ožujak 2015. – Stranica 32

600 mališana Dan kazališta slavi uz predstavu MINIMI

13. ožujka 2015.

240

Arhiva

ViÅ¡e od 600 varaÅ¾dinskih maliÅ¡ana iz Äak 13 gradskih i privatnih vrtiÄ‡a proslavit Ä‡e Svjetski dan kazaliÅ¡ta za djecu i mlade uz predstavu MINIMI, suvremenu interaktivnu plesnu predstavu za djecu, autora Sanje i Tilla FrÃ¼hwald.

Tog dana, 20. oÅ¾ujka u dva termina, ali i u dodatna dva termina par dana ranije, 17. oÅ¾ujka, vrtiÄ‡koj Ä‡e djeci u HNK VaraÅ¾din predstava MINIMI otvoriti svijet slobode i pokazati stvarnost iz perspektiva koje odrasli izgube i zaborave odrastajuÄ‡i.

Predstava otvara maÅ¡tu kroz lakoÄ‡u i brzinu prelaska iz realnog u nadrealno i u igru. “MINIMI” govori o uklapanju, pripadanju, o samostalnosti i samopouzdanju, govori o identitetu, o odrastanju i o trenucima kad smo “mali, ali smo veliki, odnosno nismo viÅ¡e mali, ali smo i dosta veliki da ne budemo mali…” Predstava je nastala u koprodukciji umjetniÄkog kolektiva VRUM, Prostora Plus iz Rijeke i zagrebaÄkog DK Dubrava, a izvodi ju uigrani glumaÄko-plesni ansambl (Petar Cvirn, Ana Mrak, Arijana PospiÅ¡il) s bogatim iskustvom u radu s najmlaÄ‘om publikom.

“MINIMI” se izvodi u okviru suradnje Klikera, prve hrvatske mreÅ¾e za razvoj suvremenog plesa za mladu publiku, i HNK VaraÅ¾din, u kojemu Ä‡e se dan kasnije, 21. oÅ¾ujka, odrÅ¾ati seminar/radionica za viÅ¡e od 50 varaÅ¾dinskih odgajatelja i pedagoga na temu kreativne neverbalne komunikacije i evaluacije izvedbenih umjetnosti. PredavaÄi Ä‡e biti akademski obrazovani plesaÄi suvremenog plesa Sanja Tropp FrÃ¼hwald i Larisa Navojec te akademski glumci Till FrÃ¼hwald i Petar Cvirn.

TakoÄ‘er, tu subotu naveÄer, VaraÅ¾dince svih uzrasta oÄekuje i jedna plesno-filmska poslastica. U Kinu Galerija u 20 sati poÄet Ä‡e projekcija dokumentarnog filma “Ples s Marijom” o 90-godiÅ¡njoj argentinskoj instruktorici plesa. Film je proÅ¡le godine nagraÄ‘en na Venecijanskom filmskom festivalu, a prije projekcije gledateljima Ä‡e biti predstavljen novi projekt Vruma za mladu publiku “The killer in me is the killer in you, my love”, autorskog dvojca FrÃ¼hwald. VaraÅ¾dinska premijera predstave bit Ä‡e na 7. Danima suvremenog plesa u lipnju.

Osvojite ulaznice za Tjedan smijeha

13. ožujka 2015.

282

Arhiva

VaraÅ¾dinci Ä‡e se od 20. do 29. oÅ¾ujka po Å¡esti puta druÅ¾iti sa Kerekesh Teatrom i njihovim gostima. Naime, vrijeme je za 6. Tjedan smijeha koji Ä‡e na daskama varaÅ¾dinskog HNK ugostiti Äak 14 predstava i 17 izvedbi, toÄnije sve predstave Kerekesh Teatra (DimnjaÄar, SkupÅ¡tina, Povratak ratnika, Debitanti, Ljubaf, Grimmix, Krtice), ali i probrane gostujuÄ‡e predstave poput “Istina”, boks komediju “Zlatne rukavice” GK Zorin Dom Karlovac, zatim “Pozdrav iz Remetinca” KazaliÅ¡ne skupine GemiÅ¡t, “ÄŒudesnu Å¡umu” Tvornice lutaka iz Zagreba, te “Sutra (ni)je novi dan” Teatra Exit.

