2014. – Stranica 659

Vic dana – U sauni

28. siječnja 2014.

145

Sjede trojica muÅ¡karaca u sauni.

Odjednom, zazvoni telefon i jedan se javi.

“Zdravo ljubavi, naÅ¡la sam jednu divnu ogrlicu, smijem li je kupiti?”

“A koliko koÅ¡ta?”

“Bila je 4.000 a sada je cijena pala na 3.200 eura.”

“Pa kupi je onda,” reÄe muÅ¡karac i, poÅ¡to je prekinuo vezu, upita:

“Momci, Äiji je ovo telefon?”

Senzacija na skejtu

28. siječnja 2014.

156

Pojedina djeca od dvije godine joÅ¡ ne znaju pravilno hodati, a ovaj dvogodiÅ¡njak veÄ‡ skejta, i to za ozbiljno. Ipak, ova priÄa i ne Äudi s obzirom da je dvogodiÅ¡njak rodom iz Australije najmlaÄ‘i od sedmero djece iz obitelji skejtera!

Najlikvidnija ponovno dionica AD Plastik

27. siječnja 2014.

234

Na ZagrebaÄkoj su burzi cijene dionica danas zavrÅ¡ile s negativnim predznakom. CROBEX je oslabio 0.45 posto dok je CROBEX10 izgubio na vrijednosti 0.41 posto. Ostvareno je oko 8,8 milijuna kuna redovnog prometa, a samo dvije dionice su ostvarile promet preko milijun kuna.

Najlikvidnija s prometom od 1,6 milijuna kuna je danas bila dionica AD Plastik koja je rasla 0,6%.

A slijedila ju je dionica Hrvatskog telekoma koja je izgubila na vrijednosti 0,4% na prometu od 1 milijun kuna.

U fokusu su bile joÅ¡ i dionice Valamar Adria Holding, Croatia Osiguranje i HUP Zagreb.

Danas su cijene dionica na europskim burzama bile pod pritiskom jer su ulagaÄi zabrinuti zbog pada cijena na trÅ¾iÅ¡tima u razvoju i pritiska na teÄajeve njihovih valuta. Posljedica je to usporavanja rasta kineskog gospodarstva, politiÄkih kriza u Argentini, Ukrajini i Turskoj te smanjenja poticajnih monetarnih mjera ameriÄkog Feda.

Nakon Å¡to je u prosincu odluÄila smanjiti programe kupnje obveznica za 10 milijardi dolara, na 75 milijardi mjeseÄno, oÄekuje se da Ä‡e ameriÄka srediÅ¡nja banka ovoga tjedna smanjiti te programe za dodatnih 10 milijardi dolara.

Sutra na ZagrebaÄkoj burzi oÄekujemo dan sliÄan danaÅ¡njem.

Stiven ToÅ¡, analitiÄar Fima vrijednosnica

Delagacija HGA iz GradišÄ‡a u VaraÅ¾dinu

27. siječnja 2014.

156

Danas je u Å½upanijskoj palaÄi upriliÄen prijem za delegaciju Hrvatske gospodarske agencije u GradiÅ¡Ä‡u (HGA), a ÄetveroÄlanu delegaciju primio je zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alan KoÅ¡iÄ‡ sa suradnicima, proÄelnikom Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Martinom Hajdinjakom i direktorom Agencije za razvoj VaraÅ¾dinske Å¾upanije Nikolom KuÄiÅ¡em.

Hrvatsku gospodarsku agenciju i njeno djelovanje predstavili su Älanovi uprave Thomas TomÅ¡iÄ‡ i Klaudija PauliÄ te ekspert za obnovljive izvore energije Franjo JandroÅ¡iÄ‡ i ekspert za poljoprivredu Hermann HeriÄ‡.

Zamjenik Å¾upana Alan KoÅ¡iÄ‡ izrazio je zadovoljstvo posjetom te naveo niz prednosti ovakve suradnje s GradiÅ¡Ä‡anskim Hrvatima, a upoznao ih je i s osobitostima Å½upanije, njenim gospodarskim i obrazovnim potencijalom, aktualnim projektima, planovima za buduÄ‡nost te ulagaÄkom klimom.

