travanj 2014. – Stranica 13

GraÄ‘ani u bankama imaju 165,8 milijardi kuna

25. travnja 2014.

168

Hrvatski su graÄ‘ani u bankama krajem veljaÄe ove godine imali ukupno 165,8 milijardi kuna deviznih i kunskih depozita, pri Äemu se viÅ¡e od 88 posto tog iznosa odnosi na oroÄene depozite. Ovi su podaci o depozitima kod kreditnih institucija, dostupni na web stranicama Hrvatske narodne banke, zanimljivi u kontekstu najava Vlade o moguÄ‡nosti uvoÄ‘enja poreza na kamate od depozita po stopi od 12 posto od poÄetka slijedeÄ‡e godine.

StanovniÅ¡tvo u Hrvatskoj ima inaÄe oko 84 posto od ukupnih depozita kod kreditnih institucija (od 197,1 milijardu kuna).

HoÄ‡e li i na koje iznose graÄ‘ani plaÄ‡ati porez na kamate na Å¡tednju ostaje za vidjeti, s obzirom na danaÅ¡nje izjave premijera Zorana MilanoviÄ‡a da konaÄna odluka o uvoÄ‘enju poreza na kamate na Å¡tednju od 1. sijeÄnja 2015. godine nije donesena te da je rijeÄ o moguÄ‡nosti koja moÅ¾e, ali i ne mora biti iskoriÅ¡tena, te da su to prijedlozi Europskoj komisiji.

Po juÄeraÅ¡njim najavama ministra financija Slavka LiniÄ‡a kamate na manje depozite ne bi bile oporezovane, a konkretne brojke bile bi ureÄ‘ene kroz posebni zakon koji bi bio donesen na jesen.

Gorenje u prvom kvartalu sa 290 milijuna eura prihoda

Slovenski koncern Gorenje ostvario je u prvom kvartalu ove godine prihod na razini grupe od 290,7 milijuna eura, poveÄ‡avÅ¡i ga za 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavila je danas ta tvrtka na internet stranicama Ljubljanske burze.

UnatoÄ zahtjevnim okolnostima u sektoru bijele tehnike u Europi, Gorenje je, kako navode, u prva tri mjeseca ove godine u svojoj osnovnoj djelatnosti kuÄ‡anskih aparata ostvarilo 242,4 milijuna eura prihoda, Å¡to je rast od 1,1 posto u odnosu na isto proÅ¡logodiÅ¡nje razdoblje. Da nije bilo negativnih teÄajnih razlika grupa bi u toj svojoj srediÅ¡njoj djelatnosti zabiljeÅ¾ila organski rast prihoda od pet posto, napominju iz Gorenja.

VeÄ‡u prodaju svojih kuÄ‡anskih aparata Gorenje je zabiljeÅ¾ilo u nizu europskih zemlja, a prihodi izvan Europe porasli su za 13 posto. Rast prihoda ostvarenih na neeuropskim trÅ¾iÅ¡tima prije svega je rezultat dobrog poslovanja u SAD-u i Australiji. NiÅ¾e je prihode Gorenje zabiljeÅ¾ilo u skandinavskim zemljama, gdje potraÅ¾nja za kuÄ‡anskim aparatima pada, te na trÅ¾iÅ¡tu Ukrajine.

Europske burze pod pritiskom ukrajinske krize

Na europskim burzama danas su najvaÅ¾niji indeksi pali, pod pritiskom novog vala nasilja u Ukrajini, a najviÅ¡e se spustio njemaÄki DAX, jer se Frankfurtska burza smatra najranjivijom na tu krizu.

Sedam osoba ozlijeÄ‘eno je noÄ‡as u eksploziji na kontrolnoj toÄki kod Odese, ukrajinske luke na Crnom moru, dan nakon Å¡to je na istoku Ukrajine ubijeno pet proruskih pobunjenika, a Rusija poÄela vojne vjeÅ¾be.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk optuÅ¾io je Rusiju da Å¾eli zapoÄeti TreÄ‡i svjetski rat vojnom i politiÄkom okupacijom Ukrajine.

