O nedavno provedenoj kampanji “Odaberi svoju Å¡kolu”, o općenitom stanju u obrazovanju, te prednostima i nedostacima istog, ali i o realnim uzorima kojima Hrvatska i Varaždinska županija moraju težiti, razgovarali smo sa proÄelnikom Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije Miroslavom HuÄ‘ekom.
Jedinstvena kampanja u Republici Hrvatskoj “Odaberi svoju Å¡kolu” koju je provela i Varaždinska županija zavrÅ¡ila je prije desetak dana. Okupila je veliki broj osnovnoÅ¡kolaca s podruÄja Varaždinske županije kojima je predstavljeno 17 srednjih Å¡kola. OsmaÅ¡i i roditelji tako su mogli saznati sve o programima ponuÄ‘enih srednjih Å¡kola Äime im je uvelike olakÅ¡ana ponekad vrlo teÅ¡ka odluka. Koliko ste zadovoljni kampanjom i postoji li neÅ¡to po Äemu bi posebno izdvojili njezinu uspjeÅ¡nost?
Kampanja je poÄela prije 7 godina u Å¡kolskoj godini 2008/09. Upravni odjel za prosvjetu Varaždinske županije s partnerima: Županijskom gospodarskom komorom Županijskom obrtniÄkom komorom i Županijskim zavodom za zapoÅ¡ljavanjem, te srednjim Å¡kolama pokrenuo je ovaj projekt. Projekt je jedinstven po tome Å¡to na deset lokacija koje teritorijalno pokrivaju cijelu županiju daje neposredno cjelovitu informaciju svakom naÅ¡em “osmaÅ¡u” i njegovim roditeljima o mogućnostima srednjoÅ¡kolskog obrazovanja koje mu daje Županija, partneri i srednje Å¡kole.
Većina osnovnoÅ¡kolaca u svom izboru daljnjeg obrazovanja bira srednje Å¡kole smjeÅ¡tene u Varaždinu. Koliko uspijevate afirmirati srednjoÅ¡kolske centre u Ivancu, Vinici i dva nova centra u Ludbregu i Novom Marofu? Pretpostavka je da i oni jednako kvalitetno rade, bez obzira Å¡to su manji. Kako razbiti te predrasude pred uÄenicima, a Äesto i roditeljima koji nisu oduÅ¡evljeni miÅ¡lju da bi njihovo dijete moglo pohaÄ‘ati srednju Å¡kolu u nekoj manjoj sredini?
Srednje Å¡kole u sredinama izvan Varaždina jednako kvalitetno rade kao i Å¡kole u Varaždinu. Srednje Å¡kole u Novom Marofu, Ludbregu i Ivancu razvijaju se kao srednjoÅ¡kolski centri, a to znaÄi da uz gimnazijske programe imaju ÄetverogodiÅ¡nje, te trogodiÅ¡nje strukovne programe. Cilj i glavna motivacija je približiti srednjoÅ¡kolsko obrazovanje mjestu stanovanja jer to su Å¡kole kojima gravitira prostor od 20.000 stanovnika po Å¡koli. SliÄna situacija je i s srednjom Å¡kolom Arboretum Opeka ali s naglaÅ¡enim programima iz sektora poljoprivrede.
Varaždinska županija odredila je obrazovanje kao svoj prioritet. Postoje li neke eventualne prepreke na tom putu kojih ste svjesni kao prvi Äovjek prosvjete, sporta i kulture u Varaždinskoj županiji?
Ovom projektu pruža se puna podrÅ¡ka na svim razinama, od župana, zamjenika župana, pa do županijske skupÅ¡tine, a podataka da se 54% županijskog proraÄuna odvaja za prosvjetu to i potvrÄ‘uje. Ovakva podrÅ¡ka normalno predstavlja veliku odgovornost kako upravnog odjela za prosvjetu tako i Å¡kola.
Krajem ožujka bili ste na studijskom putovanju u Kanadu Äiji obrazovni sustav slovi kao jedan od najboljih na svijetu. U Äemu je stvar? Koje su razlike izmeÄ‘u naÅ¡eg obrazovnog sustava i onog kanadskog i je li uopće moguće neÅ¡to od toga primijeniti u Hrvatskoj?
Prema pokazateljima uspjeÅ¡nosti Kanadski obrazovni sustav je 4 po uspjeÅ¡nosti u svijetu. On je decentraliziran i vrlo jednostavno organiziran. NaÅ¡ županijski sustav ima sliÄnosti s kanadskim jer radimo na izvrsnosti i na sustavu koji uÄenika dovodi do uspjeha. Da bi bili joÅ¡ uspjeÅ¡niji potrebne su promjene koje ovise o zakonima koje donosi država.
