veljača 2016. – Stranica 73

5. veljače 2016.

275

Arhiva

GradonaÄelnik Novog Marofa SiniÅ¡a JenkaÄ i predsjednik Mjesnog odbora Novi Marof Vlado FerenÄina donirali su peÄ‡ za grijanje Ivici BukovÄanu iz Novog Marofa. PeÄ‡ je nabavljena uz pomoÄ‡ tvrtke Comet d.o.o. koja je financirala polovicu potrebnog iznosa.

– Zahvaljujem gradonaÄelniku i svima koji su na bilo koji naÄin pomogli u nabavki ove peÄ‡i – izjavio je Ivica BukovÄan.

– Usprkos teÅ¡kim vremenima nastojimo pomagati naÅ¡im sugraÄ‘anima u potrebi bilo putem humanitarnih aktivnosti ili donacija – izjavio je gradonaÄelnik JenkaÄ.

www.vzaktualno.hr

11. Memorijalni koncert „Za tetu Miru“

5. veljače 2016.

286

Arhiva

KUD â€žAnka OÅ¡puh“ u subotu 13. veljaÄe organizira 11. Memorijalni koncert â€žZa tetu Miru“. Koncert Ä‡e biti odrÅ¾an u kino dvorani PuÄkog otvorenog uÄiliÅ¡ta â€žDragutin Novak“ s poÄetkom u 18 sati. RijeÄ je o programu koji je osmiÅ¡ljen u znak sjeÄ‡anja na preminulu predsjednicu druÅ¡tva Mirjanu BoÅ¡njak Äije su zasluge za 30-godiÅ¡nje uspjeÅ¡no djelovanje u druÅ¡tvu neizmjerne. ÄŒlanica druÅ¡tva bila je od samog poÄetka, a u svojstvu predsjednice druÅ¡tva bila je kroz nekoliko mandata gotovo 15 godina.

Mirjana BoÅ¡njak ostavila je snaÅ¾an peÄat u druÅ¡tvenom Å¾ivotu Ludbrega. Tada novoosnovanom KUD-u prikljuÄila se 1977. godine sa svojom dramsko-recitatorskom sekcijom ludbreÅ¡kih radnica Razvitka, a ubrzo se ukljuÄuje i u druge sekcije.

Memorijalni koncert odrÅ¾ava se od 2005. godine, a u njemu svake godine sudjeluju sve sekcije druÅ¡tva te jedno gostujuÄ‡e druÅ¡tvo. Ove godine u programu tako sudjeluje KUD Juraj LonÄariÄ‡ iz HrÅ¾enice.

www.vzaktualno.hr

Objavljen Javni poziv za dodjelu jednokratnih potpora aktivnostima od interesa za opÄ‡e dobro

5. veljače 2016.

319

Arhiva

Na internetskim stranicama VaraÅ¾dinske objavljen je Javni poziv u svrhu dodjele jednokratnih financijskih potpora za aktivnosti od interesa za opÄ‡e dobro koje provode udruge na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije u 2016. godini i to sukladno GodiÅ¡njem planu javnih natjeÄaja/poziva za financiranje projekata i programa organizacija civilnog druÅ¡tva u 2016. godini, informacije su iz Å¾upanijske uprave.

Javni poziv odnosi se na nadleÅ¾nosti Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije, nadleÅ¾nosti Upravnog odjela za poslove Å¾upana i nadleÅ¾nosti Upravnog odjela za poljoprivredu i zaÅ¡titu okoliÅ¡a. Jednokratne financijske potpore odobravaju se za programe javnih potreba koje provode udruge i koji su u pojedinim podruÄjima propisani posebnim zakonima, a za koje nije objavljen javni natjeÄaj, donacije i sponzorstva, obiljeÅ¾avanje znaÄajnih datuma i vaÅ¾nih obljetnica, organiziranje susreta, natjecanja, priredbi, drugih manifestacija i sliÄno te sufinanciranje provedbe EU projekata.

Prijava na ovaj Javni poziv Å¡alje se poÅ¡tom, dostavljaÄem ili osobno u zatvorenoj omotnici na adresu:VARAÅ½DINSKA Å½UPANIJA, Povjerenstvo za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama, â€žZa Javni poziv – NE OTVARAJ“, FranjevaÄki trg 7, 42 000 VaraÅ¾din. Sva pitanja vezana uz ovaj Javni poziv mogu se postaviti iskljuÄivo na e-mail: udruge@vzz.hr. Javni poziv je otvoren do iskoriÅ¡tenja predviÄ‘enih sredstava, a najkasnije do 1. prosinca 2016. godine.

InaÄe, Å½upanijska je skupÅ¡tina 2015. godine donijela Odluku o financiranju programa i projekata udruga po kojoj Ä‡e se svi programi financirati putem javnog poziva ili natjeÄaja, a trenutno je raspisan prvi, dok tijekom godine slijedi raspis ostalih Javnih poziva i natjeÄaja sukladno godiÅ¡njem kalendaru.

