2015. – Stranica 452

13. ožujka 2015.

304

Arhiva

U organizaciji udruge Europski kulturni krug, svake se godine u varaÅ¾dinskom Hrvatskom narodnom kazaliÅ¡tu odrÅ¾avaju dramske igre na njemaÄkom jeziku Theaterspiele, Äiji je cilj promicanje njemaÄkog jezika na ovom podruÄju, razvoj suradnje izmeÄ‘u obrazovnih institucija na svim razinama Å¡kolovanja na podruÄju Republike Hrvatske, kao i na meÄ‘unarodnoj razini.

OvogodiÅ¡njem 12. po redu sveÄanom otvorenju nazoÄio je uz predstavnike njemaÄkog veleposlanstva u Hrvatskoj i zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alen KiÅ¡iÄ‡, koji je tom prilikom poruÄio kako je VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji drago Å¡to takav projekt potjeÄe iz Å¾upanije znanja, koja ima najbolje osnovnoÅ¡kolsko i srednjoÅ¡kolsko obrazovanje u Hrvatskoj.

– Mnogo ulaÅ¾emo u ovakve projekte koji daju nadogradnju i dodanu vrijednost svim naÅ¡im uÄenicama i uÄenicima. Theaterspiele su preÅ¡le granice Hrvatske i to je prava vrijednost projekta koji sluÅ¾i na Äast i organizatorima i svima vama koji ste doÅ¡li i koji Ä‡ete ovdje nastupiti – rekao je zamjenik KiÅ¡iÄ‡ tenajavio ponovni susret na 13. izdanju ovog dramskog festivala.

OvogodiÅ¡nja manifestacija odvija se u tri dana kroz koje je svakoj dramskoj skupini od njih 35 omoguÄ‡eno da nastupi sa svojom predstavom na njemaÄkom jeziku u jedinstvenom prostoru Hrvatskog narodnog kazaliÅ¡ta u VaraÅ¾dinu. Osim iz Hrvatske, na ovogodiÅ¡njim dramskim igrama nastupaju dramske skupine iz NjemaÄke, Austrije, Srbije, Slovenije, MaÄ‘arske i Rumunjske. Program Theaterspiele-a koji se odrÅ¾ava do subote 14. oÅ¾ujka u varaÅ¾dinskom HNK, moÅ¾ete pregledati ovdje.

Dabrovi ne putuju u Split

13. ožujka 2015.

267

Arhiva

Dabrovi su u nedjelju, 15. oÅ¾ujka, trebali odigrati utakmicu 23. kola Premijer lige protiv Splita. MeÄ‘utim, ta se tekma neÄ‡e odigrati s obzirom da posljednjeplasirani i veÄ‡ otpisani Split nije na vrijeme uplatio kotizaciju za natjecanje. Tako Ä‡e VaraÅ¾din dobiti utakmicu 10:0 bez borbe, a dekintiranim SpliÄ‡anima oduzet Ä‡e se jedan bod.

No GRK VaraÅ¾din neÄ‡e dugo biti bez utakmica. VeÄ‡ u utorak, 17. oÅ¾ujka u 20 sati, u okviru osmine finala hrvatskog Kupa, gostovat Ä‡e kod Dugog Sela, a u petak, 20. oÅ¾ujka u 18 sati, u 24. kolu Premijer lige, ugostit Ä‡e Zamet.

www.vzaktualno.hr

Broj nezaposlenih u veljaÄi manji za 0,2 posto

13. ožujka 2015.

277

Arhiva

Krajem veljaÄe 2015. godine u Hrvatskom zavodu za zapoÅ¡ljavanje,PodruÄnom uredu VaraÅ¾din evidentirane su 8.794 nezaposlene osobe. Na podruÄju Ispostave Ivanec biljeÅ¾imo 2.505, Ludbreg 957, Novi Marof 859, Cestica 463 i VaraÅ¾din 4.010 osoba. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih manji je za 0,2% ili za 22 osobe, a u usporedbi s istim mjesecom (veljaÄa) 2014. godine broj nezaposlenih manji je za 2.685 osoba, odnosno 23,4%.

U toku ovog mjeseca u odnosu na prethodni mjesec PU VaraÅ¾din biljeÅ¾i rast registrirane

nezaposlenosti u svim ispostavama osim u ispostavi Ludbreg (-1,8 posto) i Novi Marof (-6,4 posto).

