2014. – Stranica 448

23. travnja 2014.

344

UkljuÄivanje djece s teÅ¡koÄ‡ama u razvoju u redovne vrtiÄke programe od iznimne je vaÅ¾nosti za kasniji razvoj, uÄenje i napredak djeteta. Roditelji djece s teÅ¡koÄ‡ama u razvoju Äesto puta se dvoume bi li dijete upisali u vrtiÄ‡ ili ne. ÄŒesto puta proÄ‘e dosta vremena prije nego se odluÄe na taj korak i ukljuÄe svoje dijete u grupu svojih vrÅ¡njaka.

NajÄeÅ¡Ä‡e roditelje brine Å¡to dijete joÅ¡ nije usvojilo sve vjeÅ¡tine i sposobnosti koje bi trebalo u odnosu na svoju dob. Razvojne ljestvice postoje kako bi znali u kojoj dobi se najÄeÅ¡Ä‡e pojavljuju odreÄ‘ene vjeÅ¡tine i sposobnosti, ali ukoliko vaÅ¡e dijete zaostaje na nekom podruÄju, to nikako nije razlog njegovog ne ukljuÄivanje u vrtiÄ‡, veÄ‡ upravo suprotno.

Dijete Ä‡e brÅ¾e napredovati na emocionalnom, socijalnom i tjelesnom planu ukoliko mu je omoguÄ‡ena interakcija s djecom bez teÅ¡koÄ‡a. Djeca koja pohaÄ‘aju vrtiÄ‡ kasnije se lakÅ¡e uklope i snalaze u Å¡kolskom okruÅ¾enju, imaju viÅ¡e samopouzdanja, brÅ¾e usvajaju navike svakodnevnog Å¾ivota, te imaju manje problema s disciplinom u odnosu na njihove vrÅ¡njake koji nisu ukljuÄeni u vrtiÄ‡.

Kroz svakodnevne aktivnosti koje se dogaÄ‘aju u vrtiÄ‡u djeci se daje moguÄ‡nost za promatranje, imitiranje i interakciju s ostalom djecom koja nemaju poteÅ¡koÄ‡e, te im se pruÅ¾a prilika za usvajanje novih sposobnosti i vjeÅ¡tina koje nemaju priliku usvojiti u roditeljskom domu. TakoÄ‘er djeca tamo sklapaju divna prijateljstva, a znamo i sami da Äesto vrtiÄka prijateljstva potraju i za Äitav Å¾ivot.

UkljuÄivanjem djece s teÅ¡koÄ‡ama u redovne vrtiÄke programe od najranije dobi omoguÄ‡eno je jaÄanje osobnosti djece, razvoj tolerancije i empatije, uÄenje suradnje, prihvaÄ‡anje razliÄitosti, hrabrost pri traÅ¾enju i davanju pomoÄ‡i, jaÄanju kompetentne liÄnosti…

Integracija daje moguÄ‡nost svoj djeci da uÄe, igraju se i Å¾ive zajedno, te da se razviju u osobe koje razumiju i poÅ¡tuju jedni druge.

Eva Brlek,

prof.rehabilitacije i savjetovatelj realitetne psihoterapije

Imate pitanje? Javite se na evabrlek@gmail.com.

6 preslatkih bebica hitno traÅ¾i svoj novi dom!

23. travnja 2014.

188

Ovih 6 preslatkih pseÄ‡ih bebica hitno traÅ¾i svoj novi dom! Stari su oko 2 mjeseca i trenutno se nalaze u skloniÅ¡tu za Å¾ivotinje Pokupsko Cerje s rokom za eutanaziju 9. svibnja ove godine.

Stoga, posluÅ¡ajte svoje srce i udomite ih!

Kako? Info potraÅ¾ite ovdje…

Rok za iskaze o interesu za Telekom Slovenija

23. travnja 2014.

154

Danas istjeÄe rok do kojega investitori trebaju predati iskaze o interesu za kupnju gotovo tri Äetvrtine vlasniÄkog udjela u Telekom Sloveniji.

Poziv, kojim je drÅ¾avni fond SOD u ime slovenske vlade od zainteresiranih investitora zatraÅ¾io da iskaÅ¾u svoj pismeni interes za buduÄ‡e prikupljanje ponuda, objavljen je poÄetkom mjeseca, a rok istjeÄe veÄeras u 19 sati.

