travanj 2015. – Stranica 35

Besplatna edukacija o vaÅ¾nosti kastracije maÄaka

11. travnja 2015.

149

Udruga za zaÅ¡titu maÄaka “SkloniÅ¡te dobrote” poziva graÄ‘ane na edukativno predavanje gdje Ä‡e volonteri ukratko ispriÄati o radu udruge i naÄinu kako spaÅ¡avaju mace sa ulice, a glavna tema Ä‡e biti kastracija i njezina uloga u humanom smanjenju broja napuÅ¡tenih Å¾ivotinja.

Edukacija Ä‡e se odrÅ¾ati 02. svibnja 2015. godine u 18:00 sati na adresi Dr. Ivana Novaka 38 u ÄŒakovcu, Stari Hrast – 1. kat.

Volonteri Ä‡e objasniti Å¡to je kastracija/sterilizacija, kako se provodi, zaÅ¡to je bitna za maÄke, kako kastracijom svoje maÄke utjeÄemo na populaciju napuÅ¡tenih maÄaka, kako kastracija utjeÄe na broj napuÅ¡tenih maÄaka, te Å¡to je “Uhvati – Steriliziraj – Vrati” projekt.

Ulaz na edukaciju je besplatan, no s obzirom kako je udruga potpuno neprofitna organizacija koja se financira iskljuÄivo donacijama graÄ‘ana, na ulazu Ä‡e biti postavljena kasica orasica i kutija za donacije gdje zainteresirani mogu ostaviti novÄane donacije za pokrivanje veterinarskih troÅ¡kova, ali isto tako i donacije hrane, pijeska, dekica, zdjelica, igraÄaka i svega Å¡to bi udruzi moglo koristiti.

VijeÄ‡nik Cecelja: "Svaki tjedan – skandal jedan"

11. travnja 2015.

157

Å½eljko Cecelja, HRAST-ov vijeÄ‡nik u Gradskom vijeÄ‡u Grada VaraÅ¾dina u svom priopÄ‡enju medijima izraÅ¾ava svoj stav nadolazeÄ‡oj sjednici Gradskog vijeÄ‡a koja je zakazana za 17. travnja, ali i jednoj toÄkama njenog dnevnog reda koje se odnose na razrjeÅ¡enje aktualne ravnateljice DjeÄjeg vrtiÄ‡a VaraÅ¾din, Jasenke Husnjak i imenovanje nove.

PriopÄ‡enje sa naslovom “Svaki tjedan – skandal jedan” prenosimo u cijelosti.

Gradska vlast je graÄ‘anima VaraÅ¾dina ponovno, po ne znam (u prosjeku vjerojatno svaki tjedan) koji puta, priuÅ¡tila joÅ¡ jedan prvorazredni politiÄki skandal. Naime, proÅ¡li tjedan smo se bavili s izvjeÅ¡Ä‡em Ministarstva financija glede nenamjenski utroÅ¡enih sredstava iz projekta POS-a, a u provedbi JUGS-a. Ovaj tjedan su u javnosti objavljene informacije o izboru nove ravnateljice gradskih DjeÄjih vrtiÄ‡a. Ne bi bilo niÅ¡ta sporno u tome, s obzirom da postojeÄ‡oj ravnateljici 18.04.2015. prestaje poÅ¡teno odraÄ‘eni mandat.

MeÄ‘utim, sporan je izbor i imenovanje nove ravnateljice DjeÄjih vrtiÄ‡a, evo i zaÅ¡to.

PostojeÄ‡a ravnateljica je, kako sam rekao, poÅ¡teno obavila svoj dosadaÅ¡nji mandat, iza Äega stoje njezini rezultati. Da podsjetim, DjeÄji vrtiÄ‡i, kao gradska ustanova, jedna je od samo dvije gradske ustanove koja je dobila bezuvjetno revizijsko miÅ¡ljenje. To znaÄi da je ta gradska ustanova poslovala viÅ¡e nego uspjeÅ¡no drÅ¾eÄ‡i se, pri tom, kako zakona tako i naÄela ekonomiÄnosti u svakom pogledu, gospodarskom i financijskom, Å¡to je rijetka, gotovo endemska ustanova u kojoj se niÅ¡ta nije â€žmuljalo“ ili pak â€žÅ¡lampavo“ radilo.