Ukoliko im se Å¾elite pridruÅ¾iti na nekoj od predstava, javite nam se na nagrade@vzaktualno.hr s naznakom naziva predstave (i terminom ukoliko ih ima viÅ¡e) te budite najbrÅ¾i.

Najsretniji Ä‡e o dobitku biti obavijeÅ¡teni mailom.

Samo odaberite predstavu koju Å¾elite pogledati jer dijelimo:

2 x 1 ulaznicu za GRIMMIX 22.3. u 11:00 sati

2 x 1 ulaznicu za GRIMMIX 22.3. u 16:00 sati

2 x 1 ulaznicu za SUTRA (NI)JE NOVI DAN 26.3. u 20:00 sati

2 x 2 ulaznice za ZLATNE RUKAVICE 28.3.u 20:00 sati

2 x 2 ulaznice za ÄŒUDESNA Å UMA 29.3. u 11:00 sati

2 x 2 ulaznice za ÄŒUDESNA Å UMA 29.3. u 16:00 sati

Novo vodstvo PodruÅ¾nice HNS Bednja

13. ožujka 2015.

283

Arhiva

U utorak je odrÅ¾ana SkupÅ¡tina PodruÅ¾nice HNS Bednja na kojoj je izabrano novo vodstvo PodruÅ¾nice i to za predsjednika Damir Hranj, a za potpredsjednike Alen Sajko i Josip Jagarinec. Uz njih birani su i Älanovi PredsjedniÅ¡tva PodruÅ¾nice, Älanovi Nadzornog odbora, kao i predstavnici u Å½upanijskom vijeÄ‡u i Saboru HNS-a.

DosadaÅ¡nji predsjednik PodruÅ¾nice Alen Sajko podnio je iscrpno izvjeÅ¡Ä‡e o radu u proteklom razdoblju.

– Dolaskom Hrvatske narodne stranke na opÄ‡insku vlast 2001. godine pokrenuto je, sada se moÅ¾e slobodno nazvati,”Bednjansko proljeÄ‡e”, koje je na podruÄje opÄ‡ine Bednja donijelo novi entuzijazam i optimizam. OpÄ‡ina Bednja je u slijedeÄ‡ih desetak godina doÅ¾ivjela snaÅ¾ni pomak unaprijed kroz velike investicije u komunalnu infrastrukturu, unaprjeÄ‘enje obrazovanja te jaÄanje identiteta i samopouzdanja. Hrvatska narodna stranka je u tih desetak godina neprikosnoveno pobjeÄ‘ivala na svim izborima u opÄ‡ini Bednja. NajveÄ‡i uspjesi zabiljeÅ¾eni su 2005. godine na lokalnim izborima kada je Hrvatska narodna stranka osvojila 9 od 13 vijeÄ‡nika te 2009. godine na predsjedniÄkim izborima kada je predsjedniÄka kandidatkinja Hrvatske narodne stranke Vesna PusiÄ‡ jedino u opÄ‡ini Bednja pobijedila u prvom krugu, zahvaljujuÄ‡i autoritetu i aktivnostima Älanova Hrvatske narodne stranke na terenu. Hrvatska narodna stranka u Bednji djeluje kao Äisti centar, Å¡to bi se na engleskom jeziku nazvalo mainstream, jer se samo tako moÅ¾e okupiti preko 50% biraÄkog tijela. Hrvatska narodna stranka – PodruÅ¾nica Bednja danas ima oko 240 Älanova, Å¡est Älanova opÄ‡inskog vijeÄ‡a i opÄ‡inskog naÄelnika. Mislim da je to dobar kapital i zalog za buduÄ‡i uspjeÅ¡an rad Hrvatske narodne stranke u Bednji – poruÄio je Sajko.