Prodaje se paket od 4,75 milijuna dionica ili 72,75 posto od ukupnog broja dionica slovenskog nacionalnog telekomunikacijskog operatera u vlasniÅ¡tvu drÅ¾ave, Kapitalske druÅ¾be (KAD), osiguravajuÄ‡eg druÅ¡tva Triglav i Pozavarovalnice Sava. Prodaje se i 185.270 dionica ostalih dioniÄara, Å¡to Äini 2,83 posto od ukupnog broja dionica.

Kao najozbiljnijeg potencijalnog kupca slovenskog telekomunikacijskog operatera mediji veÄ‡ duÅ¾e vremena spominju Deutsche Telekom, s moguÄ‡noÅ¡Ä‡u da kupnja bude izvedena preko njegove hrvatske tvrtke HT-a ili preko Magyar telekoma.

Kao moguÄ‡i zainteresirani investitori spominjale su se i ruske tvrtke Sistem Holding i Gazprom Telekom, turski Tuerk Telekom i nordijski Telenor, te viÅ¡e investicijskih fondova.

Telekom Slovenije lani je imao 52,3 milijuna eura Äiste dobiti, Å¡to je 17 posto viÅ¡e nego prethodne godine, a njegovi poslovni prihodi iznosili su 799,2 milijuna eura. Neto financijski dug Telekoma Slovenije krajem 2013. iznosio je 341,5 milijuna eura.

Europske burze pod pritiskom poslovnih rezultata Ericssona

Poslovni rezultati Ericssona i slabiji od oÄekivanja podaci o poslovnoj aktivnosti u francuskom gospodarstvu pritisnuli su danas cijene dionica na europskim burzama te spustili najvaÅ¾nije indekse.

NajveÄ‡a pojedinaÄna gubitnica bila je dionica Ericssona, s padom cijene za 4,9 posto, nakon Å¡to je ta Å¡vedska kompanija za proizvodnju telekomunikacijske opreme izvijestila o slabijoj od oÄekivanja dobiti i prihodima u prvom tromjeseÄju.

Istodobno, najveÄ‡i rast cijene biljeÅ¾i dionica Associated British Foodsa, za 9,1 posto, poÅ¡to je ta kompanija izvijestila o dobiti i prihodima u skladu s oÄekivanjima te dala optimistiÄnu prognozu dobiti za cijelu godinu.

OpÄ‡enito, dosad objavljeni poslovni rezultati europskih kompanija za prvo tromjeseÄje bili su raznoliki, pa analitiÄari oÄekuju priliÄno volatilno trgovanje na burzama sve do druge polovine godine.

Pod neÅ¡to veÄ‡im prodajnim pritiskom naÅ¡le su se dionice na PariÅ¡koj burzi, nakon objave podataka o aktivnostima u poslovnom sektoru eurozone. Naime, francuski PMI indeks poslovne aktivnosti spustio se u travnju u odnosu na oÅ¾ujak, zadrÅ¾avÅ¡i se pritom iznad razine od 50 bodova, Å¡to i dalje ukazuje na rast aktivnosti. Za razliku od toga, njemaÄki PMI skoÄio je s oÅ¾ujskih 54,3 na 56,3 boda u travnju, ostvarivÅ¡i rast 12. mjesec zaredom.

Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 1,09 posto na 14.546 bodova.

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

Vic dana – Darovi

23. travnja 2014.

145

Razgovaraju Spiderman i Superman, i kaÅ¾e Spiderman:

“Meni je Bog dao da bacam paukovu mreÅ¾u.”

Superman mu uzvrati:

“Meni je Bog dao da letim.”

Kad odjednom, pojavi se Chuck Noris:

“Nisam ja nikome niÅ¡ta dao!”

Potpisan Sporazum o razvoju integriranog prijevoza

23. travnja 2014.

167

Na dobru gospodarsku, kulturoloÅ¡ku i socioloÅ¡ku povezanost triju sjevernih Å¾upanija danas je stavljen joÅ¡ jedan peÄat. Naime, varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar, meÄ‘imurski Å¾upan Matija Posavec i zamjenik koprivniÄko – kriÅ¾evaÄkog Å¾upana Ivan Pal u VaraÅ¾dinu su potpisali Sporazum o partnerstvu na “Projektu razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na podruÄju regije sjeverne Hrvatske”.

Projekt je u interesu svih triju Å¾upanija i Å¾itelja tog gusto naseljenog podruÄja. Iako i sada postoji dobra povezanost cijelog podruÄja (regije), ponajviÅ¡e zbog dobre prometne infrastrukture, posebno Å¾eljezniÄke, potrebe i troÅ¡kovi migracija i prijevoza su sve veÄ‡i pa se tome treba i prilagoÄ‘avati. Zbog toga se priÅ¡lo zajedniÄkom razvoju projekta uvoÄ‘enja IPP-a, a isto tako u buduÄ‡nosti i integriranog prijevoza tereta.