– DugogodiÅ¡nja praksa i iskustvo pokrajine GradiÅ¡Ä‡e u koriÅ¡tenju nacionalnih i europskih fondova, prijenos znanja bez jeziÄnih prepreka te tradicionalni socijalni i kulturni odnosi s GradiÅ¡Ä‡anskih Hrvatima zasigurno su prednost u povezivanju Å½upanije s ovom austrijskom regijom – zakljuÄio je zamjenik Å¾upana Alan KoÅ¡iÄ‡ te dodao kako je Austrija uvijek bila vaÅ¾an partner Hrvatskoj kako na politiÄkom tako i na gospodarskom podruÄju.

I direktor Agencije za razvoj VaraÅ¾dinske Å¾upanije Nikola KuÄiÅ¡ izrazio je zadovoljstvo susretom te izrazio nadu u zajedniÄku suradnju na nekim od moguÄ‡ih projekata, posebice na podruÄju obnovljivih izvora energije i poljoprivrede.

InaÄe, Hrvatska gospodarska agencija u GradiÅ¡Ä‡u osnovana je 2013. godine s ciljem intenziviranja gospodarskih odnosa, zajedniÄkoj realizaciji EU projekata na podruÄju regionalnog razvoja i obnovljivih izvora energije, poticanje inovacija i prijenos znanja. Agencija je osnovana na temelju dosadaÅ¡nje uspjeÅ¡ne suradnje GradiÅ¡Ä‡a i Hrvatske na kulturnom polju kroz djelovanje Hrvatskog kulturnog druÅ¡tva sa Å¾eljom da se poveÅ¾u gospodarski prostor VaraÅ¾dinske Å¾upanije, GradiÅ¡Ä‡a i ostale Austrije.

IzloÅ¾ba lepoglavskih Äipki iz Ureda predsjednika

27. siječnja 2014.

144

Lepoglavsko Äipkarstvo dobilo je joÅ¡ jedno vrijedno priznanje, ovog puta ono je stiglo od strane akademske zajednice. Naime, slaveÄ‡i 24. sijeÄnja, Dan fakulteta, Tekstilno-tehnoloÅ¡ki fakultet u Zagrebu priredio je izloÅ¾bu “ÄŒipka kao ukras, dar i nadahnuÄ‡e” na kojoj su predstavljeni vrijedni primjerci lepoglavske Äipke iz fundusa Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

RijeÄ je Äipkama koje su Uredu darovane joÅ¡ od vremena Josipa Broza Tita pa sve do danaÅ¡njih dana, kada u Uredu boravi hrvatski predsjednik Ivo JosipoviÄ‡, pokrovitelj izloÅ¾be otvorene u Galeriji TTF-a.

BuduÄ‡i da zbog sprijeÄenosti predsjednik JosipoviÄ‡ nije bio u prilici otvoriti navedenu izloÅ¾bu, uÄinila je to njegova osobna izaslanica Ankica MarinoviÄ‡, koja je, kao i rektor SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu Aleksa BjeliÅ¡, istaknula ljepotu, znaÄaj i vrijednost izloÅ¾enih Äipki ne samo za krajeve iz kojih dolaze veÄ‡ i za hrvatsku kulturu i baÅ¡tinu opÄ‡enito.

Na poziv Tekstilno-tehnoloÅ¡kog fakulteta u Zagrebu, proslavi Dana fakulteta nazoÄili su zamjenik lepoglavskog gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ te predstavnici Ekomuzeja Lepoglava predvoÄ‘eni njegovim predsjednikom Dejanom Bjelivukom, koji je najavio nastavak suradnje Ekomuzeja i Fakulteta. Ta Ä‡e suradnja biti vidljiva veÄ‡ za vrijeme trajanja ovogodiÅ¡njeg festivala Äipke u Lepoglavi.

– Sve lepoglavske Äipke izloÅ¾ene na ovoj izloÅ¾bi bit Ä‡e fotografirane te popisane. To Ä‡e nam pomoÄ‡i u njihovoj restauraciji, odnosno ponovnoj izradi s ciljem popunjavanju naÅ¡e arhive – rekao je Dejan Bjelivuk, koji je zajedno sa zamjenikom direktora Äipkarskog festivala, Mirkom VaroviÄ‡em i lepoglavskim Äipkaricama ovu priliku iskoristio da veÄ‡ sada najavi ovogodiÅ¡nje izdanje Äipkarskog festivala.