Novoizabrani predsjednik podruÅ¾nice Damir Hranj kratko se zahvalio Älanovima SkupÅ¡tine koji su ga izabrali za predsjednika.

– Svjestan sam odgovornosti koju preuzimam kao novi predsjednik PodruÅ¾nice HNS u Bednji, buduÄ‡i da je niz godina jedna od najuspjeÅ¡nijih ne samo u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, veÄ‡ u Äitavoj Hrvatskoj. Mogu vam poruÄiti da Ä‡u nastaviti tim putem uspjeÅ¡nosti, pri Äemu Ä‡u se posebno zalagati za nove ideje i mlade ljude koji su ih spremni provoditi. Radit Ä‡emo zajedno na dobrobit svih mjeÅ¡tana opÄ‡ine Bednja, kao i do sada – poruÄio je.

Na sjednici je bio prisutan i predsjednik Å½upanijske organizacije HNS Predrag Å tromar, koji je pozdravio sve Älanove HNS-a i zaÅ¾elio im uspjeÅ¡an daljnji rad.

– PodruÅ¾nica HNS Bednja i dosadaÅ¡nji predsjednik zasluÅ¾uju sve pohvale u svojem radu. Uvijek ste bili primjer uspjeÅ¡nog rada stranke, ali i same opÄ‡ine, buduÄ‡i da je ovo Äetvrti mandat zaredom u kojem imamo svojeg naÄelnika. Puno se u tom razdoblju napravilo na podruÄju opÄ‡ine, no kao Å¡to znate i sami, pred nama su novi izazovi i projekti koje je potrebno rijeÅ¡iti. U tome Ä‡ete uvijek imati punu podrÅ¡ku i mene kao Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije – zavrÅ¡io je Å tromar.

www.vzaktualno.hr

Trodnevni Humanitarni Buvljak na varaÅ¾dinskom placu

13. ožujka 2015.

620

Arhiva

Humanitarni Buvljak se vraÄ‡a! Ovoga vikenda, od petka 13., pa do nedjelje 15. oÅ¾ujka, na varaÅ¾dinskom placu ponovo Ä‡e biti organizirana razmjena odjeÄ‡e za namirnice i druge potrepÅ¡tine. OdjeÄ‡a Ä‡e se na Å¡tandu “prodavati” od 9 do 15 sati, a sve kako bi olakÅ¡ali situaciju obiteljima kojima je pomoÄ‡ potrebna.

Humanitarni buvljak organizira udruga Direktna MladeÅ¾ ili skraÄ‡eno DIMLA koja je osnovana s ciljem okupljanja mladih kako bi se pridruÅ¾ili suoÄavanju sa aktualnim problemima zajednice, te preuzeli vodstvo i odgovornost u rjeÅ¡avanju tih problema.

– DoÄ‘i i trampaj se s nama! – pozivaju organizatori.

PrihvaÄ‡en sporazumni raskid ugovora o Biotehnološkom parku

12. ožujka 2015.

658

Arhiva

VeÄ‡inom glasova varaÅ¾dinsko je Gradsko vijeÄ‡e danas prihvatilo sporazumni raskid ugovora o BiotehnoloÅ¡kom parku. GradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ ocijenio je tu odluku strateÅ¡kom jer Grad vraÄ‡a zemljiÅ¡te koje Ä‡e u buduÄ‡nosti biti poduzetniÄka i industrijska zona.

– Od samog poÄetka bilo je jasno da je projekt BiotehnoloÅ¡kog parka megalomanski, da je Grad preuzeo obveze koje se nisu mogle ispoÅ¡tovati u roku. Deset godina kasnije, kao nova vlast, uspjeli smo iz ugovora izaÄ‡i uz minimalnu Å¡tetu. Ogroman je iznos, 5,3 milijuna kuna, ali prijetila je daleko veÄ‡a Å¡teta.