Steen Jakobsen, glavni ekonomist banke Saxo Bank, upozorio je da investitori ignoriraju opasnosti od eskalacije krize u Ukrajini.

NjemaÄki DAX, koji je godinama ima bolju izvedbu od ostalih najvaÅ¾nijih europskih indeksa, od poÄetka godine u minusu je veÄ‡ jedan posto. Tako izvedbom zaostaje za ostalim najvaÅ¾nijim indeksima. Naime, francuski CAC od poÄetka godine u plusu je 3,9 posto, milanski FTSE MIB 14 posto, a madridski IBEX 4,5 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojaÄao je 0,2 posto, na 14.429 bodova.

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

Akademik Paar o problemima klimatskih modela

25. travnja 2014.

162

Klimatske promjene i njihove posljedice za opstanak cjelokupnog Å¾ivog svijeta na Zemlji danas su jedna od goruÄ‡ih tema kojima se bavi Å¡iroki krug znanstvenika u razliÄitim disciplinama i podruÄjima. Kako se moglo iÅ¡Äitati iz posljednjeg izvjeÅ¡Ä‡a UN-ova MeÄ‘uvladina panela, odrÅ¾anog nedavno u Japanu, prognoze za buduÄ‡nost nisu nimalo optimistiÄne, sa zakljuÄkom da je â€žÄovjeÄanstvo na dobrom putu da u kratkom roku uniÅ¡ti osnovu vlastita postojanja, za Å¡to neznanje viÅ¡e ne moÅ¾e biti izgovor“.

Krupni fizikalni problemi klimatskih modela u fokusu su istraÅ¾ivanja i akademika Vladimira Paara, hrvatskog znanstvenika fiziÄara, koji je svoje bogato i raznorodno znanstveno djelovanje, izmeÄ‘u ostaloga, posvetio i istraÅ¾ivanju periodiÄnosti i nelinearnosti u globalnim klimatskim promjenama, o Äemu Ä‡e biti rijeÄi na predavanju u sklopu Srijede u Muzeju, 30. travnja.

Akademik Paar naveo je niz pitanja kojima Ä‡e se na predavanju baviti, a meÄ‘u njima su i sljedeÄ‡a: ZaÅ¡to povrÅ¡ina polarnog leda sada raste, a mediji to preÅ¡uÄ‡uju? ZaÅ¡to je prije 120 tisuÄ‡a godina bilo nekoliko celzijevih stupnjeva toplije i morska razina pet metara viÅ¡a nego danas, a zaÅ¡to je potom uslijedilo â€žveliko MilankoviÄ‡evo ledeno doba“ od sto tisuÄ‡a godina? Kako je klimatska promjena izazvana vulkanskom erupcijom utjecala na Francusku revoluciju? Å to se moÅ¾e reÄ‡i o dugoroÄnoj klimatskoj buduÄ‡nosti ÄovjeÄanstva i zaÅ¡to â€žprojekt ITER“ moÅ¾e osigurati buduÄ‡nost ÄovjeÄanstva? U Äemu je sliÄnost klime i ljudskog genoma kao dva nelinearna dinamiÄka sustava? ZaÅ¡to je potrebna promjena znanstvene politike u podruÄju klime?

Predavanje akademika Paara odrÅ¾ava se u palaÄi Herzer Gradskog muzeja VaraÅ¾din (FranjevaÄki trg 6), s poÄetkom u 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizator programa je HAZU, Zavod za znanstveni rad u VaraÅ¾dinu.

Predstavljanje twinning light projekta s Litvom

25. travnja 2014.

167

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna PusiÄ‡ i veleposlanik Branko BariÄeviÄ‡, voditelj PredstavniÅ¡tva Europske komisije u Republici Hrvatskoj otvoriti Ä‡e u ponedjeljak, 28. travnja, twinning projekt na kojemu Ä‡e suraÄ‘ivati Hrvatska i Litva.

