2014. – Stranica 84 – Aktualno hr

"Biovrt" – Predavanje i razmjena sjemenja u Ludbregu

14. studenoga 2014.

235

Arhiva

Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja, udruga Å½ivot Ludbreg u suradnji s udrugom “Biovrt – u skladu s prirodom” dana 23. studenog (nedjelja) organizira predavanje “Nastanak, skupljanje i Äuvanje domaÄ‡eg sjemenja” i izloÅ¾bu sjemenja starih sorti sjemenja povrÄ‡a i cvijeÄ‡a te prigodnu razmjenu sjemenja.

Predavanje i razmjena sjemenja Ä‡e se odrÅ¾ati u terminu od 14:00-18:00 sati u prostorijama DruÅ¡tvenog doma ÄŒukovec, Vinogradska 2 (kraj Ludbrega).

Oba dogaÄ‘anja su besplatna i otvorena za javnost.

Na predavanju koje poÄinje u 15:00 sati Ä‡e biti prezentirane tehnike skupljanja i oÄuvanja sjemenja vrsti koje uzgajamo u naÅ¡im vrtovima. PredavaÄica Silvija Kolar-Fodor Ä‡e se osvrnuti na glavne obitelji biljaka i podijeliti svoja iskustva kako kod pojedinih vrsta uspjeÅ¡no uzgojiti, skupiti i saÄuvati sjeme za koriÅ¡tenje iduÄ‡ih godina, te zaÅ¡to je to vaÅ¾no za buduÄ‡nost ÄovjeÄanstva.

IzloÅ¾ba sjemenja starih sorti sjemenja povrÄ‡a i cvijeÄ‡a te prigodna razmjena sjemenja odrÅ¾ati Ä‡e se od 14:00-18:00 sati. – Pozivamo sve koji Äuvaju domaÄ‡e sjeme da sudjeluju u ovom dogaÄ‘aju i doÄ‘u razmijeniti sjeme. Oni koji nemaju sjeme za razmjenu do istog mogu doÄ‡i i donacijom za sjeme – javljaju iz udruge.

O predavaÄici: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica internetske stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica tekstova rubrike “Biovrtlarica” u prilogu Vrt – Äasopisa 24 sata, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi VeÄernjeg lista, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u prirodu i dugogodiÅ¡nja biovrtlarka.

Udruga”Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija, koja radi na promicanju i edukaciji o Å¾ivotu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o odrÅ¾ivom razvoju, promicanju oÄuvanja bioloÅ¡ke raznolikosti, te na promicanju ekoloÅ¡ke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka opÄ‡enito.

Udruga “Å½IVOT” Ludbreg – DruÅ¡tvo za bioloÅ¡ko-dinamiÄko gospodarenje,osnovano je 2005.godine,sa ciljem edukacije osoba zainteresiranih za ekoloÅ¡ku poljoprivredu,te osvjeÅ¡Ä‡ivanje ljudi o vaÅ¾nosti oÄuvanja tla,vode,zraka i svih Å¾ivih biÄ‡a na planeti Zemlji.Udruga se bazira na bio-dinamici metoda doktora RUDOLFA STEINER-a i od osnutka odrÅ¾ava razne seminare na temu ekoloÅ¡ke poljoprivrede.

www.vzaktualno.hr

VeÄeras otvorenje izloÅ¾be australskih AboridÅ¾ina

14. studenoga 2014.

553

Arhiva

Veleposlanstvo Australije u Republici Hrvatskoj organizira izloÅ¾bu australskih AboridÅ¾ina u galeriji Zlati Ajngel u VaraÅ¾dinu pod naslovom “Yilpinji: Ljubav, magija i obredi”. IzloÅ¾bu organizira veleposlanstvo Australije u Zagrebu u suradnji sa galerijom Zlati Ajngel i Koncertnim Uredom VaraÅ¾din.

IzloÅ¾ba “priÄa” o ljubavi i ljubavnim prijestupima u vizualnoj umjetnosti australskih AboridÅ¾ina. Veleposlanica Australije, Nj. E. Susan Cox, poziva Vas na sveÄano otvorenje izloÅ¾be u petak 14. studenog u 19:00 sati, galerija Zlati Ajngel, Gajeva 15, VaraÅ¾din.

