studeni 2014. – Stranica 5

Predsjednik JosipoviÄ‡ u posjetu SveuÄilištu Sjever

28. studenoga 2014.

235

Arhiva

Hrvatski predsjednik Ivo JosipoviÄ‡ veÄeras je posjetio SveuÄiliÅ¡te Sjever na kojem je odrÅ¾ao predavanje “Novi ustav – temelj Druge Republike”. JosipoviÄ‡ se najprije susreo s dekanom najmlaÄ‘eg hrvatskog sveuÄiliÅ¡ta Marinom MilkoviÄ‡em, a nakon kraÄ‡eg razgovora novinarima je rekao da ga vesele dvije stvari koje je Äuo.

– Ovdje se govori o regionalnom sveuÄiliÅ¡tu, a ja zagovaram regionalizaciju Hrvatske i ovdje nailazimo na prve tragove. Drugo je da je razvijen niz preddiplomskih studija koji imaju ambiciju biti ono Å¡to nam nedoistaje, studiji sa zavrÅ¡noÅ¡Ä‡u i moguÄ‡noÅ¡Ä‡u da mladi ljudi uÄ‘u u svijet rada – rekao je JosipoviÄ‡ te dodao da je SveuÄiliÅ¡te Sjever izniklo iz potrebe ovog djela Hrvatske da ima instituciju koja Ä‡e omoguÄ‡iti mladoj generaciji da se obrazuje te da se loÅ¡ija kvalifikacijska struktura izjednaÄi s hrvatskim prosjekom, ako ne i viÅ¡e.

Kako se SveuÄiliÅ¡te Sjever aktivno ukljuÄilo u kandidaturu VaraÅ¾dina za Europsku prijestolnicu kulture 2020. predsjednik je komentirao da VaraÅ¾din baÅ¡tini sjajnu kulturu i da s pravom reflektira na taj naslov.

Na predavanju o novom ustavu i Drugoj Republici JosipoviÄ‡ je naglasio da graÄ‘ani od vlasti, drÅ¾avne, Å¾upanijske, gradske, oÄekuju razvoj i preokret u gospodarstvu te da nije realno oÄekivati gospodarski razvoj bez institucionalnih promjena u Hrvatskoj.

– Moramo uÄiniti veliki napor i promijeniti zemlju u smislu organizacije i viÅ¡e demokracije da bismo dobili zdravu ekonomiju. Ulaskom u Europsku uniju zavrÅ¡ili smo naÅ¡u prvu fazu, fazu tranzicije. Sada je vrijeme za drugu fazu, za Drugu Republiku. Ustavne promjene Ä‡e osigurati dinamiÄan druÅ¡tveni razvoj, viÅ¡e demokracije i zdravu ekonomiju. O tome oÄekujem Å¡iroku javnu raspravu, zatim saborsku, a ako bude potrebno i referendum do kraja iduÄ‡e godine – kazao je JosipoviÄ‡ na predavanju na SveuÄiliÅ¡tu Sjever u VaraÅ¾dinu.

Jutarnji varaÅ¾dinski

Prijavite se na radionicu "Kompostiranje u stanu"

28. studenoga 2014.

237

Arhiva

“Kompostiranje u stanu” naziv je radionice koju Ä‡e Cvijeta BiÅ¡ÄeviÄ‡ iz Zagreba odrÅ¾ati u subotu 6. prosinca u prostorijama varaÅ¾dinskog Centra kreativne industrije (Ulica Mihovila Pavleka MiÅ¡kine 39).

Organizator radionice, koja poÄinje u 10 sati i trajat Ä‡e oko dva sata, je Udruga “Gredica”. Permakulturna aktivistica Cvijeta BiÅ¡ÄeviÄ‡, Älanica udruga ZMAG – Zelena mreÅ¾a aktivistiÄkih grupa i Parkticipacija, na radionici Ä‡e govoriti o tome kako nije nuÅ¾no imati vrt da bi se organski ostaci iz domaÄ‡instva mogli kompostirati, veÄ‡ je to moguÄ‡e napraviti i u stanu, na balkonu ili na terasi.