Ovim sporazumom vraÄ‡amo 780.000 m2 zemljiÅ¡ta Gradu VaraÅ¾dinu, dajemo si moguÄ‡nost za otvaranje nove poduzetniÄke i industrijske zone, za dolazak novih investicija jer Grad do ovog trenutka nije imao zemljiÅ¡te koje bi mogao ponuditi potencijalnim investitorima – rekao je HabuÅ¡ nakon Å¡to je Gradsko vijeÄ‡e donijelo odluku.

Dodao je da se nada da Ä‡e ovo biti pouka da se ovakvi ugovori i neodgovorno potpisivanje ugovora ne smiju dogoditi jer treba biti oprezan s gradskom imovinom. Gradsko je vijeÄ‡e donijelo i odluku da se od bivÅ¡eg gradonaÄelnika i tadaÅ¡nje gradske uprave zatraÅ¾i oÄitovanje o okolnostima sklapanja tog ugovora te da da se utvrdi odgovornost.

Podsjetimo, nakon postupka mirenja s ulagaÄem u BiotehnoloÅ¡ki park, rezultat je da ga Grad obeÅ¡teti za ulaganja te depozit odnosno da mu isplati 5.310.602,42 kune. Zbog toge je izglasan i prvi ovogodiÅ¡njin rebalans gradskog proraÄuna koji je poveÄ‡an za neÅ¡to viÅ¡e od pet milijuna kuna. U raspravi o ovoj temi vijeÄ‡nici su isticali neodgovorno potpisivanje takvog ugovora i paradoksalnu situaciju u kojoj Grad plaÄ‡a 5,3 milijuna da vrati svoje zemljiÅ¡te. SloÅ¾ili su se da je taj iznos na kraju “manje zlo” te je s 14 glasova “za” i Å¡est suzdrÅ¾anih vijeÄ‡nika HDZ-a, HSS-a i Hrasta prijedlog odluke o sporazumnom raskidu ugovora prihvaÄ‡en.

Prema gradonaÄelnikovoj najavi, ugovor Ä‡e se raskinuti u ponedjeljak, a do kraja oÅ¾ujka Grad bi trebao ponovo imati zemljiÅ¡te uz istoÄnu obilaznicu. VaraÅ¾dinski gradski vijeÄ‡nici danas su prihvatili i prijedlog da se raspiÅ¡e javni poziv za iskazivanje interesa za projekt upravljanja i razvoja varaÅ¾dinskog aerodroma. HabuÅ¡ je rekao da je gradska uprava odluÄila najprije provjeriti interes potencijalnih upravitelja, a potom i raspisati natjeÄaj kojim bi se pronaÅ¡ao investitor koji bi aktivirao aerodrom kao veliki gradski potencijal, uz ugraÄ‘ene mehanizme kontrole Å¡to do sad nije bio sluÄaj.

BivÅ¡i objekt Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Å poljar vraÄ‡a se u gradsko vlasniÅ¡tvo. Prema najavama, u njemu bi trebalo biti smjeÅ¡teno DruÅ¡tvo NaÅ¡a djeca te Centri izvrsnosti Elektrostrojarske Å¡kole, a moguÄ‡e i Zajednica tehniÄke kulture.

Danas je na Gradskom vijeÄ‡u odluÄeno da se izbori za mjesne odbore odrÅ¾e 31. svibnja.

Burnu raspravu izazvalo je imenovanje intendanta Hrvatskog narodnog kazaliÅ¡ta. Odbor za izbor i imenovanja preporuÄio je da se ne prihvati odluka KazaliÅ¡nog vijeÄ‡a o izboru Vesne Kosec-Torjanac za intendanticu. Povela se rasprava o autonomiji u odluÄivanju struÄnog vijeÄ‡a koje imenuje Gradsko vijeÄ‡e te politiÄkim pritiscima. Na kraju je veÄ‡inom glasova odbijena odluka KazaliÅ¡nog vijeÄ‡a i ide se s novim natjeÄajem.

UÄenici iz 5 zemalja u Gradskoj vijeÄ‡nici

12. ožujka 2015.