Dakle, postojeÄ‡a ravnateljica, ne da je dobila prolaznu revizijsku ocjenu, ona je dobila ODLIÄŒNU ocjenu. Za poÄetak, na natjeÄaj za novu ravnateljicu prijavilo se Å¡est kandidatkinja. Od toga je pet njih bilo s visokom struÄnom spremom, meÄ‘u kojima je bila i postojeÄ‡a ravnateljica, Äiji je rad, kako sam spomenuo, bio besprijekoran, te jedna kandidatkinja s viÅ¡om struÄnom spremom. Svatko bi se, zdrave i racionalne pameti, prilikom izbora nove ravnateljice, rukovodio rezultatima postojeÄ‡e ravnateljice te s obzirom da se radi o uzornoj gradskoj ustanovi, a za Å¡to je logiÄno za zakljuÄiti, zasluÅ¾na izmeÄ‘u ostalog i upravo postojeÄ‡a ravnateljica, prepustio novi mandat upravo toj istoj ravnateljici.

No, u naÅ¡em gradu nije to tako. PostojeÄ‡a ravnateljica, bez obzira na svoje struÄne kvalitete i iskazane rukovodilaÄke sposobnosti, nije imala â€žono neÅ¡to“ Å¡to bi bilo dovoljno da bude ponovno izabrana na mjesto ravnateljice.

â€žOno neÅ¡to“ je â€žpartijska knjiÅ¾ica“, jer, iz informacija koje su procurile u medijima, novo izabrana ravnateljica bez obzira Å¡to, za razliku od postojeÄ‡e ravnateljice, nema toliko radnog iskustva (nije radila u javnoj ustanovi i nema visoku struÄnu spremu) ima kljuÄni uvjet, a to je Älanska knjiÅ¾ica stranke koja participira u vladajuÄ‡oj kukuriku koaliciji. Kako su veÄ‡ mediji prenijeli, tu Älansku knjiÅ¾icu buduÄ‡a ravnateljica je dobila netom prije dva mjeseca od pisanja ovog teksta. Nemam osobno niÅ¡ta protiv gospoÄ‘e koja je, dakle, po svemu sudeÄ‡i (no Äuda su moguÄ‡a) oÄito buduÄ‡a ravnateljica gradskih djeÄjih vrtiÄ‡a. No, protivim se i smatram sklandaloznim ponaÅ¡anje gradskih vlasti, bolje reÄ‡i kukuriku koalicije koja ponovno, po ne znam koji puta koristi mandat dobiven na izborima od strane graÄ‘ana grada VaraÅ¾dina, a u svrhu proteÅ¾iranja i brige za samo vlastitu politiÄku opciju, za â€žnaÅ¡e“, bezobzirno zanemarujuÄ‡i egzaktne interese graÄ‘ana grada VaraÅ¾dina. Prvoklasni sklandal!!!

Nismo se oporavili od sramote, a ne sklandala oko izbora intendantice HNK, a valjda da ne bi bilo dosadno, kukuriku koalicija nas je â€žpoÄastila“ s ovim aktualnim.

Nevjerojatno je, kako ova gradska vlast iz minornog politiÄkog pitanja, jer izbor ravnatelja gradskih ustanova jest jedino pitanje struke, a ne politiÄko pitanje, upliÄ‡e politiku na najsiroviji naÄin, a taj je, pitanje materijalnih interesa dobrih za â€žnas“ a da li je to dobro za graÄ‘ane grada VaraÅ¾dina, ne da nije bitno pitanje – to pitanje jednostavno niti ne postoji. â€žMi“ smo vlast, â€žgrad je naÅ¡“ a graÄ‘ani grada VaraÅ¾dina, koji sve plaÄ‡aju? Tko je to uopÄ‡e?

Sklandal za iduÄ‡i tjedan je veÄ‡ pripremljen. Radi se o sjednici gradskog vijeÄ‡a zakazanoj za 17.04.2015. Ta sjednica, sama po sebi, nije sklandal s obzirom da je dobro, da se sjednice sazivaju barem jednom mjeseÄno jer to dokazuje aktivnost gradskog vijeÄ‡a u gradu VaraÅ¾dinu, pa prema tome i pojaÄanu brigu za interese grada. No, skandalozan je dnevni red sjednice tog vijeÄ‡a, koji uz doduÅ¡e manje viÅ¡e vaÅ¾ne toÄke koje su potrebne za funkcioniranje grada, za glavne toÄke predviÄ‘a: razrjeÅ¡enje postojeÄ‡e ravnateljice, te imenovanje nove. O npr. izvjeÅ¡Ä‡u Ministarstva financija o dubiozi zvanoj JUGS, NIÅ TA!!! SmeÄ‡e, NIÅ TA!!! Dugovi grada – najnoviji BiotehnoloÅ¡ki park, NIÅ TA!!! OÄito to nije u fokusu interesa kukuriku koalicije. To Å¡to se radi o alarmantnim pitanjima radi kojih bi grad mogao biti blokiran, biti kaÅ¾njen od strane centralne vlasti – nije vaÅ¾no. To je, valjda, za kukuriku koaliciju, â€žnjihov a ne naÅ¡ problem“.