– NauÄit Ä‡emo kako imitirati prirodne uvjete razgradnje putem procesa kompostiranja i kako taj proces primijeniti za zbrinjavanje kuhinjskih otpadaka na licu mjesta – najavljuje Cvijeta BiÅ¡ÄeviÄ‡.

Struka procjenjuje da udio bioloÅ¡kog otpada u ukupnom mjeÅ¡ivotom komunalnom otpadu Äak 30%! U meÄ‘uvremenu, nakon viÅ¡egodiÅ¡njih najava, prikupljanje biootpada u VaraÅ¾dinu joÅ¡ uvijek nije zaÅ¾ivjelo. MeÄ‘utim, osim Å¡to moÅ¾e biti uÄinkovit i koristan naÄin zbrinjavanja biootpada, kompostiranjem pretvaramo organske otpatke u visokovrijedan resurs za uzgoj biljaka koji ujedno poboÅ¡ljava strukturu tla, zadrÅ¾ava vlagu, prozraÄuje tlo, poveÄ‡ava mikrobioloÅ¡ku aktivnost u tlu te doprinosi prirodnoj otpornosti biljka na nametinke i bolesti.

Cijena radionice iznosi 60 kuna, a za Älanove Udruge “Gredica” 40 kuna. Zbog ograniÄenog broja polaznika, potrebno je prijaviti se na gredica.varazdin@gmail.com ili 099 345 1041 najkasnije do Äetvrtka, 4. prosinca.

Kinematografija u NDH: Ljudi u oluji i Daniel RafaeliÄ‡

28. studenoga 2014.

600

Arhiva

“Kinematografija u NDH” naslov je knjige Daniela RafaeliÄ‡a u kojoj istraÅ¾uje cijeli jedan period “nepoznate” kinematografije koja je bila iznimno plodna. Iako ideoloÅ¡ka, ona zasluÅ¾uje svoje mjesto u povijesti hrvatskog filma, ali zbog tih istih ideoloÅ¡kih konotacija, tamo ga ne nalazi.

RafaeliÄ‡ nazvan “Indiana Jones” hrvatske filmske arheologije godinama je istraÅ¾ivao ovo razdoblje hrvatske filmske povijesti, posjeÄ‡ivao razne arhive i naÅ¡ao niz dokumenata i filmova iz razdolja NDH. Sve to zapisao je u knjizi nazvanoj “Kinematografija u NDH”, knjizi koju Ä‡e nakon projekcije filma iz tog perioda – pravog NDH hita – Ljudi u oluji – i predstaviti varaÅ¾dinskoj publici.

Film moÅ¾ete u varaÅ¾dinskom kinu Galerija pogledati u petak, 28. studenoga u 18 sati, a predstavljanje knjige poÄinje u 19.30 sati. Ulaz je besplatan.

Ljudi u oluji

Menschen im Sturm

Zemlja: NjemaÄka

Å½anr: Drama, Ratni

Godina: 1941.

Redatelj: Fritz Peter Buch

Glavne uloge: Gustav Diessl, Olga Tschechowa, Hannelore Schroth

Trajanje: 80 minuta

U srpnju 1941. u “endehaÅ¡ki” Zagreb stiÅ¾e njemaÄka filmska ekipa predvoÄ‘ena Olgom Tschechowom, zvijedom kinematografije TreÄ‡eg Reicha. Snimaju film “Menschen im Sturm” – “Ljudi u oluji” – o pokuÅ¡aju bijega preko njemaÄko-jugoslavenske granice male grupe volksdeutschera uoÄi Drugog svjetskog rata.

Ovaj antislavenski film premijerno je u Zagrebu prikazan u oÅ¾ujku 1942. i vrlo brzo se prometnuo u jedan od najveÄ‡ih kino hitova toga vremena – izmeÄ‘u ostalog i zbog toga Å¡to je endehaÅ¡ki Poglavnik inzistirao da se jedan filmski lik oblikuje po njemu. Poslije rata, film je stavljen na listu tzv. vorbehalts filmova i bio je godinama zabranjen za javno prikazivanje.

Film je u Zagrebu te 1942. godine u prvih mjesec dana prikazivanja gledalo Äak 23.600 gledatelja. NeÅ¡to su viÅ¡e gledatelja imali samo filmovi “Å½idov SÃ¼ss” (39.000) i “Kora Terry” (34.000), ali s ovom brojkom spada meÄ‘u najgledanije filmove u Äetiri godine postojanja NDH.