– Imamo visoke cijene javnog prijevoza i jako malo naÅ¡ih graÄ‘ana upravo zbog toga koristi taj prijevoz. Ideja je da oni troÅ¡e manje i koriste javni prijevoz, a da bi to bilo tako potrebno je integrirati Å¾eljeznicu i autobus. Treba integrirati gradove kao Å¡to su Koprivnica, ÄŒakovec i VaraÅ¾din te spojiti ruralna podruÄja i omoguÄ‡iti kvalitetniji prijevoz sa puno viÅ¡e linija. Krajnji cilj su niÅ¾e cijene i veÄ‡i broj putnika. Osim toga, bogati smo Å¾eljezniÄkim linijama, ali imamo puno pruga koje nisu u dobrom stanju, nemamo kvalitetnih stajaliÅ¡ta. Sada se otvaraju EU fondovi, a ovim Sporazumom otvara se prostor za izgradnju svega toga Å¡to nam nedostaje – rekao je Å¾upan Predrag Å tromar.

Veliki interes u ovom projektu za dobrobit uÄenika, radnika, Å¾itelja ruralnih podruÄja i svih ostalih sugraÄ‘ana pronaÅ¡le su i MeÄ‘imurska Å¾upanija i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄka Å¾upanija, a u buduÄ‡nosti se predviÄ‘a i bolje povezivanje s regijama u MaÄ‘arskoj i Sloveniji.

– Interes je u daljnjem kvalitetnijem povezivanju ovih triju Å¾upanija, a osim toga kada se kvaliteta Å¾ivota ljudi Å¾eli poboljÅ¡ati nuÅ¾no je uÄiniti neÅ¡to sa prijevozom. Sve Å¡to nas okruÅ¾uje na neki naÄin ovisi o prijevozu. Spoj cestovnog i Å¾eljezniÄkog prometa, dostupnost institucija graÄ‘anima koji moÅ¾da ne Å¾ive u gradu, sve je to vaÅ¾no i moramo uÄiniti da taj segmenet bude Å¡to jednostavniji. Osim toga, ove tri Å¾upanije su pograniÄne Å¾upanije i danas sutra moramo razmiÅ¡ljati i o kvalitetnijem povezivanju sa Slovenijom i MaÄ‘arskom. Linije koje su za sada u prometnoj infrastrukturi moraju biti Å¡to viÅ¡e iskoriÅ¡tene u smislu da Å¡to viÅ¡e putnika za manju cijenu doÄ‘e od jedne do druge toÄke – rekao je Matija Posavec, Å¾upan MeÄ‘imurske Å¾upanije.

– Na mnogo primjera mogu potvrditi da naÅ¡e Å¾upanije dobro suraÄ‘uju, a ovim projektom rijeÅ¡ili bi veliki dio problema naÅ¡ih sugraÄ‘ana. Mislim da bismo naÄeli i rjeÅ¡avanje problema u gospodarstvu. Veliki je broj uÄenika i radnika koji putuju na tim relacijama i na taj naÄin bi zaista podigli kvalitetu Å¾ivota ljudi i omoguÄ‡ili ostanak stanovniÅ¡tva u ruralnom prostoru – istaknuo je Ivan Pal, zamjenik Å¾upana KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

Prvo izdanje ovogodišnjeg Slurp! festivala!

23. travnja 2014.

152

Kao i proteklih godina Slurp! festival i ove Ä‡e se sezone zbivati u 4 pojedinaÄna termina, poÄevÅ¡i sa otvorenjem sezone u subotu 14. lipnja. Organizatori s velikim zadovoljstvom najavljuju da Ä‡e naÅ¡a techno diva, Miss Sunshine, biti zaduÅ¾ena za podizanje i odrÅ¾avanje uzavrele atmosfere spomenutog partyja otvorenja!

ZabiljeÅ¾ite i datume ostala tri termina – 5. srpnja, 2. kolovoza te zavrÅ¡ni party, zatvaranje sezone u subotu 27. rujna.