Dakle na predstojeÄ‡oj sjednici gradskog vijeÄ‡a gradonaÄelnik Ä‡e, kao Å¡to to radi redovito, iskoristiti â€žglasaÄku maÅ¡inu“ kukuriku koalicije za interes koji nikako nije u interesu grada i graÄ‘ana VaraÅ¾dina. No, pa zar to nije uobiÄajeno i za oÄekivati od â€žnjih“?

Ponovno se pitam, dokle Ä‡e to tako? GraÄ‘anke i graÄ‘ani grada VaraÅ¾dina ovo je NAÅ grad, a ne NJIHOV! Imajte to na umu prilikom slijedeÄ‡ih izbora.

Å½eljko Cecelja, gradski vijeÄ‡nik

Partnerstvo Gimnazije iz VaraÅ¾dina i St. Petersburga

11. travnja 2015.

164

U organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, izaslanstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije u kojem su bili zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ i ravnateljica Druge gimnazije VaraÅ¾din Zdravka GrÄ‘an boravilo je tri dana u Moskvi i St. Petersburgu.

Glavni cilj posjeta bilo je sluÅ¾beno potpisivanje ugovora o partnerstvu izmeÄ‘u varaÅ¾dinske Druge gimnazije i Gimnazije 227 iz St. Petersburga, a Veleposlanstvo je organiziralo i niz bilateralnih sastanaka.

Zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ susreo se i sa zamjenicom veleposlanika RH u Rusiji Rinom EteroviÄ‡ Goreta, koja uz tu zemlju pokriva i Bjelorusiju i Kazahstan. Zamjenica veleposlanika je pohvalila nastojanja VaraÅ¾dinske Å¾upanije na ovakvim meÄ‘unarodnim aktivnostima te predstavila aktivnosti veleposlanstva i moguÄ‡nosti za suradnju VaraÅ¾dinske Å¾upanije s ruskim partnerima na projektima obrazovanja, kao i gospodarstva i turizma.

Tom je prigodom zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ istaknuo kako je vrlo zadovoljan ovim posjetom, a osobito prijemom i sastankom s direktoricom Komiteta za obrazovanje grada St. Petersburga Å½anom Vorobjevom.

– Grad St. Petersburg ima gotovo 5 milijuna stanovnika, viÅ¡e od cijele Hrvatske. GospoÄ‘a Vorobjeva kao direktorica Komiteta za obrazovanje odnosno ministrica obrazovanja kao osnivaÄ upravlja s 2.700 obrazovnih ustanova, od Äega je 630 Å¡kola. U odnosu na naÅ¡u zemlju, Rusija ima neÅ¡to razliÄitiji obrazovni sustav, kojeg se kod nas pomalo podcjenjuje, Å¡to je potpuno neopravdano jer imaju vrlo kvalitetno obrazovanje – istaknuo je zamjenik KiÅ¡iÄ‡.

Naime, Grad St. Petersburg jako puno ulaÅ¾e u obrazovanje, potiÄe svoje ustanove i na meÄ‘unarodne aktivnosti i lider je po obrazovanju u cijeloj Rusiji, sliÄno kao i VaraÅ¾dinska Å¾upanija u hrvatskim okvirima.

– S obzirom na to da je naÅ¡a Druga gimnazija jedina Å¡kola u Hrvatskoj koja u redovnom programu nudi ruski jezik dogovorili smo da prvotna suradnja krene preko te Å¡kole i ruskog partnera Gimnazije 227, ali i da nakon toga imamo puno prostora za Å¡irenje suradnje. Prije svega, to su programi strukovnih i tehniÄkih zanimanja i glazbenog obrazovanja koji su im iznimno dobro razvijeni. Izvrsni su i na podruÄju robotike gdje su meÄ‘u najboljima u svijetu, a posebno je bilo korisno Äuti kako i oni imaju razvijene naÄine rada s talentiranim uÄenicima koji dosta podsjeÄ‡aju na naÅ¡e Centre izvrsnosti – rekao je KiÅ¡iÄ‡.

Grad St. Petersburg je pobratimljen veÄ‡ dugi niz godina s Gradom Zagrebom te Ä‡e u rujnu delegacija St. Petersburga posjetiti Zagreb, a tada se oÄekuje i posjet VaraÅ¾dinu i daljnji razgovori na konkretizaciji Å¡ire suradnje, a partnerske Å¡kole Ä‡e dotad nastaviti suraÄ‘ivati. Zamjenik KiÅ¡iÄ‡ posebno zahvaljuje hrvatskom veleposlanstvu i diplomatkinji Sandri TvrtkoviÄ‡ na odliÄnoj organizaciji posjeta i poticanju na ovakvu vrstu suradnje.