248

Arhiva

UÄenici iz Latvije, Rumunjske, Turske i Italije, koji s varaÅ¾dinskim domaÄ‡inima iz Druge gimnazije sudjeluju u projektu e(maths science), danas su posjetili Gradsku vijeÄ‡nicu. Zbog njihovog dolaska na pola sata prekinuta je sjednica Gradskog vijeÄ‡a kako bi gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ i predsjednik Gradskog vijeÄ‡a Josip Hehet ugostili uÄenike.

– Svaka razmjena uÄenika, osim upoznavanja drugih kultura i novih prijateljstava, je i razmjena znanja. Mi smo dio Europske unije. Granice postoje administrativne, ali ne postoje u glavama djece. Ona najlakÅ¡e ruÅ¡e barijere. Drago mi je da VaraÅ¾din ima priliku biti domaÄ‡in srednjoÅ¡kolcima iz Äetiri zemlje. Ovo je vrlo dobar program i vjerujem da Ä‡e doprinijeti Å¡irenju vidika i Å¡irenju znanja – rekao je gradonaÄelnik istaknuvÅ¡i da VaraÅ¾din s pravom nosi naziv Grada prijatelja djece.

InaÄe, projekt iz Erasmusa vrijedan je 120.000 eura, a fokusira se na razvoj empirijskih sposobnosti razmiÅ¡ljanja kod uÄenika, posebno jaÄanjem matematiÄkih i znanstvenih spoznaja kao poticaj za stjecanje novih metoda kroz upotrebu ICT alata.

VaraÅ¾din je prvi grad u kojem ovaj tjedan borave sudionici projekta.

Å½upanija nastavlja sufinancirati program obuke neplivaÄa

12. ožujka 2015.

274

Arhiva

Zamjenik Å¾upana Ivan Pal u Äetvrtak, 12. oÅ¾ujka posjetio je Å¡kolu plivanja za uÄenike treÄ‡ih razreda osnovnih Å¡kola na gradskim bazenima â€žCerine“, na kojima se trenutno provodi obuka za uÄenike PodruÄne Å¡kole KoprivniÄki Ivanec i MatiÄne Å¡kole Kunovec.

KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄka Å¾upanija nastavlja sufinancirati program obuke neplivaÄa za uÄenike treÄ‡ih razreda osnovnih Å¡kola, kojima je Å½upanija osnivaÄ. Program se provodi od 2008. godine te je i ove godine sklopljen Ugovor o provedbi programa obuke neplivaÄa u Å¡kolskoj godini 2014./2015. sa Udrugom kineziologa grada Koprivnice. Kroz program je obuhvaÄ‡eno 17 Å¡kola i 547 uÄenika treÄ‡ih razreda.

KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄka Å¾upanija financira rad uÄitelja plivanja u vrijednosti 89.161 tisuÄ‡a kuna te prijevoz uÄenika u okviru Ugovora o prijevozu uÄenika osnovnih Å¡kola, dok ulaznice za bazen podmiruju Å¡kole.

Plin za kuÄ‡anstva od 1. travnja jeftiniji 7 do 10 posto

12. ožujka 2015.

303

Arhiva

Vlada je donijela dvije odluke koje u konaÄnici utjeÄu na cijenu plina za kuÄ‡anstva. Prema odlukama Vlade, proizvoÄ‘aÄ plina na podruÄju Hrvatske, odnosno Ina duÅ¾na je prodavati plin opskrbljivaÄu na veleprodajnom trÅ¾iÅ¡tu, odnosno Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) po cijeni od 0,1715 kuna po kilovatsatu (kWH), Å¡to je gotovo 7 posto manje od dosadaÅ¡njih 0,1842 kune po kWh, a HEP je, kao opskrbljivaÄ na veleprodajnom trÅ¾iÅ¡tu, duÅ¾an prodavati plin opskrbljivaÄima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kuÄ‡anstva po cijeni od 0,2289 kuna po kWh, Å¡to je gotovo 12 posto manje od dosadaÅ¡njih 0,2595 kuna po kWh. Te bi se nove cijene primjenjivale od 1. travnja ove do kraja oÅ¾ujka iduÄ‡e godine.