Ujedno je evidentirano i 127 osoba kao traÅ¾itelja zaposlenja. Tijekom veljaÄe evidentirano je 910 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 587 osoba, 12 osoba iz nekog drugog oblika rada, nakon Å¡kole 15, a iz neaktivnosti 296 osoba.

Tijekom veljaÄe 2015. godine prijavljeno je 711 slobodnih radnih mjesta, Å¡to je za 13,2% (83 slobodna radna mjesta) viÅ¡e nego u proteklom mjesecu, te 16,8% (144 slobodnih radnih mjesta) manje nego u istom mjesecu proÅ¡le godine (veljaÄa 2014).

Od ukupnog broja slobodnih radnih mjesta u Ispostavi Ivanec prijavljeno je 74, u Ispostavi

Ludbreg 78, u Ispostavi Novi Marof 37, u Ispostavi Cestica 8, te u Ispostavi VaraÅ¾din 514.

NajtraÅ¾enija zanimanja tijekom veljaÄe 2015. godine bila su:

turistiÄki animator/turistiÄka animatorica (70 radnika), skladiÅ¡ni radnik/skladiÅ¡na radnica (50), telefonist/telefonistica (34), konobar/konobarica (34), Å¡ivaÄ/Å¡ivaÄica (31), profesor/profesorica glazbenih predmeta (21), prodavaÄ/prodavaÄica (21), radnik/radnica u odrÅ¾avanju (20), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (20), te odgojitelj/odgojiteljica predÅ¡kolske djece (15).

Tijekom veljaÄe 2015. godine, iz evidencije nezaposlenih osoba PU VaraÅ¾din zaposlene su

ukupno 554 osobe na temelju radnog odnosa. To je 0,5% viÅ¡e nego u prethodnom mjesecu i 14,0% manje nego u istom mjesecu proÅ¡le godine. Iz evidencije PU VaraÅ¾din tijekom veljaÄe 2015. godine takoÄ‘er je zaposlena 91 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

U veljaÄi 2015. godine novÄanu naknadu koristile su 2.722 osobe ili 31,0% od ukupnog

broja nezaposlenih. Od toga u Ispostavi Ivanec 593, u Ispostavi Ludbreg 393, u Ispostavi Novi Marof 463, u Ispostavi Cestica 126, te u Ispostavi VaraÅ¾din 1.147 korisnika.

U odnosu na veljaÄu 2014. godine broj korisnika novÄane naknade smanjen je za 11,7%, a u odnosu na prethodni mjesec broj korisnika novÄane naknade smanjen je za 0,5%. ProsjeÄna novÄana naknada za veljaÄu 2015. godine iznosila je 1.694,45kn, a ukupno je isplaÄ‡eno 4.293.721,34kn.

Štromar, Flego, Posavec i Boras radno u Puli

13. ožujka 2015.

298

Arhiva

Å½upan Predrag Å tromar danas je u Puli zajedno sa domaÄ‡inom istarskim Å¾upanom Valterom Flego odrÅ¾ao radni sastanak kojem su prisustvovali i Å¾upan MeÄ‘imurske Å¾upanije Matija Posavec te zamjenik Å¾upana Primorsko-goranske Å¾upanije Marko Boras MandiÄ‡. Teme razgovara odnosile su na aktualnu situaciju, primjere dobre prakse iz Äetiriju Å¾upanija te moguÄ‡nosti daljnje suradnje.

SloÅ¾ili su se kako se pri teritorijalnom preustroju treba rukovoditi financijskom odrÅ¾ivoÅ¡Ä‡u, ali i geografskim, povijesnim i kulturnim posebnostima regija te su se dogovorili kako Ä‡e se i ubuduÄ‡e, na redovitoj bazi odrÅ¾avati ovakvi sastanci jer Istarska, Primorsko-goranska, MeÄ‘imurska i VaraÅ¾dinska Å¾upanija imaju Å¡to za reÄ‡i, Å¡to za ponuditi i imaju pravo, temeljem ostvarenih rezultata, predlagati neke nove modele te biti neizostavnim djelom buduÄ‡ih Vladinih reformi.