TakoÄ‘er, zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ bio je nazoÄan i sluÅ¾benom sastanku i potpisivanju ugovora o partnerstvu koji su potpisali ravnateljica Druge gimnazije Zdravka GrÄ‘an i direktor santpeterburÅ¡ke Gimnazije 227 Vladimir Sedov.

– Kao Å¡koli koja razvija brojne meÄ‘unarodne projekte veseli me da u tome imamo i snaÅ¾nu podrÅ¡ku VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Kako jedini imamo ruski jezik bilo nam je logiÄno da se poveÅ¾emo s nekom ovdaÅ¡njom kvalitetnom Å¡kolom. Gimnazija 227 ima dosta sliÄnosti s nama, od broja uÄenika do brojnih meÄ‘unarodnih aktivnosti i kroz partnerski odnos oÄekujem dobru i dugotrajnu suradnju. Zasad neÄ‡emo moÄ‡i zajedniÄki aplicirati na EU programe mobilnosti Erasmus ili neke druge, jer Rusija joÅ¡ nema ugovor s EU o moguÄ‡nosti sudjelovanja u tim programima. MeÄ‘utim, kreÄ‡emo veÄ‡ za koji tjedan kroz on-line uÄenje, a zatim slijedi u novoj Å¡kolskoj godini razmjena profesora ruskog jezika, a vjerujem uskoro i uÄenika, kao i neki drugi zajedniÄki projekti – istaknula je po potpisivanju ugovora ravnateljica Druge gimnazije Zdravka GrÄ‘an.

U gospodarskom dijelu posjeta Veleposlanstvo je organiziralo sastanak zamjenika Å¾upana KiÅ¡iÄ‡a s potpredsjednikom Uprave tvrtke Daljpiterstroj Andrejom SolÅ¾enikinom. RijeÄ je o jednoj od najveÄ‡ih tvrtki u graÄ‘evinskoj branÅ¡i u St. Petersburgu koja zapoÅ¡ljava oko tri tisuÄ‡e ljudi, a odnedavno ima i predstavniÅ¡tvo u Hrvatskoj. Zamjenik KiÅ¡iÄ‡ je prezentirao gospodarske pokazatelje VaraÅ¾dinske Å¾upanije, posebno naglaÅ¡avajuÄ‡i prednosti poslovnih zona te JPP projekte dogradnje varaÅ¾dinske bolnice i Äetiriju osnovnih Å¡kola.

"Svinje" na varaÅ¾dinskoj Sceni Zvonimir Rogoz

11. travnja 2015.

175

U ponedjeljak 13. travnja i u Äetvrtak 16. travnja u 20 sati na Sceni Zvonimir Rogoz moÅ¾ete pogledati predstavu “Svinje” Tomislava Zajeca u reÅ¾iji Damira Zlatara Freya i uÅ¾ivati u fenomenalnim glumaÄkim kreacijama dvojice mladih glumaca Matije Kezelea i Gorana GuksiÄ‡a.

Dvije sestre na izoliranoj svinjogojskoj farmi Å¾ive idiliÄnim, seoskim Å¾ivotom. Starija je sestra potpuno posveÄ‡ena svinjama i brizi za invalidnog oca kojeg za kaznu drÅ¾i u Å¡upi, dok mlaÄ‘a provodi dane u traÅ¾enju Å¾ivotne profesije koja bi joj pomogla u odlasku s farme u bolji Å¾ivot. …

Drama “Svinje” (2001.) Tomislava Zajeca do sad je uz praizvedbu u Vinkovcima (2003.) doÅ¾ivjela joÅ¡ dva uprizorenja, u Zagrebu (2011.) i Ljubljani (2012).

Iz kritike:

Izvrsna, zabavna predstava koja tek na kraju otkriva Å¡aku punu znaÄenja. Dotad ti to nije presudno, jer u jedva sat vremena koliko traju “Svinje” ne prestajeÅ¡ uÅ¾ivati u odliÄnim glumcima Matiji Kezeleu i Goranu GuksiÄ‡u. Gotovo Äitavo vrijeme su samo njih dva na sceni, ali su tako dinamiÄni, brzi i puni energije da ostavljaju dojam da ih je puno viÅ¡e, i da Äitavo vrijeme na sceni imamo omanju dobro uigranu trupu….(SnjeÅ¾ana PaviÄ‡, VOLIM KAZALIÅ TE)

Predstavljen edukativni film "16 glava za ljudska prava"

11. travnja 2015.

192

U Multimedijalnoj dvorani ACT odrÅ¾ana je premijera edukativnog animiranog filma 16 glava za ljudska prava – 16 minds for human rights za uÄenike/ce koji su radili na njegovom stvaranju, predstavnike partnera i suradnika projekta i udruge Zora te medije.