Regulator, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) mora do kraja mjeseca odluÄiti u kojoj mjeri koji distributer pojeftinjuje plin, jer se u tu cijenu ugraÄ‘uju i troÅ¡kovi distributera, objasnio je. Procjena je Ministarstva gospodarstva da Ä‡e cijene za graÄ‘ane biti niÅ¾e izmeÄ‘u 15 i 25 lipa po prostornom metru, odnosno prosjeÄno od sedam do deset posto. Vrdoljak naglaÅ¡ava da cijena nije mogla biti sniÅ¾ena prije zime, jer regulatorna godina zavrÅ¡ava 1. travnja.

Hrvatska industrijska proizvodnja oÅ¡tro pala u sijeÄnju, najviÅ¡e meÄ‘u zemljama EU

Hrvatska industrijska proizvodnja oÅ¡tro je pala u sijeÄnju, najviÅ¡e meÄ‘u zemljama Europske unije, dok je na razini Unije stagnirala, izvijestio je u Äetvrtak europski statistiÄki ured. U sijeÄnju je sezonski prilagoÄ‘ena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj potonula Äetiri posto u odnosu na prethodni mjesec, Å¡to je njezin najveÄ‡i pad od proÅ¡logodiÅ¡njeg kolovoza. U prosincu 2014. smanjena je blagih 0,3 posto, pokazuju podaci Eurostata. Izrazitiji pad proizvodnje na mjeseÄnoj razini zabiljeÅ¾ila je prema raspoloÅ¾ivim podacima europskog statistiÄkog ureda i Latvija, za 3,1 posto, te Finska, za 2,5 posto, i Litva, za 2,3 posto. NajviÅ¡e je pak prema dostupnim podacima porasla proizvodnja na Malti, za 6,1 posto, te u MaÄ‘arskoj, za 4,3 posto. Hrvatska je i na godiÅ¡njoj razini u sijeÄnju zabiljeÅ¾ila najveÄ‡i pad industrijske proizvodnje meÄ‘u zemljama EU-a, za 4,9 posto. Slijedi Finska sa smanjenjem za 4,2 posto, te Latvija gdje se proizvodnja na godiÅ¡njoj razini u sijeÄnju smanjila 3,5 posto.

Dionice KonÄara kao jamstvo za kredit Borovu

Vlada je u Äetvrtak na sjednici donijela odluku o izuzimanju od prodaje dodatnih 8.350 dionica KonÄar Elektroindustrije d.d., koje Ä‡e se iskoristiti kao jamstvo za dodjelu kredita vukovarskom Borovu za restrukturiranje i okonÄanje predsteÄajne nagodbe. Vlada je veÄ‡ ranije, na sjednici 26. veljaÄe, od prodaje izuzela 51.650 dionica KonÄara, a danaÅ¡njom odlukom izuzeto je joÅ¡ dodatnih 8.350 dionica te kompanije. Ukupno se tako od prodaje izuzima 60.000 dionica KonÄara ukupne nominalne vrijednosti 28,2 milijuna kuna, Å¡to Äini 2,33 posto temeljnog kapitala tog druÅ¡tva.

Vlada je u Äetvrtak odobrila i drÅ¾avno jamstvo brodogradiliÅ¡tu “3. maj” za izgradnju tri plovila za Å¡vedskog naruÄitelja u ukupnom iznosu od 9,9 milijuna ameriÄkih dolara.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

MrsiÄ‡: Na sjeveru Hrvatske otvaraju se radna mjesta

12. ožujka 2015.

261

Arhiva

DanaÅ¡nji Sajam poslova u Vatrogasnom domu uz Äelne ljude Å¾upanije i grada obiÅ¡ao je i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando MrsiÄ‡. Minstar je potvrdio opravdanost ovakvih sajmova koji su odreda svi dobro posjeÄ‡eni.

