2014. – Stranica 86 – Aktualno hr

Kandidatura VaraÅ¾dina za EPK 2020 zajedno s irskim Galwayom?

13. studenoga 2014.

635

Arhiva

Ima li VaraÅ¾din svoj projekt u nadmetanju za titulu Europskog grada kulture 2020. godine? Izgleda da ima i da je temelj projekta usko vezan s gradom u Irskoj, zemlji koja daje drugu kulturnu prijestolnicu te godine. To je Grad Galway koji je ozbiljno nametnuo kandiddaturu u svojoj zemlji. Te su godine Republika Irska i Republika Hrvatska izabrane da daju titulare Europske prijestolnice kulture.

Sad se postavlja pitanje kakve veze ima VaraÅ¾din s Irskom kao i kakve su Å¡anse za dobivanje ove prestiÅ¾ne titule koja donosi velike pozitivne posljedice na dulji rok. Idemo redom.

S Galwayem je povezan Oscar Wilde, jedan od najznaÄajnijih irskih i svjetskih pisaca, dok je za VaraÅ¾din vezano ime Miroslava KrleÅ¾e, takoÄ‘er jednog od najveÄ‡ih. U VaraÅ¾dinu je Å¾ivjela i umrla njegova baka Terezija DroÅ¾ar roÄ‘. GoriÄanec i rodila KrleÅ¾inu majku Ivanu. Oba ova velikana pisane rijeÄi napisali su dramu Saloma, o biblijskom liku koji se do danaÅ¡njih dana interpretira i proteÅ¾e kroz umjetnost. Upravo je Saloma poveznica u VaraÅ¾dinskom projektu koji je nedavno u Bruxelessu podrÅ¾ala i visoka delegacija Galwaya.

Ovu nevjerojatnu podudarnost, da se ova dva grada natjeÄu za laskavu titulu Europske prijestolnice kulture iste 2020. godine u svojim zemljama, kao svoj prijedlog projekta podnijela je VaraÅ¾dinska inicijativa pisaca (VIP) i njegov inicijator Robertino Bartolec, ugledni varaÅ¾dinski knjiÅ¾evnik i nakladnik. Na taj naÄin temelj projekta EPK 2020. brzo je iskristaliziran kao objedinjujuÄ‡i za sve vidove umjetnosti, te su ga odmah podrÅ¾ale sve relevantne institucije i pojedinci u kulturi VaraÅ¾dina.

Tvorac ideje o Salomi je varaÅ¾dinski knjiÅ¾evnik i nakladnik Robertino Bartolec, koji je svoj projekt prijavio Gradu VaraÅ¾dinu.

– Moja intencija je da se svi ukljuÄimo u projekt. Ideju, razraÄ‘enu etaÅ¾u po etaÅ¾u, veÄ‡ sam predao Gradu. U njoj svi sudjeluju – pisci, slikari, glazbenici, ljudi iz teatra, muzej i svi drugi umjetnici. U razgovoru s ljudima uvijek naglaÅ¡avam kako to ne moÅ¾e biti partikularno i da smo svi unutra. To je polaziÅ¡na toÄka.

Prema kriterijima Europske komisije, koja Ä‡e dodijeliti status Europske prijestolnice kulture, program mora imati jasno izraÅ¾ene multikulturalne pretencije. Mora pokazati da je europski duhovni i nacionalni korpus, koliko god da je razjedinjen raznim nacijama, opet spojen i diÅ¡e identiÄnim, kulturno povijesnim, estetskim i duhovnim supstratom.

Ako ovo Å¡to nam se desilo, da se poveÅ¾emo s Galwayom, u gradu upropastimo ja Ä‡u biti straÅ¡no razoÄaran i ljut. Ovo je kao da nas je dodirnuo boÅ¾ji prst. Ne u generaciji, nego se to desi jedanput u povijesti da je Galway irski kandidat za EPK 2020 godine kad i mi dobivamo svojeg – rekao nam je u razgovoru Robertino Bartolec.