IzloÅ¾ba Ä‡e biti otvorena za javnost od subote 15. studenog do nedjelje 30. studenog.

Yilpinji: Ljubav i ljubavni prijestupi u vizualnoj umjetnosti australskih AboridÅ¾ina

Yilpinji je kad muÅ¡karci pjevaju na muÅ¡kom ceremonijalnom podruÄju kako bi se Å¾ene u njih zaljubile, i onda se sve Å¾ene zaljube u muÅ¡karce jer su ih zaÄarali yilpinji pjesmama i svaki muÅ¡karac privuÄe Å¾enu za sebe.

(Paddy Patrick Jangala, pripadnik Warlpiri zajednice i leksikograf Warlpiri jezika, 1987, prev. s Warlpiri jezika Christine Nicholls)

UmjetniÄka djela u kolekciji Yilpinji dio su slabo poznate tradicije aboridÅ¾inske vizualne umjetnosti koja se odnosi na yilpinji, takozvanu ljubavnu magiju koju prakticiraju aboridÅ¾inske zajednice Warlpiri i Kukatja na podruÄju SrediÅ¡nje i Zapadne pustinje u Australiji. U Europi postoji bogata tradicija ljubavnih pjesama, poezije, drame i drugih knjiÅ¾evnih oblika koji se bave ljubavi. Primjera ima nebrojeno mnogo, od Shakespeareove drame Romeo i Julija do popularne pjesme grupe The Beatles “All You Need is Love”. Isto vrijedi i za vizualnu umjetnost u okviru koje su se, primjerice,talijanski majstori Äesto bavili tematikom ljubavi kroz mitoloÅ¡ke likove Venere, satirÃ¢ i Kupida, Amora i Psihe.

Kao Å¡to je sluÄaj sa svim apstraktnim pojavama, kulturno uvjetovano izraÅ¾avanje ljubavi valja tumaÄiti u Å¡irem dinamiÄnom druÅ¡tveno-kulturnom kontekstu u koji je ukorijenjeno. Stoga i pripovijesti i djela vizualne umjetnosti koji se odnose na Yilpinji Äine sastavni dio sveobuhvatnog aboridÅ¾inskog koncept Snivanja.

Ne propustite!

VaraÅ¾din se vratio na kino kartu Hrvatske

13. studenoga 2014.

562

Arhiva

Hrvatsku mreÅ¾u neovisnih kinoprikazivaÄa osnovalo je 27 kinoprikazivaÄa iz 24 hrvatska grada u Zagrebu proÅ¡log petka, 7. studenoga 2014. godine, a jedan od osnivaÄa bila je i Vanima, tj. kino Galerija. SkraÄ‡enog naziva Kino mreÅ¾a, ova udruga zamiÅ¡ljena je kao strukovna udruga koja Ä‡e okupljati digitalizirana i nedigitalizirana kina te Ä‡e zajedniÄkim nastupom prema javnosti osigurati veÄ‡u vidljivost ne samo kinoprikazivaÄima, veÄ‡ i filmovima koje ta kina prikazuju.

Upravni odbor Kino mreÅ¾e Äini petero Älanova iz Osijeka, Splita, Rijeke, Koprivnice i Zagreba, a za predsjednika je odabran Hrvoje Laurenta iz kina Europa iz Zagreba.

Ciljevi Udruge su umreÅ¾avanje i zastupanje interesa nezavisnih kinoprikazivaÄa, uÄinkovitije razmjenjivanje kinematografskih programa i prateÄ‡ih sadrÅ¾aja, poveÄ‡anje broja gledatelja u neovisnim kinima uz kontinuirano razvijanje kulturnih standarda repertoara, razvijanje promotivnih mjera, jaÄanje konkurentnosti i stvaranje dodatne vrijednosti u neovisnom kinoprikazivaÄkom sektoru, razvoj filmske pismenosti te odgoj i razvoj filmske publike, uÄinkovito koriÅ¡tenje dostupnih izvora financiranja te razvoj profesionalizma i specijalizacija djelatnika u kinoprikazivaÄkom sektoru.

U tijeku je registracija i izrada strategije udruge.