16 glava za ljudska prava – 16 minds for human rights (5 min) animirani je film nastao u sklopu projekta “Mladi za ljudska prava”.

Nakon radionica o ljudskim pravima i aktivnom graÄ‘anstvu koje je provela udruga Zora, animirani film kreiralo je 16 uÄenika/ca iz svih srednjih Å¡kola grada ÄŒakovca uz mentorstvo Å kole animiranog filma (Å AF).

KoristeÄ‡i crtani film (tehnika crteÅ¾ na papiru) i 2D raÄunalnu doradu, na mladima jednostavan naÄin obradili su problematiku ljudskih prava na naÄin kako ih oni vide.

Prikazali su razliÄite scene krÅ¡enja ljudskih prava sa kojima se svakodnevno susreÄ‡emo, a moÅ¾da ih niti ne primjeÄ‡ujemo, poput prava na obrazovanje, na Å¾ivot bez nasilja, na slobodu izraÅ¾avanja, vjeroispovjesti i sliÄno. Film Ä‡e mladi prikazivati vrÅ¡njacima u svojim Å¡kolama s ciljem da ih informiraju koja su njihova prava kako bi znali primijetiti njihovo krÅ¡enje, te s ciljem razumijevanja da Äak i u teÅ¡kim situacijama moÅ¾emo reagirati na pravilan naÄin.

Na izradi filma radili su uÄenici/ce Mateja Drk, Nikola JankoviÄ‡, Veronika KuÅ¡ek, Marina Mezga, Katarina Pergar, Ivana Vuk, Petra Å adek, Petra CeroveÄki, Luka Lesjak, Igor MurkoviÄ‡, Mateja Horvat, Tina Hatlak, Zoe KolariÄ‡, Samantha Å kvorc, Rea VidaÄiÄ‡ i Nina Horvat.

Film 16 glava za ljudska prava takoÄ‘er je besplatan edukacijski materijal za potrebe GraÄ‘anskog odgoja pa Ä‡emo ga poslati i svim srednjim Å¡kolama u Hrvatskoj na koriÅ¡tenje u nastavi.

Nakon prikazivanja po Å¡kolama, slijedi javna kampanja “Mladi za ljudska prava” koja ukljuÄuje fotografski natjeÄaj za najbolju fotografiju o ljudskim pravima u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji, kao i zanimljive javne akcije na kojima Ä‡e i javnost imati prilike vidjeti film.

Mladi vam poruÄuju kako druÅ¡tvo moÅ¾emo promijeniti na bolje jer smo druÅ¡tvo svi mi.

Svi moÅ¾emo biti aktivni graÄ‘ani i doprinijeti pozitivnoj okolini u kojoj Å¾ivimo.

Projekt provodi Udruga Zora s partnerima Å kolom animiranog filma (Å AF) i Graditeljskom Å¡kolom iz ÄŒakovca te suradnicima Gimnazijom Josipa Slavenskog, Srednjom Å¡kolom ÄŒakovec, Ekonomskom i trgovaÄkom Å¡kolom, TehniÄkom Å¡kolom i Gospodarskom Å¡kolom ÄŒakovec. PodrÅ¾ava ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

HraniÄ‡ na 111. plenarnoj sjednici Odbora regija

11. travnja 2015.

166

NaÄelnik OpÄ‡ine Vidovec Bruno HraniÄ‡ iduÄ‡i tjedan putuje u Bruxelles, gdje Ä‡e, kao Älan Odbora regija sudjelovati u radu 111. plenarne sjednice Odbora regija. U dva dana odrÅ¾avanja sjednice raspravljat Ä‡e se o trinaest tema od znaÄaja za lokalne vlasti.

Prvi dan zapoÄet Ä‡e raspravom o Planu ulaganja i Europskom fondu za strateÅ¡ka ulaganja, nakon Äega Ä‡e se raspravljati o poboljÅ¡anju provedbe Teritorijalnog programa EU 2020., provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011., buduÄ‡nosti sektora mlijeÄnih proizvoda, cjelovitom pristupu kulturnoj baÅ¡tini u Europi, prilikama za uÄinkovito koriÅ¡tenje resursa u graÄ‘evinskom sektoru, boljoj zaÅ¡titi morskog okoliÅ¡a te o glavnim izazovima Odbora regija u razdoblju 2014-2015. godine.

Drugi dan plenarne sjednice nastavit Ä‡e s raspravom o prioritetima Odbora regija, o moguÄ‡nostima bolje komunikacije izmeÄ‘u europskih institucija, o lokalnoj i regionalnoj podrÅ¡ci pravednoj trgovini u Europi te o moguÄ‡nostima za uspostavu dostojnog Å¾ivota za sve kroz zajedniÄke vizije i djelovanje.