– Na ovim sajmovima uvijek je lijepo vidjeti poslodavce, prije svega iz realnog sektora, koji zapoÅ¡ljavaju Å¡to znaÄi da je Hrvatska poÄela zapoÅ¡ljavati i da u Hrvatskoj, Å¡to se tiÄe ekonomije, postoji pozitivan uzlazni trend – izjavio je MrsiÄ‡.

Ministar kaÅ¾e da se na sjeveru Hrvatske vidi poveÄ‡ano otvaranje radnih mjesta i da se nada da Ä‡e veÄ‡i dio od onih koji su juÄer posjetili sajam naÄ‡i posao. U izjavi za medije MrsiÄ‡ je ponudio brojke ostvarene preko mjera za zapoÅ¡ljavanje. Tako je u protekle dvije godine viÅ¡e od 28 tisuÄ‡a mladih, nakon Å¡to su radili preko mjere za struÄno osposobljavanje, po isteku godine dana naÅ¡lo zaposlenje.

Ministar je najavio daljnje mjere za zapoÅ¡ljavanje mladih, ali i ostalih skupina.

InaÄe, na 8. po redu Sajmu poslova u varaÅ¾dinskom Vatrogasnom centru predstavila su se Äak 33 poslodavca koji su ponudili oko 500 radnih mjesta.

Potrebna je velika transformacija, a ne pojedinaÄne mjere

12. ožujka 2015.

218

Arhiva

VaraÅ¾dinskim poduzetnicima i direktorima veÄ‡ih i manjih tvrtki danas je u prostorijama Gospodarske komore predavanje odrÅ¾ao prof.dr.sc. Ljubo JurÄiÄ‡ iz Novog vala – Stranke razvoja. Tema predavanje – “RjeÅ¡enje izlaska iz krize”, koje JurÄiÄ‡ vidi u – reformama i u velikoj transformaciji, a ne pojedinaÄnim mjerama i potezima koji ne mogu spasiti Hrvatsku i izvuÄ‡i je iz ove situacije.

U svojoj “Velikoj transformaciji” kao najvaÅ¾nije reforme JurÄiÄ‡ nabraja reformu monetarnog sustava, javnih financija, rjeÅ¡avanje politike nelikvidnosti, reformu gospodarskog sektora i javne uprave te lokalnog preustroja, reformu i restrukturiranje javnih poduzeÄ‡a, promjenu vanjske politike te reformu pristupa prema okoliÅ¡u i odrÅ¾ivom razvitku.

– U okviru tih reformi postoje politike, ali suÅ¡tina svih reformi nisu pojedinaÄne mjere, veÄ‡ promjene cjelokupnog sustava koji funkcionira, dok podsustavi moraju biti usklaÄ‘eni, a sve sa ciljem poveÄ‡anja zaposlenosti, proizvodnje i plaÄ‡a. Nama nije cilj Äuvati teÄaj, porez ili dug, veÄ‡ ono zbog Äega postoji gospodarstvo i ekonomija, a to je da ljudi rade, da imaju plaÄ‡e i da mogu plaÄ‡ati svoje obaveze, te rjeÅ¡avati svoje dugove. Cilj je naravno i poveÄ‡anje izvoza kako bi se rijeÅ¡ili vanjski dugovi – objasnio je prof. JurÄiÄ‡ dodavÅ¡i kako se u prve dvije godine pametnom politikom proizvodnja moÅ¾e poveÄ‡ati pomoÄ‡u veÄ‡ postojeÄ‡ih kapaciteta.

– Vlada najavljuje velike investicije koje dolaze ili Ä‡e doÄ‡i i one mogu poveÄ‡ati proizvodnju za 4, 5 ili 6 godina, ali ako drÅ¾ava uÄ‘e u svaku djelatnost – tekstil, drvo, metal, poljoprivredu..- i vidi Å¡to je poduzetnicima prepreka za poveÄ‡anje proizvodnje, moÅ¾e sama pomoÄ‡i u rjeÅ¡avanju tog problema. Cilj jest u dvije godine u desetak industrija poveÄ‡ati proizvodnju za 20 posto, i to u industrijama koje koriste niÅ¡ta ili vrlo malo uvoznog materijala – pojasnio je te dodao kako uz tu politiku, postoje joÅ¡ dvije opcije.