Iako varaÅ¾dinsko kino nije digitalizirano natjeÄajem iz 2011. godine, prijavljeno je ove godine na natjeÄaj Ministarstva kulture te se Vanima nada kako Ä‡e se izdvojiti sredstva upravo za ovo jedino preostalo gradsko kino kako bi moglo pratiti tehniÄke standarde danaÅ¡njice te joÅ¡ bolje i kvalitetnije pratiti aktualnu filmsku distribuciju. Vanima je tako svojim respektabilnim nacionalnim, europskim i svjetskim Älanstvima ovime dodala joÅ¡ jedno.

Podsjetimo Vanima je Älan najstarije meÄ‘unarodne asocijacije za animirani film ASIFA, podskupine ASIFA-e za voditelje animiranig filma AWG-a, europske organizacije koja brine o filmskoj pismenosti i kvalitetnim filmskim programima za djecu u kinima – ECFA te najstarije meÄ‘unarodne mreÅ¾e nezavisnih kina CICAE. Nacionalna Älanstva Vanime, uz novoosnovanu Kino mreÅ¾u, ukljuÄuju ZTK grada i Å¾upanije i Hrvatski filmski savez.

www.vzaktualno.hr

Podravka stekla još 10,09 posto dionica Mirne

13. studenoga 2014.

207

Arhiva

Podravka je u Äetvrtak izvijestila da je stekla joÅ¡ 10,09 posto dionica Mirne iz Rovinja te sada posjeduje 63,95 posto te rovinjske tvrtke. U Podravkinom izvjeÅ¡Ä‡u o preuzimanju Mirne navodi se da je sedmero dioniÄara prihvatilo ponudu za preuzimanje, a Podravka je isplatila i preuzela 37.153 dionica, odnosno 10,09 posto ukupno izdanih dionica Mirne.

Nakon ponude za preuzimanje, Podravka ima 235.362 dionice Mirne, koje Äine 63,95 posto od ukupnog broja redovnih dionica te rovinjske tvrtke. Obveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastala je za Podravku 25. kolovoza, kada je na tri javne draÅ¾be odrÅ¾ane putem trgovinskog sustava ZagrebaÄke burze stekla 198.209 redovnih dionica Mirne, pojedinaÄne nominalne vrijednosti 100,00 kuna, Å¡to je 53,86 posto temeljnog kapitala, odnosno 53,86 posto od ukupnog broja glasova na glavnoj skupÅ¡tini Mirne.

Cijena koju se Podravka u ponudi za preuzimanje obvezala platiti po dionici iznosila je 38,02 kune.

Broj nezaposlenih u listopadu 306.170

Prema posljednjim podacima HZZ-a u listopadu je broj nezaposlenih, nakon tri mjeseca, ponovno premaÅ¡io 300 tisuÄ‡a. Broj nezaposlenih tako je iznosio 306.170 Å¡to u odnosu na rujan predstavlja rast od 5,4% dok je na godiÅ¡njoj razini zabiljeÅ¾en pad za 11,1%. Pri tome rast na mjeseÄnoj razini i ne Äudi s obzirom na veÄ‡ uobiÄajena sezonska kretanja na trÅ¾iÅ¡tu rada, odnosno povratak sezonskih radnika ponovno u nezaposlenost, stoji u analizi RBA.

Vlada: Prihodi proraÄuna 106,4, a rashodi 118,9 milijardi kuna

Vlada je s danaÅ¡nje sjednice u Sabor poslala prijedlog drÅ¾avnog proraÄuna za iduÄ‡u godinu u kojem su prihodi planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit drÅ¾avnog proraÄuna za 2015. iznosi 12,5 milijarde kuna, prenosi HRT. U odnosu na ovu godinu, to je smanjenje deficita za neÅ¡to viÅ¡e od tri milijarde kuna.

Prijedlog proraÄuna za iduÄ‡u godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, dok se za 2016. godini predviÄ‘a rast od 1,3 posto, a u 2017. rast od 1,5 posto.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

NesreÄ‡u u Šenkovcu skrivio pijani 33-godišnjak

13. studenoga 2014.

215

Arhiva

Kao Å¡to smo veÄ‡ izvjestili, danas, oko 6.15 sati, u Å enkovcu u Ulici marÅ¡ala Tita, dogodila se prometna nesreÄ‡a u kojoj je poginuo 87-godiÅ¡njak iz Å enkovca, a nesreÄ‡u je prema informacijama iz PU meÄ‘imurske skrivio vozaÄ osobnog automobila ÄakoveÄkih registracijskih oznaka, 33-godiÅ¡njak iz Brezja, pod utjecajem alkohola u koliÄini od 0,74 g/kg.