U Galwayu se svake godine odrÅ¾ava festival u Äast Oscara Wildea. Miroslav KrleÅ¾a je bio duboko vezan za baku Tereziju i njezinu Å¾ivotnu priÄu, a najdublje impresije i emocije i doÅ¾ivljaje njegovog djetinjstva, prema autobiografskim zapisima Djetinjstva 1902- 1903., vezani su uz bakin jezik, nepatvorenu sjevernohrvatsku baroknu kajkavsku frazu, Å¡to je bilo presudno za njegove Balade Petrice Kerempuha. Upravo je to dio teksta koji se nalazi na spomen ploÄi koja Ä‡e biti postavljena na kuÄ‡u u ulici Vladimira Nazora 6, u kojoj je nekad bila varaÅ¾dinska uboÅ¾nica Xenodochija i u kojoj je Å¾ivjela svoje posljednje dane baka Terezija. PloÄa Ä‡e biti postavljena 30. studenog, na dan kad je umro Oscar Wilde, kao simboliÄna povezanost dva velika knjiÅ¾evnika u projektu.

– Ja idem tim jednostavnim putem. Ukoliko su se, na sjeveru Europe u Irskoj, te u najnovijoj Älanici Europske unije u Hrvatskoj, naÅ¡la dva takva autora na istom motivu, na istoj temi, poanta je ta multikulturalnost. Dokaz da diÅ¡emo istim estetskim kulturnim suspstratom, jer desilo se to na prijelazu iz 19. u 20 stoljeÄ‡e i razlika izmeÄ‘u Wildeove i KrleÅ¾ine Salome je dvadesetak godina – kaÅ¾e Bartolec.

– Preostaje nam da razmotrimo gdje se suvremeni pisci iz ove varaÅ¾dinske parcele nalaze sa suvremenim irskim piscima iz Galwaya u ovom trenutku. Ako su se njih dvojica mogli tada naÄ‡i, da vidimo gdje se danas moÅ¾emo pronaÄ‡i. Gdje su nam bliske ili udaljene teme koje danas umjetniÄki artikuliramo. U Äemu je sad poanta. Na prijevodu se mora raditi godinu dana, na kazaliÅ¡noj predstavi se takoÄ‘er mora raditi godinu dana, ali slikari imaju prednost da radove imaju sada ili da u brÅ¾em roku naprave tematski ciklus Salome. Zato se ukljuÄuju Älanovi HDLU-a. Jer, to je jedan fascinantan biblijski motiv i priÄa se moÅ¾e isÄitavati na tisuÄ‡u naÄina. Mi Salomu danas moÅ¾emo percipirati ablematski, kao simbol konzumerizma, materijalizma, a Ivana Krstitelja kao drugi segment u druÅ¡tvu, onaj koji je danas potisnut, kao jedan moralan, etiÄki, suzdrÅ¾an, asketski lik, koji je potpuno ispario iz suvremen civilizacije. Taj mit je aktualan zauvijek. SadrÅ¾i politiÄke, nekakve korporacijske, te seksualne konotacije kroz samu Salomu, koja je femfatal, zastraÅ¡ujuÄ‡a. Dakle, djelo nudi beskrajno mnogo moguÄ‡nosti za interpretaciju – objaÅ¡njava vrlo gorljivo Bartolec.

Robertino Bartolec smatra da se u suradnju s Galwayom moÅ¾e krenuti odmah. Ne treba Äekati izbor i 2020. godinu. Na taj naÄin Ä‡e se unaprijediti sam projekt, a naÅ¡i umjetnici dobit Ä‡e novu Å¡ansu. Isto tako je i s irskim umjetnicima.