RijeÄ je o twinning light projektu s ciljem jaÄanja kapaciteta Ministarstva vanjskih i europskih poslova u obavljanju uloge nacionalnog koordinatora EU poslova. Litavski struÄnjaci koji Ä‡e u razdoblju od Å¡est mjeseci boraviti u Hrvatskoj, prenosit Ä‡e svoja iskustva u EU koordinaciji hrvatskim drÅ¾avnim sluÅ¾benicima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, ali i drugih resornih ministarstava. Litva je u EU uÅ¡la prije 10 godina i 2013. je predsjedala VijeÄ‡em Europske unije.

Vrijednost projekta je 250.000 eura, od kojih 90% financira Europska komisija, a 10% Republika Hrvatska.

Tableti stigli u ruke malih kreativaca!

25. travnja 2014.

162

U Å½upanijskoj palaÄi jutros je bilo veselo zahvaljujuÄ‡i sveÄanom otvorenju izloÅ¾be radova odabranih na likovno-kreativnom natjeÄaju “Uskrsna pisanica”. IzloÅ¾bu likovnih radova osnovnih Å¡kola VaraÅ¾dinske Å¾upanije organizirale su tvrtka VaraÅ¾dinske vijesti d.d. uz pokroviteljstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a cilj izloÅ¾be je poticati djecu i mlade na likovnu kreativnost te ih afirmirati kao mlade kreativce.

Za 20 najkreativnijih osnovnoÅ¡kolaca uz Äestitke Å¾upana Predraga Å tromara i direktora VaraÅ¾dinskih vijesti Mirka JurÄiÄ‡a, stigli su na dar i tableti sponzora VIVAX –M San grupe Å¡to je znaÄilo posebno veselje. Osim Å¡to su podijeljeni tableti za 20 najkreativnijih uÄenika, uruÄena je i posebna nagrada za najaktivniji razred i to za 2. A razred iz Osnovne Å¡kole Sveti ÄurÄ‘ koji su svi redom poslali uratke na poticaj svoje uÄiteljice Dolores Gale.

Å½upan Å tromar izrazio je veliko zadovoljstvo Å¡to prostori VaraÅ¾dinske Å¾upanije mogu ugostiti ovako lijepu i vrijednu izloÅ¾bu s Uskrsnim motivima.

-JoÅ¡ uvijek traje uskrsno vrijeme i drago mi je da smo se kao pokrovitelj ove izloÅ¾be ukljuÄili u organizaciju. Lijepo je vidjeti ove vrijedne djeÄje radove koji prikazuju njihovo viÄ‘enje Uskrsa, ali moram istaknuti kako meÄ‘u ovim mladim autorima ima puno likovnih kreativaca- rekao je Å tromar te Äestitao svim uÄenicima koji su sudjelovali u ovoj izloÅ¾bi.

InaÄe, pisanice razliÄitih boja, veliÄina, oslikane, nacrtane, lijepljene, pa Äak i heklane, izraÄ‘ene od glinamola, konca ili papira, pa i plastike, na adresu “VaraÅ¾dinskih vijesti” stizale su neÅ¡to viÅ¡e od mjesec dana, a tada je uslijedio odabir najboljih za Å¡to je bilo zaduÅ¾eno povjerenstvo u sastavu: Davor Petak, Ivan Mesek, SnjeÅ¾ana HraniÄ‡, Sanja Herceg i Jagoda KovaÄiÄ‡ koji su izabrali 20 likovno najkreativnijih radova.

Prigodne poklon pakete osigurala je i VaraÅ¾dinska Å¾upanija, a radovi uÄenika napravljeni razliÄitim likovnim tehnikama, ali i oblikovani u maÅ¡tovite instalacije, postavljeni su u Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu gdje se mogu i razgledati u narednih tjedan dana.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾din ne odustaje od koncesije, ona je valjana!