I dok su se u Galeriji TTF-a, zahvaljujuÄ‡i susretljivosti predsjednika Ive JosipoviÄ‡a, mogle razgledati lepoglavske Äipke nastale joÅ¡ u proÅ¡lom stoljeÄ‡u, u brojnim drugim fakultetskim prostorima izloÅ¾eni su bili studenski radovi inspirirani upravo Äipkom.

– Zadnjih se godina puno radilo na promociji lepoglavskog Äipkarstva. Korisno je da to viÅ¡e ne moramo raditi sami veÄ‡ nam u tome pomaÅ¾u Ured predsjednika i struka koja je prepoznala potencijal Äipkarstva. Dokazala je to i Äinjenica da je upravo lepoglavska Äipka imala Äast biti izloÅ¾ena na otvaranju Galerije TTF-a. Kad struka potvrdi vrijednost neÄega, u ovom sluÄaju lepoglavske Äipke, onda je to veliko priznanje – komentirao je sve veÄ‡u paÅ¾nju koja se pridaje lepoglavskoj Äipki zamjenik lepoglavskog gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ.

Predstavljen pilot projekt novog ustroja i rada

27. siječnja 2014.

163

Odlukom ministra unutarnjih poslova u pojedinim policijskim postajama na podruÄju Republike Hrvatske 1. sijeÄnja 2014. godine pokrenut je pilot projekt â€žNovi ustroj i organizacija rada u policijskim postajama III kategorije“, Äija puna primjena zapoÄinje sa 1. veljaÄe 2014. godine.

– S obzirom da uvoÄ‘enje nove organizacije rada donosi i neke promjene za graÄ‘ane Å¾elimo ih prije pune primjene projekta upoznati sa njegovim sadrÅ¾ajem i bitnim novinama koje Ä‡e sa sobom donijeti – poruÄuju iz PU meÄ‘imurske.

U ovaj projekt je na razini drÅ¾ave ukljuÄeno 107 policijskih postaja, a u Policijskoj upravi meÄ‘imurskoj to su Policijska postaja Prelog, Mursko SrediÅ¡Ä‡e i Å trigova.

Osnovni cilj ovog projekta je da se sa postojeÄ‡im brojem zaposlenika u policijskoj postaji poveÄ‡a efikasnost i isplativost rada smanjenjem administrativnih i poveÄ‡anjem operativnih poslova.

To konkretno znaÄi da Ä‡e se broj sluÅ¾benika koji u policijskoj postaji obavljaju tzv. administrativne poslove svesti na najnuÅ¾niji broj, kako bi se Å¡to viÅ¡e njih angaÅ¾iralo na terenu. Time bi se postigla veÄ‡a operativna pokrivenost terena, Å¡to bi u konaÄnici trebalo i pospjeÅ¡iti uÄinkovitost policije u svim segmentima sigurnosti.

Da bi se to postiglo nuÅ¾ne su promjene u organizaciji radnog vremena, radi Äega Ä‡e spomenute policijske postaje biti otvorene za rad sa strankama samo u jutarnjoj smjeni, svakodnevno u vremenu od 7,30 do 15,30 sati, nakon Äega Ä‡e zgrade biti zatvorene, a svi sluÅ¾benici Ä‡e biti angaÅ¾irani na terenu i samo prema potrebi dolaziti policijsku postaju.

Za graÄ‘ane novom organizacijom rada policije ipak neÄ‡e nastupiti znaÄajne promijene. Oni Ä‡e u jutarnjoj smjeni i nadalje moÄ‡i doÄ‡i u policijsku postaju ili svoju prijavu podnijeti putem telefona, dok Ä‡e izvan radnog vremena policijske postaje prijave podnositi putem telefona na dosadaÅ¡nje brojeve policijske postaje ili hitni broj policije 192. Ti Ä‡e pozivi biti automatski usmjereni na Operativno komunikacijski centar policijske uprave, Äiji operater Ä‡e im dati potrebne informacije, a kod potrebe za postupanjem poziv Ä‡e odmah preusmjeriti na rukovoditelja koji rukovodi sluÅ¾benicima na terenu, koji potom odmah pristupa organizaciji i provedbi zadaÄ‡e koja je potrebna. Na isti naÄin dakako graÄ‘ani i nadalje mogu pozivati i Centar 112 koji Ä‡e poziv preusmjeriti OKC-u policijske uprave.