Film je nakon sedamdesetak godina imao prvu javnu projekciju u zagrebaÄkom kinu Europa poÄetkom sijeÄnja 2014. godine.

VAFI iz Puerto Rica u Jeruzalem pa Los Angeles

27. studenoga 2014.

534

Arhiva

Da je VAFI festival svjetskog karaktera i da Å¾ivi cijelu godinu, dokazuje i turneja najboljih VAFI filmova koji se, nakon predstavljanja u Puertu Ricu sredinom studenoga ove godine na Internacionalnom filmskom festivalu ENFOQUE, sljedeÄ‡eg tjedna prikazuju i u Jeruzalemu u KAGAN Media Centru, a veÄ‡ sredinom prosinca u Los Angelesu u jednom od najprestiÅ¾nijih muzeja u SAD-u Los Angeles County Museum of Art.

U Jerusalem putuju i voditelji VANIME – Hrvoje Selec i Sandra Malenica, a na poziv voditelja WILD KIDS Animation Studija koji su veÄ‡ tri puta posjetili VAFI festival i doÅ¾ivljavaju ga kao “ulazak u Europu”. Osim produbljivanja suradnje s WILD KIDS studijem i predstavljanja VAFI festivala, VANIMU oÄekuje i sastanak s predstavnicima institucije – Jerusalem Film Fund.

Put voditelja VANIME u Jeruzalem financiran je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra kroz program MeÄ‘unarodne suradnje.

JosipoviÄ‡ otvorio trafostanicu vrijednu 50 milijuna kn

27. studenoga 2014.

278

Arhiva

Predsjednik Republike Ivo JosipoviÄ‡, u nazoÄnosti Å¾upana Predraga Å tromara i predsjednika Uprave HEP-a Perice JukiÄ‡a, kao i brojnih lokalnih duÅ¾nosnika, otvorio je danas u Gornjem Knegincu trafostanicu vrijednu oko 50 milijuna kuna koja za graÄ‘ane ovog dijela Å¾upanije, ali i za brojne investitore u blizini, znaÄi veÄ‡u sigurnost u opskrbi elektriÄnom energijom.

Prilikom otvorenja JosipoviÄ‡ je istaknuo da su se Äesto naÅ¡a industrija i kuÄ‡anstva nalazila u situaciji da opskrba nije uvijek bila najbolja, ali da je za naÅ¡ kraj, otvaranjem ove trafostanice, taj problem rijeÅ¡en.

Å½upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar istaknuo je da otvaranje trafostanice ima veliku vaÅ¾nost za ovaj dio Å¾upanije. IstiÄe da su u njenoj blizini poslovne zone koje imaju velike potroÅ¡aÄe i koji trebaju puno struje. PodsjeÄ‡a da je ovaj projekt pokrenut prije pet godina kada ovdje nije bilo toliko investitora i da je tada bilo skeptika koji nisu opravdavali ovaj projekt, koji se sada ipak pokazao nuÅ¾nim. Å tromar kaÅ¾e i da izgradnja trafostanice znaÄi i veÄ‡u sigurnost za buduÄ‡e investitore. Dodaje i da je to sigurnost za cijelu Å¾upanije, jer sada postoji alternativa ukoliko doÄ‘e do kvara na postojeÄ‡oj trafostanici istog kapaciteta.

InaÄe, Å¡to se tiÄe situacije u proizvodnji elektriÄne energije Å tromar kaÅ¾e da je situacija dobra na podruÄju Å¾upanije jer se proizvodi viÅ¡e elektriÄne energije nego Å¡to se troÅ¡i.

Predsjednik Uprave HEP-a Perica JukiÄ‡ ponovio je da ova trafostanica ima veliki znaÄaj u sigurnosti opskrbe graÄ‘ana elektriÄnom energijom Å¾upanije i grada VaraÅ¾dina. Istaknuo je i znaÄaj proizvodnje elektriÄne energije naÅ¡ih hidroelektrana na Dravi jer sve one imaju certifikate â€žzelene energije“ tako da graÄ‘ani koji dobivaju elektriÄnu energiju iz tih hidroelektrana znaju da je dobivena iz obnovljivih izvora.