25. travnja 2014.

148

Kao Å¡to je poznato, Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode ne slaÅ¾e se s odlukom DrÅ¾avne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te Ä‡e protiv donesenog RjeÅ¡enja o poniÅ¡tenju meÄ‘unarodnog natjeÄaja za zbrinjavanje baliranog otpada u Brezju, kojeg je raspisao Fond za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost, uloÅ¾iti tuÅ¾bu Upravnom sudu.

DrÅ¾avna komisija za kontrolu postupaka javne nabave 17. travnja objavila je RjeÅ¡enje kojim se prihvaÄ‡a Å¾alba Zajednice ponuditelja CE-ZA-R Zagreb, Eko flor plus VaraÅ¾din, Komunalac Davor iz Davora i OdrÅ¾ivi razvoj VaraÅ¾din te se poniÅ¡tava meÄ‘unarodni natjeÄaj za zbrinjavanje baliranog otpada u Brezju.

GradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ danas je bio upitan o stanju stvari i zamoljen da komentira najavljenu tuÅ¾bu ispred predstavnika medija.

– Spor koji najavljuje Fond za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost nama kao Gradu definitivno ne odgovara, jer takvi sporovi mogu trajati dulji niz godina. Razgovarali s predstavnicima Fonda, pokuÅ¡avamo doÄ‡i do ministra ZmajloviÄ‡a i dati do znanja da koncesiju koju je Gradsko vijeÄ‡e donijelo proÅ¡le godine, a koja do ovog trenutka niÄim nije stavljena van snage, namjeravamo potpisati – rekao je Goran HabuÅ¡.

– Nemamo viÅ¡e vremena Äekati, imamo koncesiju koja je valjana i ponudit Ä‡emo koncesionaru koncesiju na potpis, a nakon toga vidjeti s Fondom Å¡to Ä‡e dalje biti oko sufinaciranja. Fond je podnio spor protiv DrÅ¾avne komisije, a ne Grada VaraÅ¾dina. Ni Fond ni Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a u ovom periodu kad su nam oduzeli ovlasti nad balama nisu naÅ¡u koncesiju stavili van snage, znaÄi ona je i dalje valjana. Ne bojim se tuÅ¾be – komentirao je HabuÅ¡ moguÄ‡u tuÅ¾bu zajednice ponuditelja protiv Grada VaraÅ¾dina te najavio da Ä‡e se 20. svibnja odrÅ¾ati redovna sjednica Gradskog vijeÄ‡a na kojoj Ä‡e jedna od toÄki biti i rebalans proraÄuna.

Naime, treba osigurati sredstva kao preduvjet za potpisivanje ugovora s koncesionarom.

www.vzaktualno.hr

Meg Ryan u "Kako sam upoznala vašeg oca"

25. travnja 2014.

182

VeÄ‡ svi znaju da popularna serija “Kako sam upoznao vaÅ¡u majku” dobiva spin off pod naslovom “Kako sam upoznala vaÅ¡eg oca” – a sad je poznato i tko Ä‡e biti nova “Majka”. CBS je objavio da je pronaÅ¡ao svoju glavnu zvijezdu – a ona je Meg Ryan!

Ryan Ä‡e dakle dati glas odrasloj majci (Sally) koja svojoj djeci prepriÄava dogodovÅ¡tine iz mladosti, odnosno kako je upoznala njihovog oca. Glumica Ä‡e tako “iza mikrofona” zamijeniti Boba Sageta – “Oca”, Teda iz originalne serije.

I dok je lik Teda utjelovio Josh Radnor, Sally Ä‡e u “Å¾enskoj verziji” serije odglumiti Greta Gerwig.

geeknation.com

Iako Ä‡e nova serija biti po samoj temi sliÄna originalu, CBS je veÄ‡ prije objavio da Ä‡e se razlikovati po toj “Å¾enskoj perspektivi” u priÄi, ali i ukljuÄivati sasvim novu ekipu likova, koje Ä‡e uz Gerwig utjeloviti Drew Tarver, Nick D’Agosto, Andrew Santino i Tiya Sircar.