Na ulaznim vratima svih policijskih postaja koje su ukljuÄene u projekt biti Ä‡e jasno istaknuti svi telefonski brojevi na koje graÄ‘ani mogu kontaktirati policiju i rukovoditelja na terenu i podnijeti svoje prijave, a ti Ä‡e brojevi biti istaknuti i na web stranici policijske uprave.

Za graÄ‘ane i dalje policijska postaja ostaje otvorena u jutarnjoj smjeni i upravni poslovi obavljaju se bez promjene, dok se oÄekuje da Ä‡e policijska usluga na terenu po pozivu graÄ‘ana biti brÅ¾a i efikasnija s obzirom na poveÄ‡ani broj ophodnji.

Ovaj Ä‡e se pilot projekt provoditi do 30. lipnja 2014. godine kada Ä‡e se provesti evaluacija njegovog uÄinka na stanje sigurnosti, uÄinkovitost i ekonomiÄnost rada policije u ovakvom organizacijskom obliku.

Pilot projekt je danas, 27. sijeÄnja 2014. godine u Policijskoj upravi meÄ‘imurskoj predstavljen i svim Äelnicima jedinica lokalne uprave i samouprave u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji.

www.vzaktualno.hr

Kada kao pravo umjetniÄko djelo…

27. siječnja 2014.

156

Umjetnost se u danaÅ¡nje vrijeme moÅ¾e aplicirati na bilo koji objekt, komad namjeÅ¡taja, ili Äak kadu. To je i uÄinila poznata talijanska inovatorica, Anika Elisabetta Luceri, stvarajuÄ‡i ove prekrasne kade koje vam donosimo danas…

Ove artistiÄke kade koje, ne samo da izgledaju veoma luksuzno veÄ‡ i autentiÄno, sigurno su veliki hit meÄ‘u bogatima i slavnima, ali i svatko drugi tko ih vidi, sigurno Ä‡e poÅ¾eljeti barem jednu!

Ergonomski oblik ove kolekcije pruÅ¾a savrÅ¡enu relaksaciju, a estetska vrijednost svake kade u obliku rukom oslikanih motiva na vanjskim stranicama je veoma kreativna i originalna.

Strast za umjetnoÅ¡Ä‡u ove talentirane umjetnice vidljiva je u svakom motivu, bilo klasiÄnom ili modernom, a koji Ä‡e vaÅ¡u kupaonicu diÄ‡i na posve novu razinu…

Koja je tebi najdraÅ¾a?

pinterest.com

www.timeout.hr

Ponos Hrvatske na prijemu u Uredu Å¾upana

27. siječnja 2014.

143

Zamjenica Å¾upana Krapinsko-zagorske Å¾upanije Jasna Petek 27.sijeÄnja primila je dobitnika nagrade Ponos Hrvatske, umirovljenog nastavnika Zvonimira VukoviÄ‡a iz Zlatar Bistrice.Zvonimir je cijeli svoj radni vijek proveo kao nastavnik tjelesne kulture u Osnovnoj Å¡koli Zlatar Bistrica, a ponos je Hrvatske jer je tijekom svoje karijere spasio Äak devet Å¾ivota.

Na prijemu u Uredu Å¾upana prepriÄao je nekoliko Å¾ivotnih situacija u kojima se naÅ¡ao spaÅ¡avajuÄ‡i druge od utapljanja. Tako je krajem 70-ih godina spasio turistkinju na slapovima Krke gdje ju je struja nosila prema elektrani, dok je u jednoj situaciji spaÅ¡avao dijete koje je ispalo iz Äamca. Skromno priÄajuÄ‡i o tome, Zvonimir je naglasio kako je to njegov Å¾ivotni poziv.

Na prijem je stigao s naÄelnikom opÄ‡ine Zlatar Bistrica Å½arkom MiholiÄ‡em koji je pohvalio svog sugraÄ‘anina spomenuvÅ¡i kako se Zvonimir naÅ¡ao u teÅ¡kim Å¾ivotnim okolnostima. U slobodno vrijeme Zvonimir se bavi gljivarenjem i ribolovom.

