik Varaždinskih baroknih veÄeri, a suraÄ‘ujete i sa drugim poznatim orkestrima. Å to biste izdvojili kao vaÅ¡e najveće uspjehe u ovom petnaestogodiÅ¡njem razdoblju?
Posebno su nam se usjekli u pamćenje koncerti s orkestrima Le parlement de musique Strasbourg pod vodstvom njihova dirigenta, te Hofkappelle München. Velik je izazov spremiti zahtjevan program za nastup sa svjetski poznatim ansamblima specijaliziranim za staru glazbu. Među velikim uspjesima su svakako i Mozartov Requiem sa Varaždinskim komornim orkestrom, ili Honeggerov oratorij Kralj David sa Vojnim okrestrom.

Putovali ste i izvan hrvatskih granica i tako predstavljali Varaždin. Odakle ste kući ponijeli najljepše dojmove?
NajljepÅ¡e nam je bilo u Izraelu. Mnogima je bilo prvi put. Imali smo dva koncerta: u Galileji i samom Jeruzalemu, te hodoÄastili Isusovom domovinom. Bio je to projekt koji će nas pratiti Äitav život.
Skladatelj ste duhovne glazbe, dirigent, zborovoÄ‘a i orguljaÅ¡. Po Äemu su karakteristiÄne orgulje, jedan od najsloženijih instrumenata kojeg zasigurno nije lako nauÄiti svirati. Postoji li meÄ‘u mlaÄ‘om populacijom interes da zasviraju na tom instrumentu?
Mislim da je nauÄiti svirati kraljicu instrumenata usporedivo uÄenju sviranja svakog drugog instrumenta Å¡to se tiÄe rada, motiviranosti, muzikalnosti. Zapanjujuća je kompleksnost samog instrumenta. Zamislite moći upravljati instrumentom od preko 3.500 svirala, veliÄine od nekoliko metara do par milimetara, kako je sluÄaj u naÅ¡oj katedrali. Generacije mladih ljudi koji upisuju studij orgulja na Glazbenoj Å¡koli u Varaždinu potvrÄ‘uju veliki interes mladih uhvatiti se u koÅ¡tac s toliko svirala.
Mnogi koji vas slušaju u Varaždinskoj katedrali kažu da ste vrhunski uvježban zbor. Koliko rada stoji iza toga?
Zbor saÄinjavaju lijeÄnici, uÄitelji, glazbenici, radnici, menadžeri, studenti, Ä‘aci, oni pred mirovinom… Svaki od njih izdvaja svoje dragocjeno vrijeme i stavlja ga na raspolaganje meni kao zborovoÄ‘i i kolegama zboraÅ¡ima, te naposljetku naÅ¡im sluÅ¡ateljima. Radimo popriliÄno intenzivno i u svakom je oduÅ¡evljenju proisteklom iz harmonije koju skladamo svojim glasovima ukljuÄen velik trud i napor svakog pojedinca, kao i svijest da samo zajedno Äinimo jedno tijelo koje je sposobno uvijek iznova mijenjati zvuk svakodnevnice naÅ¡ega podneblja.
Osobno ste dobitnik viÅ¡e nagrada meÄ‘u kojima se istiÄu “Jurica Murai” za najbolju interpretaciju na Varaždinskim baroknim veÄerima 2002., Vjesnikova nagrada “Josip Å tolcer Slavenski” za oratorij “Pashalne slike” 2008., a joÅ¡ jedno veliko priznanje stiglo je 2010. u obliku Porina za najbolji album klasiÄne glazbe. To zaista nije malo priznanje…
Nagrade obiÄno stignu neoÄekivano. Pomažu ustrajati na zapoÄetom putu.
Hoćete li pozvati Varaždince da vam se pridruže na velikom sveÄanom koncertu 27. travnja u Katedrali i reći im kakva ih veÄer oÄekuje?
Pozivamo sve naÅ¡e poznavatelje, kao i one koji će to tek postati, da nam se pridruže u nedjelju 27. travnja u 19.30 u varaždinskoj katedrali. Ulaz je slobodan. U prvome djelu koncerta moći će uživati u jednoj od Mozartovih najpoznatijih simfonija, onoj u g-molu, njegovoj pretposljednjoj. Drugi dio koncerta zapoÄet će dvjema praizvedbama mojih skladbi: “Agnus Dei”, kompozicija je posvećena 100-toj obljetnici poÄetka 1. svjetskog rata, u kojoj zbor muÅ¡karaca zaziva Jaganjca da svijetu daruje mir. Skladba “Molitva” je uglazbljeni 139. psalam (ProniÄeÅ¡ me, Bože, svega i poznajeÅ¡…) Nakon ovih dviju, slijedi izbor skladbi baroknih majstora: Bacha, Vivaldia i Händela. RijeÄ je o skladbama veoma virtuoznog karaktera. Uvjereni smo da će naÅ¡i sluÅ¡atelji otići svojim kućama ozareni.
www.vzaktualno.hr
PiÅ¡e: Tanja MiliÄić Cepernić