– Sad bi bilo zgodno da se sloÅ¾i taj likovni ciklus o Salomi, ozbiljniji katalog, dvojeziÄan ili trojeziÄan, I to je prva stvar u razmjeni. Ide se napraviti izloÅ¾ba u Galway. Hrvatski kandidat za EPK 2020 koji odlazi u goste irskom kandiddatu za EPK s temom koja povezuje najznaÄajnijeg pisca u povijesti koji doslovno potiÄe iz VaraÅ¾dina i ponajveÄ‡eg irskog pisca. IzloÅ¾bom Salome radimo suvremeni pogled varaÅ¾dinskih autora na mit o Salomi.

– Ja mislim da bi to bio izvanredan dogaÄ‘aj. Irci su ljudi otvorenog srca, jedan plemenit, dobroÄudan narod. A to nam sve ide na raÄun ove priÄe o EPK. I komisija bi prepoznala ovu vrijednost, kako su se spojila dva naroda na temelju jednog motiva i dva njihova pisca. Pogotovo Å¡to Komisija traÅ¾i suvremen pogled na svijet. Oni Å¾ele vidjeti ideju, jer ta ideja sad spaja, razvija, gradi, obogaÄ‡uje.

– Nakon toga ide situacija sa suvremenim piscima. PronaÄ‘imo teme koje spajaju danaÅ¡nju literarnu produkciju VaraÅ¾dina i ovog sjeverozapadnog kraja s autorima one sredine. A jako puno dodirnih toÄaka se bude naÅ¡lo baÅ¡ zbog toga, Å¡to ste rekli, da smo narodi povezani s povijeÅ¡Ä‡u, sudbinom, kulturom, pa i religijom, jer oni su katoliÄka zemlja.

Zatim je tu teatar.

– Ja sam razgovarao s gospoÄ‘om Jasnom JakovljeviÄ‡ i 2016. godine bi se moga postaviti predstava Saloma u kojoj je moÄ‡an Å¾enski lik, a joÅ¡ moÄ‡niji u KrleÅ¾inoj verziji. Zamislite tu razmjenu. Ta bi predstava mogla biti europski hit. I premijera bi mogla biti u Parizu, gdje je Wilde imao prvu premijeru.

MoÅ¾da to nekome zvuÄi totalno pretenciozno, kako sad u Parizu premijera. Ali ako se spoje dva grada, uz potporu europskih fondova, koji moraju tu izaÄ‡i u susret, Å¡to je to napraviti prekrasnu predstavu varaÅ¾dinskih i irskih trupa. pa i predstavljanje slika, te zajedniÄke knjige Wildea i KrleÅ¾a.

– To je straÅ¡na stvar u natjecanju za laskavu titulu Europske prijestolnice kulture, samo nam gradske vlasti trebaju dati malo vjetra u leÄ‘a. Recimo, kako ste Vi rekli, zaÅ¡to ne bi svake dvije godine ovdje bio dio festivala Oscara Wildea. Ovamo Ä‡e dolaziti svjetske face. DoÄ‘u naÅ¡i i svjetski predavaÄi i odrÅ¾e predavanja s teÅ¾inom ili doÄ‘e neki kazaliÅ¡ni mag. Na tome Ä‡emo odgajati i generacije koje dolaze – zakljuÄuje.

www.vzaktualno.hr/Nedjeljko KrÄar

Denis PeriÄiÄ‡: Ispravak teksta – “Kandidatura VaraÅ¾dina za EPK 2020 zajedno s irskim Galwayom”

Dan prevencije karcinoma u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji

12. studenoga 2014.

573

Arhiva

Besplatnim edukativnim predavanjima za graÄ‘ane, u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji Ä‡e se 13. studenog ove godine odrÅ¾ati Dan prevencije karcinoma. Predavanja Ä‡e se odrÅ¾ati od 17 do 19 sati u SkupÅ¡tinskoj dvorani Å½upanijske palaÄe, a obuhvatiti Ä‡e teme koje se odnose na rak trupa maternice, rano otkrivanje raka dojke i kirurÅ¡ke tretmane te fitonutrijenate i pravilnu prehranu u prevenciji raka.