Nakon otvorenja trafostanice JosipoviÄ‡ je nastavio posjet Å¾upaniji obilaskom tvrtke Ytres u knegineÄkoj PoduzetniÄkoj zoni i Poslovnog sustavu Vindija u VaraÅ¾dinu. Nakon toga gostovao je na lokalnoj televiziji te se podruÅ¾io s graÄ‘anima dok Ä‡e od 18.00 odrÅ¾ati predavanje na temu “Novi Ustav –temelj Druge Republike” na SveuÄiliÅ¡tu Sjever.

InaÄe, nakon otvorenja trafostanice predsjednik JosipoviÄ‡ odgovarao je na novinarska pitanja, gdje je traÅ¾en da komentira posljednja istraÅ¾ivanja javnog mijenja, izjavio da postoje dobri izgledi da se izbori zavrÅ¡e veÄ‡ u prvom krugu. Dodao je da ako se to ne dogodi da zato i postoji drugi krug da se raÅ¡Äiste stvari i da se glasaÄi konaÄno opredijele.

Pojasnio je da je sasvim normalno da je uvoÄ‘enjem veÄ‡eg broja kandidata svatko izgubio par posto, ali je, na dodatno novinarsko pitanje oko rasta potpore kandidatu KujundÅ¾iÄ‡u, istaknuo da je potpora njemu Å¡est puta veÄ‡a nego KujundÅ¾iÄ‡u.

JosipoviÄ‡ je na novinarsko pitanje, ima li u ovom trenutku potporu premijer Zorana MilanoviÄ‡a, buduÄ‡i se on osobno zalaÅ¾e za ustavne reforme, a da je premijer u emisiji HRT-a â€žJavna stvar“ rekao da ne moÅ¾emo svakih deset godina imati ustavne reforme da nismo u SFRJ, odgovorio da je premijer juÄer potpisao njegovu kandidaturu i da to sve govori. JosipoviÄ‡ zakljuÄuje da su institucionalne promjene preduvjet bilo kakvih ozbiljnih gospodarskih reformi.

Jutarnji varaÅ¾dinski

Foto: Jutarnji varaÅ¾dinski / www.vzaktualno.hr

TodoriÄ‡ 2015. s Agrokorom na Londonsku burzu

27. studenoga 2014.

367

Arhiva

Koncern Agrokor u intenzivnim je pripremama za javnu ponudu dionica (IPO) koja bi se trebala dogoditi na Londonskoj burzi tijekom 2015. godine, piÅ¡e agencija Reuters pozivajuÄ‡i se na neimenovane izvore. Ista je informacija tportalu potvrÄ‘ena i od izvora bliskih koncernu Ivice TodoriÄ‡a u Zagrebu, kao i to da je za savjetnika u IPO-u izabrana banka Rothschild.

Navodno bi Ivica TodoriÄ‡ javnom ponudom dionica trebao prikupiti oko Äetiri milijarde eura. Prema izvorima tportala, otvorene su sve varijante oko toga koliki udio u Agorokoru bi TodoriÄ‡ bio spreman prepustiti investitorima, ali je jedno sigurno: traÅ¾it Ä‡e najveÄ‡u moguÄ‡u svotu, ali uz moguÄ‡nost da zadrÅ¾i veÄ‡inski udio u kompaniji. Prema izvorima tportala, novost u odnosu na ranije priÄe oko Agrokorovog IPO-a je ta da bi u javnu ponudu dionica iÅ¡ao Äitav koncern, a ne samo Adria Retail – trgovaÄki lanac koji je nastao spajanjem Konzuma i Mercatora.

Istraturist postao dio investicijskog portfelja Grupacije LukÅ¡iÄ‡ Hrvatska

Danas su prodavatelj ZagrebaÄka banka d.d. i kupac Plava laguna d.d. zakljuÄili transakciju sukladno Ugovoru o kupoprodaji dionica trgovaÄkog druÅ¡tva Istraturist Umag, sklopljenom krajem kolovoza ove godine. ZagrebaÄka banka je tako na druÅ¡tvo Plava laguna prenijela 4.349.400 redovnih dionica Istraturista, koje predstavljaju 93.04 % temeljnog kapitala Istraturista, dok je Plava laguna istovremeno ZagrebaÄkoj banci u cijelosti platila kupoprodajnu cijenu za navedene dionice.