Imena ostalih gostiju, cijene ulaznica za preostala 3 dogaÄ‘anja i ine bitne informacije biti Ä‡e objavljene uskoro. Ostanite u toku jer i ove godine Slurp! okuplja najatraktivnija imena domaÄ‡e i regionalne elektronske glazbe te cijenjene inozemne goste. Lokacija odrÅ¾avanja festivala ostaje nepromijenjena, a to je Å¾ivopisna tvrÄ‘ava Puna Christo u Å tinjanu pokraj Pule.

Miss Sunshine @ Slurp! 2014

Talentirana i karizmatiÄna SunÄica oduvijek je bila veliki ljubitelj elektronske glazbe, a od 1997. godine i profesionalno radi kao DJ. U svom rodnom Osijeku te godine zapoÄela je s voÄ‘enjem radio emisije Clubhopping, Å¡to je bio pionirski pothvat za elektronsku glazbu u Slavoniji. Nakon brojnih domaÄ‡ih rezidencija, nastupa i velikog uloÅ¾enog truda, danas se moÅ¾e pohvaliti da je proputovala i nastupala u klubovima i na festivalima diljem cijeloga svijeta, a njezine radove objavljuju izdavaÄke kuÄ‡e kao Å¡to su Decoy, KMS, Random Island, TicTacToe, Coincidence, Monocline. Uz to, remixe njezinih radova radili su velikani elektronske glazbe kao Å¡to su Markus Suckut, Tim Xavier, Zadig i Jeroen Search. Njezini setovi idealno odraÅ¾avaju toplu i Å¾ivahnu osobnost Miss Sunshine, pa je tako Å¡aren i raznovrstan techno izriÄaj, isprepleten bogatim melodijama, a na trenutke tajanstven i umirujuÄ‡ postao njezin zaÅ¡titni znak i alat kojim vlada i hipnotizira svakoga tko se naÄ‘e na plesnom podiju.

Premijera proÅ¡logodiÅ¡njeg Slurp! videa

Za uvertiru u nadolazeÄ‡u sezonu nema boljeg rjeÅ¡enje od gledanja video-kolaÅ¾a s proÅ¡logodiÅ¡njih Slurp! dogaÄ‘aja.

Ulaznice za HR & ex-Yu u pretprodaji od 50 kn potraÅ¾ite online ili na prodajnim mjestima popis kojih moÅ¾ete naÄ‡i na sluÅ¾benom webu festivala.

Brojni uzvanici na otkrivanju spomenika Pumama

23. travnja 2014.

159

Godinu dana od sluÅ¾benog postavljanja table, u varaÅ¾dinski Park 7. gardijske brigade postavljena je veliÄanstvena 2.7 metara velika i 16 tona teÅ¡ka puma. RijeÄ je o spomeniku postavljenom u Äast varaÅ¾dinskoj 7. brigadi – Pumama, 90 poginulih branitelja, jednom njihovom nestalom Älanu, te brojnima ozlijeÄ‘enim braniteljima.

Za razliku od “opasne” pume koju na ramenu nose Älanovi 7. gardijske brigade, novopostavljena puma jest spokojna i spremna na uÅ¾ivanje u mirnodoposkom razdoblju za koje su se hrvatski branitelji borili.

SveÄanom otkrivanju prisustvovali su branitelji i Älanovi obitelji poginulih branitelja, Älanovi 7. gardijske, naÄelnici, Å¾upani i gradonaÄelnici, ministar branitelja RH Predrag MatiÄ‡, zastupnik u Saboru RH Mario Habek, predsjednik udruge veterana 7. gardijske brigade, Robert Puja, predsjednik Zbora Udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Ante Deur, brigadni general, izaslanik Predsjednika RH Zdravko Jakob, te generali Hrvatske vojske Ante Gotovina, Damir KrstiÄeviÄ‡, Tomo Medved, Ljubo ÄŒesiÄ‡ Rojs, Marinko KreÅ¡iÄ‡ i Å½eljko SaÄiÄ‡.

– 7. gardijska brigada osnovana je 23. prosinca 1992. godine u vojarni “Ivan V. DraÅ¡koviÄ‡” u VaraÅ¾dinu, a tijekom godina njenih 4.500 pripadnika oslobodilo je 748 kvadratnih kilometara. Brigada je tijekom Domovinskog rata izgubila 97 poginulih branitelja, dok ih je 500 ranjeno, a jedan pripadnik joÅ¡ se vodi kao nestali – istaknuo je Robert Puja.