Uz Äestitke na Å¾ivotnom priznanju zamjenica Å¾upana Jasna Petek poruÄila je kako je Zvonimir ponos svih nas…

www.vzaktualno.hr

Koja je moderna definicija prevare?

27. siječnja 2014.

158

U nedavnom istraÅ¾ivanju, koje su provele stranice za upoznavanje partnera Christian Mingle i JDat otkriveno je da muÅ¡karci i Å¾ene imaju donekle drugaÄije definicije prevare, ali i da se moderno shvaÄ‡anje iste uvelike promijenilo…

Zanimljivo je da su stavovi o nevjeri s godinama ipak postali neÅ¡to liberalniji pa je tako u proÅ¡logodiÅ¡njem istraÅ¾ivanju 82 posto Å¾ena i 56 posto muÅ¡karaca izjavilo je da su sexting i online flertanje oblici varanja, dok ovogodiÅ¡nji rezultati pokazuju da je tek 68 posto Å¾ena i 51 posto muÅ¡karaca zadrÅ¾alo isti stav.

– U danaÅ¡nja moderna vremena postoje brojni faktori koji doprinose pomicanju granica i “miksanim” porukama Å¡to se tiÄe izlazaka i veza – tvrdi Rachel Sussman, braÄna i obiteljska terapeutkinja.

– Definicija prevare u vezama nije uvijek crno-bijela, ima tu mnogo nijansi sive – dodaje.

dailymail.co.uk

Devedeset posto Å¾ena (100 posto u 2013. godini) kaÅ¾e da je strastveno ljubljenje varanje, sa Äime se slaÅ¾e i 75 posto muÅ¡karaca (86 posto 2013. godine).

Seks s drugom osobom je varanje za 92 posto Å¾ena i 86 posto muÅ¡karaca.

InaÄe, studija je pokazala i da prevara Äesto ne znaÄi i kraj veze. Skoro Äetvrtina sudionika u istraÅ¾ivanju bi svejedno stala pred oltar sa osobom koja ih je prethodno prevarila. Ovome se nadovezuje podatak da je Äak 28 posto ispitanih priznalo prijevaru, u odnosu na 22 posto od prethodne godine.

www.timeout.hr

Volonteri Socijalne samoposluge u trgovinama!

27. siječnja 2014.

158

ProÅ¡lo je veÄ‡ viÅ¡e od mjesec dana otkada je u VaraÅ¾dinu otvorena Socijalna samoposluga ‘Kruh sv. Antuna’. Samim ulaskom u projekt znalo se da Ä‡e potreba biti velika, a sada, nakon mjesec dana rada, 300 je evidentiranih korisnika Socijalne samoposluge koji su primili paket s osnovnim Å¾iveÅ¾nim namirnicama, poput braÅ¡na, ulja, mlijeka, Å¡eÄ‡era, palente i sl., te higijenskim potrepÅ¡tinama.

Ako se uzmemo u obzir da evidentirani korisnici u prosjeku Å¾ive u troÄlanom kuÄ‡anstvu, zapravo se u mjesec dana od ljubavi i s ljubavlju, pomoglo oko 900 osoba. OÄekuje se daljnji porast broja evidentiranih korisnika koji bi mogao prijeÄ‡i brojku od 1000 osoba .

Prikupljene namirnice se lagano troÅ¡e. Stoga poÄetkom veljaÄe volonteri poÄinju prikupljati namirnice u trgovaÄkim centrima, a veÄ‡ 01.02 bit Ä‡e prisutni u Plodinama u Optujskoj i Gospodarskoj ulici.

Spremnost na sudjelovanje u ovom vaÅ¾nom projektu su osim Plodina pokazali i Mercator, Spar, Kaufland, Kitro i Branka, a oÄekuju se odgovore joÅ¡ nekih centara na podruÄju grada.

Prikupljanje namirnica Ä‡e se odvijati svake subote u drugom trgovaÄkom centru. Nadamo se da Ä‡e naÅ¡i sugraÄ‘ani biti osjetljivi na potrebe najsiromaÅ¡nijih u naÅ¡em gradu te na izlazu iz trgovaÄkog centra darovati za njih pokoju Å¾iveÅ¾nu namirnicu ili higijensku potrepÅ¡tinu.

www.vzaktualno.hr