Kakvi su općenito vaÅ¡i dojmovi iz Kanade, sigurni smo da ih ima…? Jeste li se možda susreli s Hrvatima koji tamo žive?
Dojmovi su takvi da potvrđuju da je Kanada uspješna zemlja u kojoj živi i naša Hrvatska zajednica od 250.000 ljudi.
Kako bi po vama izgledao idealni obrazovni sustav u Hrvatskoj i u konaÄnici hoće li Hrvatska ikada to doÄekati? Jesmo li ikada bili barem blizu tog ideala? U Äemu je “kvaka”?
NaÅ¡ obrazovni sustav može imati uzor u Kanadskom koji se temelji na racionalnosti, a glavni cilj mu je dovesti uÄenika odnosno studenta do uspjeha koji se provodi kroz izvrsnost. Takva filozofija se razvija i u naÅ¡em županijskom Å¡kolstvu. Mi kao županija sposobni smo organizirati takav uspjeÅ¡an obrazovni sustav. Da bi bili brži Ministarstvo mora prihvatiti takvu filozofiju ili ju barem dopustiti. U ovom trenutku ju dopuÅ¡ta kroz naÅ¡e eksperimentalne programe u srednjem Å¡kolstvu koje inplementiraju i druge županije, te kroz priznavanje centara izvrsnosti, kroz EU projekte. Naravno da to nije dovoljno.
NaÅ¡ obrazovni sustav svakako mora slijediti najbolje, a najbolji obrazovni sustavi vode brigu od predÅ¡kolskog odgoja preko osnovnog, srednjeg, visokoÅ¡kolskog te cjeloživotnog obrazovanja. U podruÄju predÅ¡kolskog odgoja najbolji vode brigu za naÅ¡e mlade prijatelje od Äetvrte godine starosti i svi oni dvije godine pohaÄ‘aju predÅ¡kolu. Kod nas je to prepuÅ¡teno općinama i gradovima koji u skladu s svojim mogućnostima organiziraju predÅ¡kolu. U većini sluÄajeva to je program od 150 sati. Isto tako, kod najboljih, u osnovnu Å¡kolu se kreće s navrÅ¡enih Å¡est godina i ona traje devet godina. Srednja Å¡kola traje 4 godine i ona je obavezna. UÄenici imaju po godini najviÅ¡e osam predmeta. Svi imaju isti standard izgraÄ‘enosti i opremljenosti Å¡kola. Socijalni programi koji ukljuÄuju prehranu, prijevoz i odjeću su standardizirani te na taj naÄin i iskljuÄuju mogućnost da je netko u Å¡koli gladan ili da njegova odjeća pokazuje njegovo socijalno stanje.
UÄitelji po svojim plaćama spadaju u viÅ¡i srednji sloj. Sve su to programi i aktivnosti koje dovode do situacije da se svi koji borave u Å¡koli ugodno osjećaju, a to je jedan od glavnih uvjeta da obrazovni sustav bude uspjeÅ¡an. Mi kao županija razvijamo istu filozofiju. U to se treba ukljuÄiti država, a za to je potrebno najviÅ¡e dobre volje.
ÄŒesto se može Äuti da ulaganje u obrazovanje jest velika i pozitivna stvar, ali u sveopćoj pesimistiÄnoj slici Hrvatske mnogi bi radije da se grade tvornice. Kažu – Å¡kola, fakulteta i obrazovanog kadra je mnogo, a Å¡to to vrijedi kada mladi magistri sjede kod kuće ili planiraju “isposlovati” odlazak negdje gdje ih Äeka sretnija budućnost… Kako gledate na to?
Ulaganje u obrazovanje je za tako malenu državu kao Å¡to je Hrvatska najvažnije, a obrazovni sustav treba organizirati da dovodi uÄenike i studente do uspjeha Å¡to znaÄi da se on Å¡koluje za zanimanje ili za zvanje koje je potrebno tržiÅ¡tu rada.
Najveća promjena u Å¡kolstvu naÅ¡e županije je to da smo sposobni se razvijati na naÄin kao i oni koji su najbolji u svijetu. Da bi to ostvarili moraju se brže mijenjati stvari na državnoj razini ili dogoditi decentralizacija.
www.vzaktualno.hr