O navedenim temama Ä‡e govoriti dr.sc. Aleksandra Å poljariÄ‡, dr.med., Irena StipeÅ¡eviÄ‡-RakamariÄ‡, dr. med., te Zdravko Zgrebec, dr.med.

OpÅ¡irnije…

Zapalite svijeÄ‡e za Vukovar ispred Gradske vijeÄ‡nice

12. studenoga 2014.

234

Arhiva

U ponedjeljak, 17. studenoga 2014. godine u 17 sati na Trgu kralja Tomislava, ispred varaÅ¾dinske Gradske vijeÄ‡nice bit Ä‡e obiljeÅ¾en Dan sjeÄ‡anja na Å¾rtvu Vukovara 1991. Ispred vijeÄ‡nice, uÄenici svih varaÅ¾dinskih osnovnih Å¡kola, zatim predstavnici braniteljskih udruga, grada i varaÅ¾dinske Å¾upanije kao i svi graÄ‘ani koji to Å¾ele svijeÄ‡ama Ä‡e ispisati rijeÄ VUKOVAR.

Predstavnici grada i Å¾upanije obratit Ä‡e se kraÄ‡im prigodnim govorima, a molitvu za Å¾rtve pale u Vukovaru povest Ä‡e veleÄasni Stjepan Najman, Å¾upnik Å¾upe Svetog Nikole.

Organizatori obiljeÅ¾avanja su Grad VaraÅ¾din i VaraÅ¾dinska Å¾upanija koji su kupili 500 svijeÄ‡a – lampiona u obliku vukovarskog vodotornja. Kupnjom lampiona u obliku vodotornja – jednog od simbola obrane Vukovara, pomaÅ¾e se Udruzi “Vukovarski leptiriÄ‡i” koja brine o djeci s poteÅ¡koÄ‡ama u razvoju.

Odluku o proglaÅ¡enju 18. studenoga Danom sjeÄ‡anja na Å¾rtvu Vukovara 1991. donio je Hrvatski sabor 1999. godine i tom je odlukom odreÄ‘eno na dostojanstven i primjeren naÄin odati poÄast svim sudionicima obrane grada Vukovara – simbola hrvatske slobode.

www.vzaktualno.hr

Goran Tribuson gostovao u koprivniÄkoj knjiÅ¾nici

12. studenoga 2014.

220

Arhiva

U koprivniÄkoj KnjiÅ¾nici i Äitaonici “Fran GaloviÄ‡” na knjiÅ¾evnoj veÄeri gostovao je Goran Tribuson, jedan od najproduktivnijih i najÄitanijih suvremenih hrvatskih knjiÅ¾evnika, filmski i televizijski scenarist, akademik i profesor na zagrebaÄkoj Akademiji dramske umjetnosti.

Osim Å¡to je napisao 32 knjige, radio je i scenarije za filmove â€žCrvena praÅ¡ina“, â€žNe dao Bog veÄ‡eg zla“, â€žPotonulo groblje“, â€žSrce nije u modi“, kao i za humoristiÄnu TV seriju â€žOdmori se, zasluÅ¾io si“ u suradnji sa svojom sestrom redateljicom SnjeÅ¾anom Tribusom te Äesto bio je i nagraÄ‘ivan za svoja djela.

Susret popularnog knjiÅ¾evnika s Äitateljima njegovih knjiga odrÅ¾ao se povodom obiljeÅ¾avanja Dana hrvatskih knjiÅ¾nica.