– U Å¾ivotu svakoga od nas postoje dani ponosa i slave, a danaÅ¡nji pripada vojnicima, Äasnicima i doÄasnicima 7. gardijske brigade i svim braniteljima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Ovo je dan ponosa i slave za grad VaraÅ¾din, VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju i Republiku Hrvatsku, te prilika da se prisjetimo temeljnih vrijednosti na kojima je stvarana RH koje su u zadnih 20 godina naÅ¾alost izgubljene – dodao je gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

– Sretan sam Å¡to sam danas sa ovim ljudima, oni su moji prijatelji, te mi je drago da su nakon svih tih godina neki su joÅ¡ mladi i u formi. Drago mi je i da je kamen za ovu pumu dovezen iz Dalmacije, a to je bitno jer ne smijemo zaboraviti da je 7. gardijska brigada sve svoje vrijeme bila i na juÅ¾nom sektoru na zbornom podruÄju Split i djelovala u svim ratnim operacijama. Puma je mirna, a to je i jaka poruka, posebice djeci koja zahvaljujuÄ‡i naÅ¡oj pobjedi danas mogu Å¾ivjeti u miru – dodao je general Gotovina.

InaÄe, spomenik je izradio akademski kipar KreÅ¡imir Rod, i to od kamena iz LjubeÅ¡Äice i Trogira pa i na taj naÄin simbolizira ratni put legendarne brigade koja je sa 4.500 pripadnika oslobodila 748 kvadratnih kilometara.

www.vzaktualno.hr/MG

Krapinsko-zagorska Å¾upanija najavljuje odrÅ¾avanje 8. manifestacije BabiÄini kolaÄi i poziva sve ljubitelje autohtonih zagorskih slastica 26. travnja 2014. godine u Hum na Sutli, Sportska dvorana osnovne Å¡kole Viktora KovaÄiÄ‡a, Hum na Sutli151/1 s poÄetkom u 12 sati.

“BabiÄini kolaÄi”, natjecanje zagorskih baka u pripremi autohtonih slastica po receptima Å¡to su ih naslijedile od svojih majki, baka i prabaka, jedinstvena je manifestacija Krapinsko-zagorske Å¾upanije kojom ona promiÄe vrijednosti Å¾ena, obitelji te Å¾ivom Äuva gastronomsku tradiciju Zagorja.

Ove godine za pobjedniÄku lentu natjeÄu se babice koje dolaze iz svih dijelova Å½upanije, a osvaja ju ona Äiji kolaÄi dobiju najviÅ¡e bodova za autohtonost recepture i sastojaka, za okus, za domiÅ¡ljatost u prezentaciji… Svaki detalj koji oko moÅ¾e zamijetiti, a nepce okusiti, vaÅ¾an je element pri bodovanju vrsne ocjenjivaÄke komisije koja proglaÅ¡ava pobjednicu.

Ove godine 36 babica natjecat Ä‡e se pred ocjenjivaÄkom komisijom koju Äine vrsni gastronomski znalci: etablirani zagorski kuhar Slavko VeÄeriÄ‡, poÄasni Älan Hrvatske kulinarske Akademije i predsjednik ovogodiÅ¡nje ocjenjivaÄke komisije, Marko Å½ivaljiÄ‡, predsjednik Kuharskog saveza KZÅ½ i vlasnik agroturizma Majsecov mlin i DraÅ¾en ÄuriÅ¡eviÄ‡ ,promotor Podravkine kuhinje.

Osim za jedno od tri pobjedniÄka mjesta, babice se natjeÄu i za priznanje za vizualni dojam pod nazivom “Izvorno zagorsko”. U ovoj kategoriji boduje se opÄ‡i dojam koliko su se natjecateljice svojom odjeÄ‡om koju su odabrale nositi prilikom manifestacije i dekoracijom svog izlagaÄkog mjesta uspjele pribliÅ¾iti starini zagorskog duha i tradiciji a o tome Ä‡e uz Senku Jurinu, folklristinju iz Zaboka odluÄivati Branka Å prem LovriÄ‡, etnologinja – voditeljica muzeja Staro Selo Kumrovec.

Kao i svake godine, nakon manifestacije i natjecanja bit Ä‡e izdana i knjiga svih recepata kolaÄa natjecateljica, koja Ä‡e se moÄ‡i kupiti u knjiÅ¾arama Alfa i Profila. No prije toga, izloÅ¾eni kolaÄi pripremljeni na tradicionalan naÄin prema originalnoj recepturi naÅ¡ih zagorskih babica mogu se kuÅ¡ati na samoj manifestaciji “BabiÄini kolaÄi” u Humu na Sutli, kamo je ove godine natjecanje dovela upravo lanjska pobjednica Magda SveÄak.

www.vzaktualno.hr