“Kako sam upoznala vaÅ¡eg oca” Ä‡e se na CBS-u emitirati najvjerojatnije krajem 2014. godine.

www.timeout.hr/vlG

Novi Plan grada stiÅ¾e na vaše adrese!

25. travnja 2014.

166

Od ponedjeljka 28. travnja na kuÄ‡ne adrese VaraÅ¾dinaca, kao i stanovnika prigradskih naselja poÄeti Ä‡e pristizati besplatni primjerci novog Plana grada VaraÅ¾dina tiskanog u 20 tisuÄ‡a primjeraka. Od posljedneg izdanog plana proÅ¡lo je skoro pet godina, a pred graÄ‘anima Ä‡e sada biti najnoviji aktualizirani plan koji je predstavljen danas na press konferenciji u Gradskoj vijeÄ‡nici.

Novi Plan grada predstavili su braÄni par Lipohar, vlasnici tvrtke Fotografica – vizualne komunikacije, koja je izdala plan pod pokroviteljstvom Grada VaraÅ¾dina. U suradnji s gradskim uredom za komunalne djelatnosti izradila se toÄna karta, u kojoj su uÄinjene sve potrebne izmjene, a Äija je izrada zahtjevala toÄnost i temeljitost te nekoliko tjedana intenzivnog rada.

– Bez oglasnog prostora na karti ovaj projekt ne bi bio moguÄ‡. NeÄ‡emo nikoga posebno isticati ali graÄ‘ani mogu pogledati koji su nam klijenti pomogli da ovaj projekt moÅ¾e biti uspjeÅ¡an, a Grad je tu svakako prednjaÄio i zakupio zadnju stranicu te time pomogao da se krene u projekt – istaknuo je Tihomir Lipohar, vlasnik tvrtke Fotografica – vizualne komunikacije.

GradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ istaknuo je da Ä‡e unatoÄ svim najnovijim tehnologijama ova aktualizirana karta koristiti kako VaraÅ¾dincima tako i gostima.

– Grad je neÅ¡to dinamiÄno Å¡to se razvija i promjene su Äeste. Zadnja karta napravljena je prije viÅ¡e od Äetiri godine, a ovo je sada najnovija aktualizirana verzija iz 2014. koju Ä‡e graÄ‘ani VaraÅ¾dina dobiti na poklon. MoÅ¾da Ä‡e se netko pitati zaÅ¡to se u vrijeme digitalizacije vraÄ‡amo na papir, ali papir je neÅ¡to Å¡to ostaje kao trajna uspomena i uvijek je lijep poklon. Po prvi puta imamo jedan plan grada koji obuhvaÄ‡a i sva prigradska naselja – rekao je HabuÅ¡.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

Predsjednik HDZ-a i saborski zastupnik g. Tomislav Karamarko u Äetvrtak je obiÅ¡ao VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju gdje ga je doÄekao potpredsjednik SkupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upanije i predsjednik Å½upanijske organizacije HDZ-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije AnÄ‘elko StriÄak sa suradnicima.

Karamarko je najprije kod nedavno sveÄano otkrivenog spomenika PUMAMA odao poÄast, a potom se u razgovoru sa vodstvom Udruge 7. gbr. PUMA upoznao s njihovim ratnim putem. Potom se uputio u OpÄ‡inu Gornji Kneginec gdje ga je primio opÄ‡inski naÄelnik Goran KaniÅ¡ki koji je predsjednika upoznao s PoduzetniÄkom zonom Kneginec.