U spontanom razgovoru Goran Tribuson, roÄ‘eni BjelovarÄanin prisjetio se svog djetinjstva provedenog na jezeru Å oderica u blizini Koprivnice, govorio o onome Å¡to je napisao, Å¡to znaÄi biti knjiÅ¾evnik, s kojim se problemima susreÄ‡e…

– Sve Å¡to je u mojim knjigama, na neki naÄin sam proÅ¾ivio, ako ne direktno, onda preko priÄanja drugih. NajveÄ‡e uspjehe imao sam baÅ¡ sa knjigama u kojima govorim o dogaÄ‘ajima iz svog djetinjstva. ÄŒesto, pisao sam i krimiÄ‡e na koje sam znao potroÅ¡iti puno vremena u razmiÅ¡ljanju, kako da usmjerim radnju romana – rekao je Tribuson, te istaknuo, da za roman â€žPotonuli brod“ dobio je nagradu Äalskog, koji je kako kaÅ¾e, to Äak i za njega predepresivan roman, jer veÄ‡inom piÅ¡e â€žzafrkantske“ romane.

Osvrnuo se i na popularnu TV seriju â€žOdmori se, zasluÅ¾io si“, u kojoj su likovi identifikacija s njegovom obitelji.

– Jako je vaÅ¾no, da poznajete ono o Äemu piÅ¡ete. UÅ¾ivao sam pisati za seriju â€žOdmori se, zasluÅ¾io si“, dok velika zvijezda Vera Zima nije odluÄila, da viÅ¡e neÄ‡e glumiti u toj seriji. I sad imam napisanih Å¡est epizoda, koje nisu, a vjerojatni nikad niti neÄ‡e biti snimljene – kazao je poznati pisac te dodao, da piÅ¡uÄ‡i scenarij za tu seriju, izgubio je Å¡est godina Å¾ivota, jer u to vrijeme nije mogao pisati niÅ¡ta drugo.

Goran Tribuson kao zanimljivost, na kraju knjiÅ¾evne veÄeri, spomenuo je da nikad niÅ¡ta nije napisao za djecu, kao ni pjesme, osim nekoliko punk pjesama, koje je uglazbio njegov sin. No, zato je sluÅ¡ao buntovnu glazbu Rolling Stonese, Nicka Cavea, Led Zeppeline… kao i cijela njegova generacija roÄ‘ena u poslijeratno vrijeme.

www.vzaktualno.hr/Jasna Zagorelec

ProizvoÄ‘aÄke cijene pale 18. mjesec zaredom

12. studenoga 2014.

217

Arhiva

U listopadu su, osamnaesti mjesec za redom prevladali deprecijacijski pritisci te su proizvoÄ‘aÄke cijene industrije na ukupnom trÅ¾iÅ¡tu zabiljeÅ¾ile pad i na mjeseÄnoj i na godiÅ¡njoj razini, javljaju RBA analitiÄari.

Naime, cijene proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj a prodanih na domaÄ‡em i na stranom trÅ¾iÅ¡tu niÅ¾e su za 0,2% u odnosu na rujan te 1,9% u odnosu na isti mjesec proÅ¡le godine. Pri tome je doprinos padu doÅ¡ao od niÅ¾ih cijena i na domaÄ‡em i na stranom trÅ¾iÅ¡tu.

SluÅ¾beno: Atlantic grupa kupila Foodland

Atlantic Grupa je potpisala ugovor o stopostotnom preuzimanju tvrtke Foodland d.o.o. sa sjediÅ¡tem u Beogradu i proizvodnim pogonima u podnoÅ¾ju Kopaonika, u naselju Igros, priopÄ‡eno je danas iz te kompanije. Preuzimanje formalno stupa na snagu po odobrenju Srpske komisije za zaÅ¡titu konkurencije, oÄekivano poÄetkom iduÄ‡e godine, pojaÅ¡njavaju u Atlantic grupi.