Kako stoji u priopÄ‡enju, uspjeÅ¡nim zakljuÄenjem ove transakcije Grupacija LukÅ¡iÄ‡ Hrvatska postala je najveÄ‡a turistiÄka grupacija u Hrvatskoj, s konsolidiranim smjeÅ¡tajnim kapacitetom od oko 46 tisuÄ‡a kreveta.

DEG smanjio vlasniÄki udio u Atlantic Grupi

NjemaÄka razvojna banka DEG u Äetvrtak je transakcijom na OTC trÅ¾iÅ¡tu ZagrebaÄke burze, vrijednom 25 milijuna eura, prodala otprilike 6 posto dionica Atlantic Grupe, smanjivÅ¡i svoj vlasniÄki udio u toj kompaniji na 2,28 posto, izvijestili su iz Atlantic Grupe. SnaÅ¾an interes investitora generirao je 1,7 puta veÄ‡u potraÅ¾nju te je cjelokupno izdanje alocirano po jedinstvenoj cijeni od 925 kuna.

Nakon ove transakcije DEG ostaje strateÅ¡ki partner s 2,28-postotnim udjelom u vlasniÄkom kapitalu Atlantic Grupe, Äime se nastavlja suradnja izmeÄ‘u banke i kompanije, istiÄu iz Atlantica.

Europske burze u plusu, energetski sektor pod pritiskom

Na europskim burzama u Äetvrtak je uglavnom nastavljeno pozitivno raspoloÅ¾enje investitora, potaknuto najavama iz Europske srediÅ¡nje banke da Ä‡e poduzeti dodatne stimulativne monetarne mjere, no pod pritiskom je energetski sektor uslijed pada cijene nafte na najniÅ¾u razinu u zadnje Äetiri godine.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Novi uspjesi ritmiÄarki Vindije u Sloveniji

27. studenoga 2014.

227

Arhiva

Vindijine ritmiÄarke joÅ¡ su jednom potvrdile kvalitetu i reputaciju najboljeg kluba u ovom dijelu Europe. Na 16. Slovenian Challangeu nastupilo je 58 ritmiÄarki iz Bugarske, Hrvatske, Italije, Poljske, Srbije i Slovenije. Natjecalo se u pet uzrasnih kategorija u kojima je Vindija imala sedam svojih predstavnica.

U kategoriji 2006. godiÅ¡ta i mlaÄ‘e nastupila je Elena KoÅ¡Äak i osvojila 8. mjesto. U najbrojnijoj kategoriji djevojÄica, roÄ‘enih 2003.-20005. godine, Tamara ArtiÄ‡ i ovoga je puta pokazala svoj talent te je osvojila 1. mjesto u viÅ¡eboju i s Äunjevima, a 2. mjesto osvojila je u vjeÅ¾bi bez rekvizita iza Bugarke Vaye Draganove.

Ema KovaÄiÄ‡ podijelila je 6. mjesto, a Kaja Bobek, koja je joÅ¡ nedavno nastupala u B programu, bila je osma. U kategoriji â€žpre-juniors“, djevojke roÄ‘ene 2001. i 2002., Mia VidakoviÄ‡ osvojila je 3. mjesto u viÅ¡eboju, zatim 2. mjesto s loptom i 5. mjesto s Äunjevima.

U kategoriji juniorki, 1999. i 2000. godiÅ¡te, Rea Strnad bila je najbolja u viÅ¡eboju i najbolja u vjeÅ¾bi s obruÄem, dok je s rekvizitom po izboru osvojila 2. mjesto iza svoje reprezentativne kolegice Laure BoÅ¾iÄ‡ iz PoreÄa.

U kategoriji seniorki favorizirana je bila domaÄ‡a natjecateljka Monja ÄŒebaÅ¡ek koja je osvojila 1. mjesto, dok je VaraÅ¾dinka Elena MilenkoviÄ‡ osvojila je tek 2. mjesto u viÅ¡eboju i sa svim rekvizitima, iako je u vjeÅ¾bi sa obruÄem oduÅ¡evila publiku.

www.vzaktualno.hr