– U PoduzetniÄkoj zoni Kneginec posao je naÅ¡lo preko tisuÄ‡u tristo osoba, veÄ‡inom u proizvodnim djelatnostima. Do sada je u nju uloÅ¾eno preko milijardu kuna privatnog i javnog novca. Mi u OpÄ‡ini Gornji Kneginec znamo Å¡tititi zakonske i poslovne interese investitora i uvijek im stojimo na raspolaganju, zato kod nas i ulaÅ¾u. Potencijale naÅ¡e Zone prepoznali su brojni investitori, njih ukupno 62, od kojih neki tek planiraju realizirati svoje investicije. Promatrano prema podruÄjima djelatnosti, dominantan je utjecaj preraÄ‘ivaÄke industrije, a znatno manji trgovine. Poduzetnici s podruÄja opÄ‡ine Gornji Kneginec u proteklom jednogodiÅ¡njem razdoblju ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 766 milijuna kuna, od Äega se preko 500 milijuna odnosi na izvoz Å¡to je viÅ¡e od nekih hrvatskih Å¾upanija.Vjerujem da su to odliÄni rezultati za opÄ‡inu sa 5 tisuÄ‡a stanovnika! – izjavio je g. Goran KaniÅ¡ki, HDZ-ov naÄelnik opÄ‡ine u Äetvrtom mandatu.

OdgovarajuÄ‡i na novinarska pitanja Karamarko je izrazio zadovoljstvo viÄ‘enim. KaÅ¾e da je i u Knegincu i u JalÅ¾abetu rijeÄ o zdravim gospodarskim inicijativama i da ga veseli otvaranje velikog broja radnih mjesta. S druge strane uputio je kritiku spram vlati, koja je gotovo potpuno smanjila manevarski prostor poduzetnicima za pokretanje novih inicijativa i otvaranje radnih mjesta.Osudio je najavu uvoÄ‘enja novih poreza, ali ga to ne Äudi jer se inaÄe aktualna Vlada bavi samo uvoÄ‘enjem novih poreza. IstiÄe da su u potpunosti zanemarili poticanje, stvaranje uvjeta za nove investicije i da je to jako loÅ¡e za cjelokupnu gospodarsku situaciju.

Karamarko je najavio da kada HDZ na slijedeÄ‡im izborima preuzme ponovo odgovornost za voÄ‘enje Hrvatske,da Ä‡e voditi uravnoteÅ¾enu poreznu politiku.

– Bitno je da se potiÄe poduzetniÅ¡tvo, da mali i srednji poduzetnici dobiju manevarski prostor. Porezi sami po sebi ne donose niÅ¡ta, to je jedan zatvoreni krug u kojem se vrtimo i jedna spirala koja vodi prema dnu. Poreznog obveznika treba njegovati. Treba mu omoguÄ‡iti da je drÅ¾avi u stanju plaÄ‡ati porez – pojasnio je Karamarko.

– HDZ svojim programom omoguÄ‡ava svim poduzetnim ljudima da naprave ono Å¡to znaju napraviti. Da otvaraju radna mjesta i da budu sposobni plaÄ‡ati poreze. Osnovno Å¡to treba napraviti je potaknuti gospodarstvo da normalno funkcionira, da mali i srednji poduzetnici doÅ¾ive jedan uzlet i da stvorimo jaki srednji sloj u Hrvatskoj – zakljuÄio je Karamarko.

Karamarko je ujedno podsjetio na nedavno odrÅ¾an investicijski Forum stranke najavljujuÄ‡i da Ä‡e upravo HDZ stvoriti uvjete gospodarskog razvoja, ravnomjerno u svim dijelovima Hrvatske. Å to se tiÄe aktualne Vlade Karamarko kaÅ¾e da je zaista vrijeme za prijevremene parlamentarne izbore Å¡to su zatraÅ¾ili i sindikati. Karamarko je Äak ponudio i termin da se prijevremeni izbori odrÅ¾e kad i predsjedniÄki radi uÅ¡tede.

Nakon OpÄ‡ine Gornji Kneginec, predsjednik Karamarko posjetio je OpÄ‡inu JalaÅ¾abet, a svoj boravak u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji Karamarko je zavrÅ¡io motivacijskim skupom stranke u Gornjem Knegincu.