U 2014. oÄekuje se ukupan promet ove kompanije od osam milijuna eura. Akvizicija prehrambene tvrtke s prepoznatljivim brendom Bakina tajna i paletom proizvoda vrhunske kvalitete predstavlja pojaÄanje brendiranog asortimana Atlantic Grupe i dodatni impuls u internacionalizaciji poslovanja. Asortiman Foodlanda prisutan je, naime, u viÅ¡e od 20 zemalja, a oko treÄ‡ine ukupne proizvodnje izvozi se na trÅ¾iÅ¡ta izvan regije (zapadnoeuropsko, ameriÄko, australsko, rusko, japansko)

Europske burze pod pritiskom bankarskog sektora

Na europskim su burzama u srijedu cijene dionica blago pale, nakon dva dana rasta, a pod najveÄ‡im su pritiskom dionice banaka koje su ameriÄki i britanski regulatori kaznili zbog nepravilnosti u trgovanju valutama. Pad indeksa ponajviÅ¡e je posljedica pada cijena dionica banaka, nakon Å¡to su ameriÄki i britanski regulatori kaznili pet banaka s ukupno 3,4 milijarde dolara zbog toga Å¡to nisu sprijeÄile njihove trgovce u manipulacijama na trÅ¾iÅ¡tu valuta.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Gradski muzej VaraÅ¾din u nedjelju slavi 89. roÄ‘endan

12. studenoga 2014.

234

Arhiva

Gradski muzej VaraÅ¾din otvoren je 16. studenog 1925. godine. U nedjelju, na 89. roÄ‘endanu, od 9 do 13 sati, za besplatan razgled bit Ä‡e otvoreni svi postavi i izloÅ¾be na tri lokacije muzeja.

Ravnatelj GMV-a Miran BojaniÄ‡ Morandini najavio je na danaÅ¡njoj konferenciji za novinare u palaÄi Herzer da Ä‡e, uz besplatne posjete svim odjelima, besplatno biti i struÄno voÄ‘enje svakih sat vremena od 9.15 do 12.15.

– Gradski muzej VaraÅ¾din iz godine u godinu biljeÅ¾i poveÄ‡anje broja posjetitelja. GodiÅ¡nje naÅ¡e postave i izloÅ¾be obiÄ‘e viÅ¡e od 50.000 posjetitelja Å¡to nas svrstava meÄ‘u pet najposjeÄ‡enijih muzeja u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ove godine otvorili smo novi stalni postav u Starom gradu – Kulturu odijevanja od 18. do sredine 20. stoljeÄ‡a, a 90. roÄ‘endan iduÄ‡e godine bit Ä‡e obiljeÅ¾en predstavljanjem djelatnika koji je od otvorenja muzeja bilo stotinjak – rekao je ravnatelj.

BojaniÄ‡ Morandini je posebno istaknuo program “Srijeda u Muzeju”, tjedno dogaÄ‘anje s otvorenjima izloÅ¾bi, tematskim predavanjima, koncertima i razgovorima o poznatim varaÅ¾dinskim obiteljima. DosadaÅ¡njih 35 besplatnih programa posjetilo je oko 3.500 ljudi. Gradski muzej VaraÅ¾din provodi i edukativni program “MIÅ – Muzej i Å¡kola” u kojem uÄenici varaÅ¾dinskih osnovnih Å¡kola besplatno posjeÄ‡uju postave, izloÅ¾be i radionice u muzeju.

GradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ pohvalio je djelatnike i aktivnosti Gradskog muzeja VaraÅ¾din.

– Svaki grad koji se Å¾eli zvati gradom kulture mora imati muzej i kazaliÅ¡te. VaraÅ¾din ima i jedno i drugo, muzej koji raste i kazaliÅ¡te s nacionalnim statusom – izjavio je HabuÅ¡. GovoreÄ‡i o buduÄ‡nosti muzeja gradonaÄelnik je najavio da Ä‡e otvorenjem “KuÄ‡e leptira” EntomoloÅ¡ki odjel biti preseljen iz palaÄe Herzer te da Ä‡e preseljenjem DrÅ¾avnog arhiva u bivÅ¡u vojarnu u Optujskoj zgrada “Å½itnice” kod Starog grada biti na raspolaganju Gradskom muzeju.