VozaÄ brzinu kretanja vozila nije prilagodio vidljivosti, atmosferskim prilikama te stanju ceste, te zbog toga vozilom udario u pjeÅ¡aka, 87-godiÅ¡njaka iz Å enkovca, koji je prelazio kolnik izvan obiljeÅ¾enog pjeÅ¡aÄkog prijelaza, a da se prije stupanja na kolnik nije uvjerio da to moÅ¾e uÄiniti na siguran naÄin.

Vozilom Zavoda za hitnu medicinu ozlijeÄ‘eni pjeÅ¡ak prevezen je u Å½upanijsku bolnicu ÄŒakovec gdje je na Å¾alost u 8.15 sati preminuo.

Protiv vozaÄa osobnog automobila podnijet Ä‡e se kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniku u ÄŒakovcu, zbog poÄinjenja kaznenog djela “Izazivanje prometne nesreÄ‡e u cestovnom prometu”.

www.vzaktualno.hr

SluÅ¾be spremne za zimsko odrÅ¾avanje prometnica

13. studenoga 2014.

256

Arhiva

Standardi pri ÄiÅ¡Ä‡enju snijega na cestama neÄ‡e se smanjivati, istaknuto je na danaÅ¡njem sastanku o zimskoj sluÅ¾bi, koji je u Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu organizirala Å½upanijska uprava za ceste.

– Å½UC upravlja s 940 kilometara Å¾upanijskih i lokalnih cesta, dobar je dio u brdskom podruÄju pa to zahtjeva dodatnu paÅ¾nju u zimskom periodu. Priprema za zimsku sluÅ¾bu krenula je veÄ‡ u kolovozu tako da je sve spremno. U vrÅ¡nim optereÄ‡enjima 30-ak ekipa Äisti snijeg, osigurana je dovoljna koliÄina soli, oko 3.000 tona – rekao je ravnatelj Å½UC-a Tomislav OsonjaÄki dodavÅ¡i da je za zimsku sluÅ¾bu osigurano 8 milijuna kuna.

– PZC je dugogodiÅ¡nji izvoÄ‘aÄ radova na ÄiÅ¡Ä‡enju snijega na cestama u Å¾upaniji i gradu VaraÅ¾dinu. Zimska sluÅ¾ba je spremna Å¡to znaÄi da smo osigurali dovoljne koliÄine soli i kamenog posipala te opremili sva vozila zimskom opremom. U tijeku su joÅ¡ neki pripremni radovi prije nastanka zimskih uvjeta, postavljanje privremene prometne signalizacije, i to Ä‡e biti gotovo do kraja studenog – kazao je Mario VidoviÄ‡, Älan Uprave PZC-a.

Iako je novim Pravilnikom o odrÅ¾avnju cesta predviÄ‘ena visina snijega do 10 centimetara na autocestama, brzim i drÅ¾avnim cestama (I. I II. razina prednosti) te do 15 centimetara na Å¾upanijskim i lokalnim (III. I IV. razina), to neÄ‡e utjecati na smanjenje kvalitete ÄiÅ¡Ä‡enje snijega na prometnicama u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, veÄ‡ Ä‡e ona ostati na razini prijaÅ¡njih godina. Za taj posao i dalje su predviÄ‘eni isti kapaciteti mehanizacije i ljudstva, istaknuto je na sastanku.

Iz Policijske uprave varaÅ¾dinske podsjetili su vozaÄe da su na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije tri ceste tzv. “zimske dionice” na kojima je upotreba zimske opreme obavezna od 15. studenog do 15. oÅ¾ujka bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika. To su autocesta GoriÄan – Zagreb, drÅ¾avna cesta D2 od Dubrave KriÅ¾ovljanske do rotora u TurÄinu te spojna cesta na autocestu od rotora u TurÄinu. Policija Ä‡e nadzirati koriÅ¡tenje zimske opreme kako bi se, zajedno sa zimskom sluÅ¾bom, osigurala prohodnost i protoÄnost prometa u zimskim uvjetima.

Jutarnji varaÅ¾dinski

Seminar "Osnove intelektualnog vlasništva"

13. studenoga 2014.