– Obzirom da ne postoji sluÅ¾beni prijedlog regionalizacije, nastojat Ä‡emo, zajedno sa struÄnjacima, izraditi svoj prijedlog uspostave uÄinkovitijeg sustava regionalne vlasti s jasno utvrÄ‘enim nadleÅ¾nostima. Iskoristit Ä‡emo sva naÅ¡a iskustva i znanja u upravljanju Å½upanijom kako bismo pronaÅ¡li dugoroÄno odrÅ¾ivo rjeÅ¡enje za kvalitetan i ravnomjeran regionalni razvoj. NiÅ¡ta neÄ‡e iÄ‡i preko noÄ‡i, veÄ‡ postepeno, a sve kako bi se osigurali stabilni izvori financiranja koji su presudni za kvalitetne javne usluge graÄ‘anima, jednako dostupne svima – istaknuo je Å¾upan Å tromar.

Å½upani Flego, Å tromar i Posavec, te zamjenik Å¾upana Boras MandiÄ‡ razgovarali su i o pitanju decentralizacije, koja bi se, smatraju, trebala temeljiti prvenstveno na naÄelu supsidijarnosti i davanju dodatnih ovlasti Å¾upanijama kako bi one mogle upravljati svojih razvojem.

DuÅ¾nosnici su se osvrnuli i na utjecaj Vladine porezne reforme zbog koje su njihove Å¾upanije zakinute za najizdaÅ¡niji prihod – porez na dohodak. MeÄ‘utim, kako su naglasili, odgovornim poslovanjem i uÅ¡tedama prvenstveno na plaÄ‡ama i troÅ¡kovima za zaposlene uspjeli su osigurati stabilnost svojih proraÄuna. Ono Å¡to smatraju najvaÅ¾nijim je Äinjenica da zbog smanjenja prihoda Å¾upanija, njihovim graÄ‘anima nisu poveÄ‡ane cijene usluga, kao ni njihova dostupnost.

Å½upan Flego govorio je i o provedenoj studiji o fiskalnom poloÅ¾aju Å¾upanija koja pokazuje da su samo Äetiri od njih neto uplatitelji, Å¡to iziskuje hitnu reformu.

– Mi shvaÄ‡amo da je teritorijalni preustroj Hrvatske nuÅ¾nost, ali pritom ne mislimo na puko prekrajanje granica. Pri provoÄ‘enju reforme treba voditi raÄuna o fiskalnim kapacitetima novih podruÄja, kao i o njihovim buduÄ‡im ili dodatnim ovlastima. Å½elimo predloÅ¾iti konkretan prijenos ovlasti koje smo spremni preuzeti od drÅ¾ave. Svoju uspjeÅ¡nost smo, primjerice, dokazali po pitanju koncesija ili graÄ‘evinskih dozvola. Nudimo ruku drÅ¾avi kako bi se efikasnije obavljali poslovi – poruÄio je Å¾upan Flego dodajuÄ‡i kako je nuÅ¾an i prijenos financija da bi regionalne jedinice Å¡to efikasnije, odgovornije i transparentnije pruÅ¾ale usluge graÄ‘anima.

Autocestama Ä‡e upravljati mirov.fondovi i graÄ‘ani

13. ožujka 2015.

268

Arhiva

Premijer Zoran MilanoviÄ‡ izjavio je u petak da je Vlada odustala od monetizacije hrvatskih autocesta te da Ä‡e se one dati na upravljanje mirovinskim fondovima i zainteresiranim graÄ‘anima. Potvrdio je da bi se u toj varijanti drÅ¾avni proraÄun oslobodio kreditnih optereÄ‡enja vezanih uz autoceste, koje iznosi Äetiri milijarde kuna glavnice te joÅ¡ barem toliko kamata.

Podsjetimo, krajem proÅ¡le godine pristigle su neobvezujuÄ‡e ponude za koncesiju hrvatskih autocesta.

Ponude su navodno dostavili investicijska banka Goldman Sachs, zajedno s hrvatskim mirovinskim fondovima, austrijski Strabag i australska Macquarie grupa. Uslijedili su pregovori s ponuÄ‘aÄima, a u travnju su natjecatelji trebali biti pozvani na predaju obvezujuÄ‡ih ponuda, a potom bi bio proveden odabir najpovoljnije ponude. No, cijeli je taj proces bio u sjeni moguÄ‡nosti raspisivanja referenduma na kojem bi se graÄ‘ani izjaÅ¡njavali jesu li za monetizaciju. Za raspisivanje referenduma inicijativa “Ne damo naÅ¡e autoceste” prikupila je dovoljan broj potpisa, a referendumsko pitanje upuÄ‡eno je na ocjenu ustavnosti.