U sklopu prvog dana Plenarne sjednice, HraniÄ‡ Ä‡e iznijeti 11 amandmana na miÅ¡ljenje izvjestitelja Csabe Borbolyja (EPP) â€ž Prilike za uÄinkovito koriÅ¡tenje resursa u graÄ‘evinskom sektoru“.

U spomenutim amandmanima HraniÄ‡ napominje da su lokalne i regionalne vlasti kljuÄni partneri u promicanju veÄ‡e uÄinkovitosti koriÅ¡tenja resursa u graÄ‘evinskom sektoru koji pozitivno utjeÄu na okoliÅ¡, klimu, gospodarstvo i druÅ¡tvo. Sukladno tome, lokalne i regionalne vlasti imaju i kljuÄnu ulogu u smanjenju negativnih utjecaja prilikom gradnje objekata na okoliÅ¡, jer unutar svoje nadleÅ¾nosti mogu razvijati odgovarajuÄ‡e mjere i provoditi strategije radi pruÅ¾anja potpore uÄinkovitijem koriÅ¡tenju resursa, provoÄ‘enjem paÅ¾ljive procjene lokalnih elemenata i aspekata.

Grad Lepoglava ispunio svoje obaveze i nikome nije duÅ¾an

11. travnja 2015.

153

– VeÄ‡ 10 godina, koliko sam gradonaÄelnik, gradski je proraÄun u pozitivi. Kad govorimo o proraÄunu za 2014. godinu i njegovom izvrÅ¡enju govorimo o njegovom poveÄ‡anju za 19.3 posto u odnosu na prethodnu godinu odnosno o 20 milijuna kuna vrijednom proraÄunu u 2014. godini u odnosu na 17 milijuna kuna koliki je iznosio proraÄun u 2013. godini. Kod prihodovne strane proraÄuna posebno bih istaknuo tekuÄ‡e kapitalne potpore realizirane u vrijednosti od gotovo Å¡est milijuna kuna.

Tu je rijeÄ o 17 projekata i aktivnosti koje je Grad Lepoglava proveo i na temelju kojih je dobio potpore od strane fondova Europske unije, resornih ministarstava i agencija. Moram pri tom istaknuti svoj uloÅ¾en trud kao gradonaÄelnika i zahvalu gradskoj upravi, struÄnim sluÅ¾bama, vijeÄ‡nicima i svima koji su doprinijeli da ti projekti buduostvareni na podruÄju grada Lepoglave. Druge prihodovne strane koje su se iskazale su prihodi od komunalne naknade odnosno komunalni doprinosi koji su veÄ‡i za 30-tak posto u odnosu na prethodnu godinu. Rezultat je to aktivnosti komunalnih sluÅ¾bi u naplati komunalnih doprinosa.

VaÅ¾no je istaknuti da su ti prihodi usmjereni za realizaciju kapitalnih investicija na podruÄju grada Lepoglave. Pri tom nismo dodatno optereÄ‡ivali naÅ¡e graÄ‘ane – istaknuo je lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ govoreÄ‡i o izvrÅ¡enju ProraÄuna grada Lepoglave za 2014. godinu kao jednoj o toÄaka Dnevnog reda odrÅ¾ane 17. sjednice Gradskog vijeÄ‡a grada Lepoglave.

U 2014. godini ostvarene su tekuÄ‡e potpore u iznosu od 4 milijuna i 486 tisuÄ‡a kuna i to 4 milijun i 217 tisuÄ‡a kuna od poreza na dobit, 80 tisuÄ‡a kuna od Ministarstva kulture zaFestival Äipke te 10 tisuÄ‡a kuna za zaÅ¡titu hrvatske nematerijalne kulturne baÅ¡tine, 65 tisuÄ‡a i 400 kuna od Ministarstva socijalne politike za gradski program za mlade, 50 tisuÄ‡a kuna od Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost za energetski pregled javne rasvjete, a od VaraÅ¾dinske Å¾upanije 59 tisuÄ‡a kuna za ogrjev socijalno ugroÅ¾enim graÄ‘anima i tri tisuÄ‡e kuna za TehnoloÅ¡ki centar drvne industrije.