253

Arhiva

Ponosni ste na svoje znanstveno, knjiÅ¾evno ili umjetniÄko djelo, novo rjeÅ¡enje tehniÄkog problema, atraktivan i jedinstven slogan, naziv ili logotip poduzeÄ‡a ili proizvoda, meÄ‘utim ne znate da li iste moÅ¾ete zaÅ¡titi kao oblik intelektualnog vlasniÅ¡tva? Zapravo, pitate se da li Vi kao kreator odreÄ‘ene intelektualne tvorevine moÅ¾ete ostvariti ugled, priznanje i novÄanu korist kao rezultat uloÅ¾enog truda?

Kako bi Vam pomogli u traÅ¾enju odgovora na prethodno postavljena pitanja, TehnoloÅ¡ko-inovacijski centar MeÄ‘imurje, u suradnji s DrÅ¾avnim zavodom za intelektualno vlasniÅ¡tvo i pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetniÅ¡tva i obrta, 19. studenog 2014. godine, od 10 do 13,40 sati, organizira besplatan seminar pod nazivom “Osnove intelektualnog vlasniÅ¡tva”.

Seminar Ä‡e se odrÅ¾ati u multimedijalnoj dvorani TehnoloÅ¡ko-inovacijskog centra MeÄ‘imurje, na adresi Bana Josipa JelaÄiÄ‡a 22B, ÄŒakovec (prostor bivÅ¡e vojarne) prema sljedeÄ‡em programu:

Program:

10.00 – 11.15

Vrste intelektualnog vlasniÅ¡tva i naÄini ostvarivanja zaÅ¡tite

Osnove intelektualnog vlasniÅ¡tva za mala i srednja poduzeÄ‡a

11.15 – 11.40

Pauza

11.40 – 12.40

Uloga intelektualnog vlasniÅ¡tva u poveÄ‡anju konkurentnosti na trÅ¾iÅ¡tu

Osvrt na relevantne primjere iz prakse

PreddijagnostiÄka ispitivanja potencijala intelektualnog vlasniÅ¡tva u MSP-u

12.40 – 13.10

Usluge zaÅ¡tite intelektualnog vlasniÅ¡tva u TICM-u – predstavljanje poduzeÄ‡a Patent Projekt

Proces zaÅ¡tite izuma patentnom i postupak registracije Å¾igova

13.10-13.40 Rasprava

Seminar je namijenjen svim potencijalnim nositeljima i stjecateljima prava intelektualnog vlasniÅ¡tva s ciljem unaprjeÄ‘enja njihova znanja o pojedinim podruÄjima prava, uz osvrt na ulogu intelektualnog vlasniÅ¡tva u poslovanju malih i srednjih poduzeÄ‡a.

Svi zainteresirani mole se da se prijave za sudjelovanje putem internetskog obrasca dostupnog OVDJE, do 18. studenog u 12,00 sati. Broj mjesta je ograniÄen, a prijave Ä‡e se uvaÅ¾avati prema redoslijedu zaprimanja.

O predavaÄima:

Mr. sc. Tanja MiloviÄ‡ voditeljica je Samostalne sluÅ¾be za izobrazbu, promicanje i razvoj primjene intelektualnog vlasniÅ¡tva u DZIV-u u kojem je zaposlena od 2000. godine. PohaÄ‘ala je viÅ¡e specijalistiÄkih edukacijskih programa od kojih se istiÄu edukacijski program AmeriÄkog ureda za patente i Å¾igove, Kineskog ureda za patente te Europske patentne organizacije. Autorica je struÄnih radova i osvrta iz podruÄja upotrebe intelektualnog vlasniÅ¡tva u razvoju inovacija i poslovanju.

Patent Projekt d.o.o. za vjeÅ¡taÄenje, projektiranje, tehniÄke, inÅ¾enjerske i savjetodavne usluge je poduzeÄ‡e inkubirano u TICM-u koje pruÅ¾a usluge iz domene upravljanja intelektualnim vlasniÅ¡tvom. Kao ovlaÅ¡teni patentni zastupnik i zastupnik za Å¾igove, za svoje klijente provode sve postupke glede ostvarivanja patentne zaÅ¡tite, zaÅ¡tite Å¾iga i industrijskog dizajna.