Naime, druga mjera je temeljena na supstituciji, odnosno definiranju uvoznih proizvoda koji se koriste u velikoj mjeri, a koji se u kratkom roku mogu supstituirati sa domaÄ‡im proizvodima. TreÄ‡a mjera jest poveÄ‡anje domaÄ‡e potroÅ¡nje.

Na pitanje da li smatra da je Hrvatska i hrvatski mentalitet spreman za takav zaokret, JurÄiÄ‡ odgovara kako je to pitanje vjeÅ¡tine u prezentiranju ovih politika, ali i zrelosti samog druÅ¡tva.

– Ljudi biraju politiku na temelju percepcije i emocija, a ne tehniÄkih koeficijenata i strategije. To su politike koje rjeÅ¡avaju proÅ¡lost, a mi se time ne bavimo. Mi znamo znaÄenje proÅ¡losti i diskutiramo u sadaÅ¡njosti kako to proÅ¡lo iskustvo iskoristiti za bolju buduÄ‡nost. Koliko Ä‡e narod to prepoznati, je pitanje naÅ¡e vjeÅ¡tine, ali i zrelosti druÅ¡tva. Svi priÄamo da smo za plaÄ‡e, izvoz i rjeÅ¡avanje dugova ali od nijedne stranke nismo vidjeli ponudu rjeÅ¡enja tih problem. Oni se joÅ¡ uvijek gloÄ‘u oko populistiÄkih i povijesnih efekata danaÅ¡njice. No ako Hrvati poÄnu traÅ¾iti politiku koja Ä‡e rjeÅ¡avati probleme, mi naÄin imamo, ako se pak bira politika koja se bavi pravljenjem bolje povijesti, mi naÅ¾alost tu nemamo Å¡to – objasnio je.

Izlazak iz krize

JurÄiÄ‡ je na kraju komentirao i izjave nekih ministara, ali i cijele Vlade o skorom izlasku Hrvatske iz krize, ocijenivÅ¡i ih smijeÅ¡nima ali i nepoÅ¡tenima prema graÄ‘anima.

– Mi smo pali u rupu od 15 metara, toliko posto je pao GDP, te se sada koprcamo dolje u blatu, pa nam jedan centimetar gore ili dolje ne znaÄi niÅ¡ta. Naime, u ekonomiji se gleda cijela godina, tokom nje naravno ima oscilacija – pluseva i minuseva. No i dalje je proÅ¡la godina zavrÅ¡ila u minusu, makar smo bili puno u plusu, a joÅ¡ viÅ¡e u minusu. To Å¡to smo u jednom trenutku isplivali gore znaÄi samo da je doÅ¡ao jedan val ili zapuhnuo vjetar, no i dalje smo u rupi od 15 metara – poruÄio je JurÄiÄ‡ dodavÅ¡i kako se Hrvati sustavno navikavaju na bijedu.

– Nezaposlenost u Hrvatskoj iznosi 20 posto, dok je u svijetu ona tek 7 posto u prosjeku, i u JuÅ¾noj ili Srednjoj Americi i u Kini. Naravno postoje razliÄita mjerila, ali i dalje mi imamo 20 posto nezaposlenih i navikavamo ljude na bijedu, navikavamo ih da je to prirodna nezaposlenost. Pametne zemlje sa pametnom politikom, poput SAD-a, NjemaÄke i Japana, rastu po nekoliko posto i mi bi zapravo trebali rasti duplo viÅ¡e da bi postigli isti efekt, stoga je naÅ¡ rast od 0.1 ili 0.2 posto zapravo zastraÅ¡ujuÄ‡ – zakljuÄio je JurÄiÄ‡.

www.vzaktualno.hr/MG