Kapitalne pomoÄ‡i ostvarene ostvarene su u 2014. godini u iznosu od 2 milijuna 447 tisuÄ‡a kuna. NajviÅ¡e od Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost – milijun i 148 tisuÄ‡a kuna za poveÄ‡anje energetske uÄinkovitosti obiteljskih kuÄ‡a te 263 tisuÄ‡e kuna za modernizaciju javne rasvjete, 308 tisuÄ‡a kuna od Ministarstva gospodarstva za izgradnju trafostanice u PoduzetniÄkoj zoni te 45 tisuÄ‡a kuna za modernizaciju javne rasvjete, 180 tisuÄ‡a od ugovorenih 360 tisuÄ‡a kuna u 2014. godini stiglo je iz Ministarstva turizma za izradu dokumentacije za Centar pavlina, 102 tisuÄ‡e kuna od Ministarstva branitelja za izgradnju podizne platforme u OÅ ViÅ¡njica, 36 tisuÄ‡a kuna od Ministarstva regionalnog razvoj i fondova Europske unije za TehnoloÅ¡ki centar drvne industrije, 75 tisuÄ‡a kuna od Ministarstva graditeljstva i prostornog ureÄ‘enja za nerazvrstane ceste te od VaraÅ¾dinske Å¾upanije 168 tisuÄ‡a kuna za javnu rasvjetu u MaÅ¾uraniÄ‡evoj ulici, 90 tisuÄ‡a kuna za sanaciju kliziÅ¡ta te 30 tisuÄ‡a kuna za ugradnju podizne platforme u OÅ ViÅ¡njica.

– Na rashodovnoj smo strani nastojali da sve bude na razini planiranog. Racionalno smo poslovali i ponaÅ¡ali se odgovorno i ozbiljno. Kad su kapitalne investicije u pitanju pokrenuto je nekoliko velikih projekata. Tu je najveÄ‡i komunalni projekt – kanalizacija, a tu su i dva velika projekta koja Å¾elimo kandidirati prema fondovima Europske unije – TehnoloÅ¡ki centar drvne industrije za kojeg smo dobili potporu od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te projekt Centar za posjetitelje “Centar pavlina” za koji smo potpore dobili od Ministarstva turizma i Ministarstva kulture – rekao je gradonaÄelnik Å kvariÄ‡ te dodao da je u teÅ¡kim uvjetima recesije Grad Lepoglava ostvario veÄ‡inu svojih ciljeva, ispunio sve svoje obveze i nikome nije ostao duÅ¾an.

Gradski su vijeÄ‡nici prihvatili podneseno izvjeÅ¡Ä‡e kao i izvjeÅ¡Ä‡e o izvrÅ¡enju Programa javnih potreba u 2014. godini.

I izvjeÅ¡Ä‡e o radu u drugoj polovici 2014. godine koje je o svom radu podnio gradonaÄelnik, a u kojem su predstavljeni brojni projekti realizirani zahvaljujuÄ‡i navedenim ostvarenim kapitalnim investicijama te brojni bilateralni susreti, prihvaÄ‡eno je od strane gradskih vijeÄ‡nika. Na sjednici je prihvaÄ‡eno i izvjeÅ¡Ä‡e o provedbi Plana gospodarenja otpadom u 2014. godini te prijedlog Odluke o raspisivanju izbora za Älanove vijeÄ‡a mjesnih odbora na podruÄju grada Lepoglave koji Ä‡e se odrÅ¾ati 24. svibnja.

– Mjesni su odbori veza su graÄ‘ana sa mnom i gradskom upravom i zato su vrlo vaÅ¾ni. GraÄ‘ani trebaju izaÄ‡i na izbore i birati ljude koji ne samo da znaju Å¡to Å¾ele veÄ‡ moraju znati i kako se neke stvari mogu odraditi u realnim okvirima – istaknuo je gradonaÄelnik.

Na sjednici su imenovani Älanovi Savjeta za zaÅ¡titu potroÅ¡aÄa javnih usluga na podruÄju grada Lepoglave u koji su uÅ¡li: Vladimir Slunjski, Marija RibiÄ‡ i Anka Å½uliÄ‡.

InaÄe, i ova je sjednica Gradskog vijeÄ‡a zapoÄela pitanjima VijeÄ‡nika.

VijeÄ‡nik Å½eljko Å oÅ¡tariÄ‡ pitao je gradonaÄelnika koliko je sredstava dobiveno iz fondova Europske unije za Centar bioraznolikosti u ViÅ¡njici te koliko je sredstava prihodovao grad Lepoglavu zahvaljujuÄ‡i tituli Europskog grada Sporta.

– Projekt Centra bioraznolikosti joÅ¡ je uvijek u Ministarstvu regionalnog razvoja. ProÅ¡ao je kontrole od strane Europske komisije i Äeka se odluka Ministarstva regionalnog razvoja za taj projekt i joÅ¡ dobar dio drugih projekata koji se nalaze na toj listi projekata. ÄŒekamo odgovor da moÅ¾emo krenuti u potpisivanje ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja da moÅ¾emo krenuti u realizaciju tog projekta odnosno njegove prve faze, a to je izrada projektne dokumentacije – odgovorio je gradonaÄelnik Å kvariÄ‡ dodavÅ¡i da ne zna kada Ä‡e to biti jer su s navedenim projektom na listi i projekti drugih predlagatelja koji nisu na tako visokom stupnju obrade kao projekt Centar bioraznolikosti te se mora Äekati i njihovo ocjenjivanje.