Podsjetimo da Ä‡e posjetitelji GMV-a u nedjelju od 9 do 13 sati u Starom gradu, besplatno moÄ‡i razgledati stalni postav Kulturnopovijesnog odjela te godiÅ¡nju izloÅ¾bu Älanova HDLU-a VaraÅ¾din, u palaÄi Herzer stalni postav EntomoloÅ¡kog odjela i izloÅ¾bu “Narod u nevolji / Veliki rat na varaÅ¾dinskom podruÄju” te u palaÄi Sermage izloÅ¾bu “KritiÄka retrospektiva” Naste Rojc i izloÅ¾bu slika Nedjeljka KrÄara. U sklopu â€žSrijede u Muzeju“ veÄeras u 19 sati bit Ä‡e odrÅ¾ano predavanje o 95 godina Planinarskog druÅ¡tva Ravna gora VaraÅ¾din, kojemu je jedan od utemeljitelja bio prof. KreÅ¡imir FiliÄ‡, osnivaÄ Gradskog muzeja VaraÅ¾din.

Jutarnji VaraÅ¾dinski

Habuš o nadolazeÄ‡oj sjednici GV-a, NK VaraÅ¾dinu i JUGS-u

12. studenoga 2014.

249

Arhiva

Rebalans proraÄuna, ÄiÅ¡Ä‡enje snijega u slijedeÄ‡e Äetiri godine te izvjeÅ¡Ä‡a o radu pet gradskih trgovaÄkih druÅ¡tava neke su od tema dnevnog reda sjednice varaÅ¾dinskog Gradskog vijeÄ‡a, najavljene za ponedjeljak, 17. studenog.

GradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡, zajedno s proÄelnicima upravnih odjela za komunal i financije Marijom Sambolecom i Mirelom IvankoviÄ‡, danas je novinarima predstavio dnevni red i pojaÅ¡njavao pojedine toÄke o kojima Ä‡e se raspravljati.

– Pred nama je rebalans proraÄuna, novi nakon srpnja, i moj je stav da, ako je potrebno, bude viÅ¡e rebalansa tijekom godine – uvodno je rekao gradonaÄelnik.

IvankoviÄ‡ je pojasnila da se proraÄunski prihodi smanjuju za 34,4 milijuna, a rashodi za 39,6 milijuna. Dio smanjenja odnosi se na 24 milijuna kuna za sanaciju bala u Brezju Å¡to neÄ‡e biti realizirano ove godine, dok su prihodi od poreza veÄ‡i za 900.000 kuna Å¡to je rezultat realnog planiranja, istaknula je proÄelnica za financije.

Komunalne poslove ÄiÅ¡Ä‡enja snijega u slijedeÄ‡e Äetiri godine trebao bi obavljati PZC, koji se jedini javio na natjeÄaj.

VaraÅ¾dinski gradski vijeÄ‡nici u ponedjeljak Ä‡e raspravljati o radu Varkoma, Parkova, Termoplina, TehnoloÅ¡kog parka i VaraÅ¾din Airporta te o izboru Älanova Savjeta mladih i dobitnicima javnih priznanja Grada varaÅ¾dina za 2014. godinu.

GradonaÄelnik HabuÅ¡ osvrnuo se i na dvije aktualne teme. O situaciji u Javnoj ustanovi Gradski stanovi ponovio je da “nije sve tako crno” te da Ä‡e se iÄ‡i u reviziju cjelokupnog poslovanja. O rjeÅ¡enjima za NK VaraÅ¾din, kojeg 17. studenog oÄekuje steÄajno roÄiÅ¡te, rekao je da bi najbolji bio otkup dugovanja od strane zainteresiranog kupca, zatim preoblikovanje, a najloÅ¡ije rjeÅ¡enje bi bio steÄaj.

Jutarnji VaraÅ¾dinski