U meÄ‘uvremenu, Vlada je detaljno razradila i model B monetizacije autocesta, odnosno model prikupljanja kapitala putem inicijalne javne ponude, gdje bi se 51 posto tvrtke HAC ONC ponudilo domaÄ‡im mirovinskim fondovima, zaposlenicima tvrtke i graÄ‘anima. Po pisanju medija, od tih 51 posto udjela, minimalno 80 posto bi se ponudilo domaÄ‡im mirovinskim fondovima, a ostatak graÄ‘anima. Na taj naÄin prikupilo bi se 1,2 milijarde eura.

OTP banka zavrÅ¡ila 2014. godinu sa 155,2 milijuna kuna neto dobiti

U 2014. OTP banka nastavlja jaÄanje svojih trÅ¾iÅ¡nih udjela u svim strateÅ¡kim segmentima. Uz uspjeÅ¡nu integraciju BPC-a te potpuno financiranje svih troÅ¡kova akvizicije, OTP banka biljeÅ¾i dobit. Banka je zavrÅ¡ila 2014. godinu sa 155,2 milijuna kuna neto dobiti. Poslovanje banke bez izvanrednih uÄinaka povezanih s procesom akvizicije i pripajanja bilo je iznad planiranih vrijednosti, kako u segmentu ostvarenih operativnih prihoda, tako i u dijelu niÅ¾ih operativnih troÅ¡kova.

Kamatni prihodi u protekloj godini bili su pod negativnim utjecajem sniÅ¾enja kamatnih stopa na kredite graÄ‘anima uvjetovanih padom referentne kamatne stope uz koju OTP banka vezuje kredite, kao i opÄ‡im negativnim trendom kamatnih stopa na kredite gospodarstvu i financijske imovine (vrijednosnice i depoziti kod banaka). Imovina OTP banke tijekom 2014. godine porasla je sa 13,7 na 15,8 milijardi kuna ili 16 posto, od Äega se na bilancu pripojenog druÅ¡tva odnosi 1,9 milijardi kuna.

ProÅ¡lu je godinu znatno obiljeÅ¾io postupak integracije Banco Popolare Croatia koji je obavljen u rekordnom roku od sedam mjeseci.

Danas OTP banka posluje u mreÅ¾i od 112 poslovnica i viÅ¡e od 250 bankomata te u devet novih gradova. Banka zapoÅ¡ljava 1.125 zaposlenika Å¡to je 11 posto viÅ¡e nego u ovo vrijeme proÅ¡le godine.

HGK u 2015. oÄekuje rast prometa u maloprodaji za 0,5 posto

AnalitiÄari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u ovoj godini oÄekuju nastavak rasta realnog prometa u trgovini na malo, i to za 0,5 posto, malo viÅ¡e nego u proÅ¡loj godini. Promet u trgovini na malo nastavio je u sijeÄnju uzlazni trend na godiÅ¡njoj razini, koji traje od kolovoza proÅ¡le godine, pokazuje u Äetvrtak objavljena prva procjena DrÅ¾avnog zavoda za statistiku (DZS). Promet u trgovini na malo, Å¡to su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnoÅ¡Ä‡u, bez obzira na svoju preteÅ¾nu djelatnost, u sijeÄnju je, prema kalendarski prilagoÄ‘enim podacima, realno porastao 2,1 posto u odnosu na isti mjesec proÅ¡le godine.

Ukupan promet, Å¡to su ga u sijeÄnju ostvarili poslovni subjekti kojima je trgovina na malo preteÅ¾na djelatnost, porastao je, pak, realno za 3,5 posto u odnosu na lanjski sijeÄanj.

Hana Horvat, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Izdan Zeleni bilten – Svi korisni kontakti na jednom mjestu

13. ožujka 2015.

304

Arhiva

Upravni odjel za poljoprivredu i zaÅ¡titu okoliÅ¡a VaraÅ¾dinske Å¾upanije te Savez udruga Dravska liga iz VaraÅ¾dina izdali su Zeleni bilten 2015. koji je pripremljen s ciljem poboljÅ¡anja javnog dijaloga, informiranja javnosti i osnaÅ¾ivanja suradnje izmeÄ‘u lokalne vlasti i organizacija civilnog druÅ¡tva te graÄ‘ana, kao i radi transparentne politike zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji koja ukljuÄuje sve dionike zaÅ¡tite okoliÅ¡a.