Å to se tiÄe titule Europskog grada sporta gradonaÄelnik Å kvariÄ‡ je pojasnio da ne postoji moguÄ‡nost da se u roku od Äetiri mjeseca, koliko Lepoglava nosi ovu prestiÅ¾nu titulu, pripremi i odradi neki projekt o kojem bi se moglo govoriti u kontekstu ostvarenih prihoda. No, dodao je gradonaÄelnik, sportski djelatnici grada Lepoglave aktivno rade da iskoriste ovu titulu za realizaciju projekata koji bi bili od velike koristi za grada Lepoglavu. U tom nastojanju, istaknuo je Å kvariÄ‡, boravili su ponovno u Bruxellesu te kontaktiraju s mnogim potencijalnim partnerima koji Å¾ele da im upravo Lepoglava bude partner na projektima.

U kojoj je fazi sanacija kliziÅ¡ta u PataÄiÄ‡evoj ulici zanimalo je vijeÄ‡nicu Anku Å½uliÄ‡.

– Gradske struÄne sluÅ¾be evidentirale su navedeno kliziÅ¡te. Ukoliko Ä‡e to biti moguÄ‡e sanirati ga manjim zahvatom to Ä‡emo uÄiniti s dolaskom ljepÅ¡eg vremena. InaÄe, to smo kliziÅ¡te, zajedno s ostalim evidentiranim kliziÅ¡tima na gradskom podruÄju, uvrstili na listu za drÅ¾avni program sanacije kliziÅ¡ta – odgovorio je gradonaÄelnik Å kvariÄ‡. VijeÄ‡nica Å½uliÄ‡ potuÅ¾ila se i kako su postavljeni pojedini prometni znakovi na gradskom podruÄju, na Å¡to joj je odgovoreno da Ä‡e se o tome i moguÄ‡oj korekciji razgovarati s policijom.

VijeÄ‡nik Robert DukariÄ‡ pitao je u kojoj je fazi projekt izgradnje parkiraliÅ¡ta kod Å¾upne crkve u ViÅ¡njici.

– ZemljiÅ¡te za parkiraliÅ¡te veÄ‡ je otkupljeno i sad smo u fazi izrade projektne dokumentacije – odgovorio je gradonaÄelnik koji je takoÄ‘er, na upit predsjednika Gradskog vijeÄ‡a Roberta MaÄeka, pojasnio i u kojoj je fazi projekt izgradnje spojne ceste prema gradskom groblju u Lepoglavi.

– ZemljiÅ¡te je otkupljeno, imamo napravljenu projektnu dokumentaciju i uputili smo zahtjev Å½upanijskoj upravi za ceste za prekategorizaciju da ta cesta uÄ‘e u Å½UC-ov sustav Å¾upanijskih cesta i Äekamo odgovor nakon kojeg bi krenuli u ishodovanje graÄ‘evinske dozvole i kandidiranje projekta izgradnje navedene ceste, procijenjene vrijednosti oko 4 milijuna, kuna prema fondovima Europske unije – odgovorio je gradonaÄelnik.

VijeÄ‡nik Å½eljko BreÅ¡ki iznio je problem koji se pojavio oko koriÅ¡tenja sportske dvorane nakon Å¡to je Zajednica sportskih udruga grada Lepoglave raskinula ugovor o koriÅ¡tenju s OÅ Ante StarÄeviÄ‡a pa su klubovi sami sklapali ugovore o njenom daljnjem koriÅ¡tenju, ali po veÄ‡oj cijeni sata koriÅ¡tenja. Pitao je zaÅ¡to je cijena sata razliÄita od dvorane do dvorane na Å¾upanijskom podruÄju kad je svim Å¡kolama osnivaÄ VaraÅ¾dinska Å¾upanija.

GradonaÄelnik Å kvariÄ‡ odgovorio je da je veÄ‡ razgovarao sa Å¾upanom, Å¾upanijskim proÄelnikom za obrazovanje i sport te predstavnicima Zajednice sportskih udruga grada Lepoglave traÅ¾eÄ‡i rjeÅ¡enje koje bi zadovoljilo sve strane. U tom nastojanju najavio je skoro odrÅ¾avanje sastanka s predstavnicima svih strana ukljuÄenih u ovaj sluÄaj kako bi se omoguÄ‡ilo koriÅ¡tenje dvorane pod povoljnijim uvjetima.