Å½upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar iskazao je zadovoljstvo Å¡to izdavanjem ovog biltena graÄ‘ani na jednom mjestu imaju popis inspekcijskih sluÅ¾bi s kontaktima.

– Izdavanjem Zelenog biltena Å¾elimo olakÅ¡ati pristup informacijama i sudjelovanju javnosti u pitanjima zaÅ¡tite okoliÅ¡a, prirode te bioloÅ¡ke raznolikosti – istaknuo je te dodao kako je VaraÅ¾dinska Å¾upanija jedina koja je izdala takav bilten koji Ä‡e se prema potrebi i prilagoÄ‘avati.

Naime, u Zelenom biltenu svi zainteresirani mogu pronaÄ‡i korisne informacije o zaÅ¡titi okoliÅ¡a, popis inspekcijskih sluÅ¾bi s kontaktima te informacije o zaÅ¡tiÄ‡enim dijelovima prirode VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Za pitanja, prijave i prijedloge vezane uz zaÅ¡titu okoliÅ¡a i

prirode graÄ‘ani se mogu obratiti Zelenom telefonu VaraÅ¾dinske Å¾upanije 042/320-359.

InaÄe, u 2014. godini na Zelenom je telefonu obraÄ‘eno 366 prijava, od toga je 45% stiglo s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije. U odnosu na 2013. godinu to je 20% viÅ¡e upita, a prijave se biljeÅ¾e u 12 kategorija: buka, gradnja, zraÄenje, otpad, promet, rudarenje, vode, Å¡ume, zelenilo, zrak, tlo, Å¾ivotinje i razno. NaviÅ¡e je prijava bilo u kategoriji otpada, a odmah iza toga nalazi se kategorija vode. Osim toga Äak 22% poziva je vezano uz socijalne probleme pojedinaca i loÅ¡e meÄ‘ususjedske odnose.

Na Zelenom telefonu VaraÅ¾dinske Å¾upanije radi Udruga Franjo KoÅ¡Äec kao Älanica Dravske lige, pa se detaljniji podaci o prijavama, prijedlozima i upitima s podruÄja VaraÅ¾dinske i okolnih Å¾upanija, mogu pronaÄ‡i na web stranici udruge – www.franjo-koscec.hr, kao i tabelarni prikaz obraÄ‘enih prijava pristiglih u 2014. godini.

Informiranje graÄ‘ana i pomoÄ‡ pri rjeÅ¡avanju raznih problema bit Ä‡e osigurana i na internetskoj stranici Å½upanije na kojoj Ä‡e se objavljivati aktualnosti o okoliÅ¡u i prirodi s podruÄja Å½upanije. Kako se na prostoru Å½upanije, uz zaÅ¡tiÄ‡ene dijelove prirode, nalazi viÅ¡e zaÅ¡tiÄ‡enih ‘Natura 2000’ podruÄja, Å¾eli se poveÄ‡ati svijest javnosti o potrebi odgovornog ponaÅ¡anja za oÄuvanje istih. Tako Ä‡e se poticati meÄ‘usektorska partnerstva, organizacija seminara, radionica, okruglih stolova i drugih oblika razmjene informacija i znanja kako bi se poveÄ‡ao kapacitet lokalnih organizacija civilnog druÅ¡tva i graÄ‘ana te ubrzalo rjeÅ¡avanje uoÄenih problema u zaÅ¡titi okoliÅ¡a i prirode.

Zeleni bilten moÅ¾ete preuzeti OVDJE.

www.vzaktualno.hr

Ukrao nekoliko desetaka stabala graba, hrasta luÅ¾njaka i javora

13. ožujka 2015.

236

Arhiva

U Äetvrtak, 12. oÅ¾ujka, Policijska uprava meÄ‘imurska zaprimila je obavijest nadleÅ¾ne Å umarije da je u razdoblju od 20. do 23. veljaÄe ove godine, u Å¡umskom predjelu zvanom “Å karje”, nedaleko mjesta DrÅ¾imurec, nepoznati poÄinitelj posjekao i potom ukrao nekoliko desetaka stabala graba, hrasta luÅ¾njaka i javora.

Materijalna Å¡teta procjenjuje se na viÅ¡e tisuÄ‡a kuna, dok Ä‡e se protiv poÄinitelja podnijeti kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniku u ÄŒakovcu.

www.vzaktualno.hr