Uvjeti koje udruga mora ispuniti u Javnom pozivu su:

– da je upisana u Registar udruga, odnosno drugi odgovarajuÄ‡i registar te Registar neprofitnih organizacija, o Äemu podatke pribavlja nadleÅ¾ni upravni odjel iz elektroniÄkih baza podataka,

– da djeluje na podruÄju Å½upanije,

– da se svojim Statutom opredijelila za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiÄe uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom;

– da uredno plaÄ‡a doprinose i poreze te druga davanja prema drÅ¾avnom proraÄunu i proraÄunu Å½upanije,

– da uredno ispunjava obveze iz svih prethodno sklopljenih ugovora o financiranju iz proraÄuna Å½upanije,

– da se protiv udruge odnosno osobe ovlaÅ¡tene za zastupanje udruge i voditelja programa ne vodi kazneni postupak i da nije pravomoÄ‡no osuÄ‘en za prekrÅ¡aj ili kazneno djelo iz Älanka 48. Uredbe,

– da u tekuÄ‡oj godini nije korisnik financijske potpore za istu svrhu.

Prijava na Javni poziv podnosi se na obrascu za prijavu, a uz prijavu mora biti priloÅ¾ena sljedeÄ‡a dokumentacija:

1. potvrda nadleÅ¾ne Porezne uprave o nepostojanju duga prema drÅ¾avi, ne starija od 30 dana od dana podnoÅ¡enja zahtjeva,

2. uvjerenje o nekaÅ¾njavanju odgovorne osobe udruge ne starije od Å¡est mjeseci od dana objave Javnog poziva,

3. opis aktivnosti za koje se traÅ¾i jednokratna financijska potpora,

4. troÅ¡kovnik,

5. izjava da veÄ‡ nije ostvarena financijska potpora za istu aktivnost,

6. izvjeÅ¡taj o potroÅ¡nji proraÄunskih sredstava (Obrazac PROR-POT) ovjeren od strane nadleÅ¾nog upravnog tijela (samo za korisnike proraÄunskih sredstava VaraÅ¾dinske Å¾upanije u 2015. godini).

Sve je dokumentacija dostupna na internetskim stranicama VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr

U vrhu po sredstvima za programe socijalne skrbi

5. veljače 2016.

291

Arhiva

U Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu danas je odrÅ¾ana sjednica Savjeta za socijalnu skrb na kojoj su Älanovi, izmeÄ‘u ostalog, prihvatili IzvjeÅ¡Ä‡e o radu za 2015. godinu koje Ä‡e biti dano na izglasavanje vijeÄ‡nicima Å½upanijske skupÅ¡tine.

Osim spomenutog, na sjednici Savjeta izneseni su podaci o utroÅ¡enim financijskim sredstvima za pojedine programe socijalne skrbi iz proraÄuna VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Naime, prema spomenutim podacima za programe socijalne skrbi izdvojeno je oko 61 milijun kuna, Å¡to iznosi oko 30 % proraÄuna. U spomenutih 61 milijun kuna pritom ulaze sredstva iz decentraliziranih funkcija, tj. sredstva koja drÅ¾ava preko Å¾upanija stavlja u razne ustanove socijalne skrbi, a iste su protekle godine iznosila oko 7,7 milijuna kuna. SljedeÄ‡i dio odnosi se na socijalnu skrb iznad zakonskih standarda Å¡to je ukupno iznosilo preko milijun i 935 tisuÄ‡a kuna. U ovu kategoriju ulaze pomoÄ‡i starim i nemoÄ‡nim osobama, djeci, mladima i obiteljima u riziku, siromaÅ¡nim i beskuÄ‡nicima, puÄka kuhinja, programi prevencije ovisnosti, te ostalo. SljedeÄ‡a jest kategorija usluga u podruÄju odgoja i obrazovanja mladih, kroz Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport, Å¡to ukljuÄuje kupnju udÅ¾benika, prijevoz uÄenika i studenata, stipendije za uÄenike i studente loÅ¡ih socioekonomskih prilika, smjeÅ¡taj u uÄeniÄkim domovima te ostalo, Å¡to je iznosilo ukupno preko 52 milijuna kuna.

Zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ naglasio kako je u sve spomenute kategorije i segmente pomoÄ‡i socijalne skrbi zajedno utroÅ¡eno i uloÅ¾eno oko 61,7 milijuna kuna.

– Spomenuti podaci dokazuju da smo jedna od Å¾upanija koja najviÅ¡e brine za sve svoje graÄ‘ane, a posebno one najpotrebnije i koja je u vrhu po izdvojenim financijskim sredstvima za programe socijalne skrbi – rekao je KiÅ¡iÄ‡. Naglasio je kako se u ovoj godini planiraju izdavanja financijskih sredstava otprilike istih razina, no krenut Ä‡e se i a edukacijom roditelja i rodilja kao jedan novi program koji provodi Å½upanija.

Predsjednica Savjeta za socijalnu skrb Marta Dretar naglasila je svoje zadovoljstvo suradnjom svih centara socijalne skrbi u VaraÅ¾dinskoj Å¾upanija. Na sjednici prisutni su se Älanovi te ravnatelji Å¾upanijskih centara socijalne skrbi sloÅ¾ili kako dosad nisu imali veÄ‡ih problema u radu te da se puno radi i ako doÄ‘e do eventualnih problema, oni se zajedniÄki rjeÅ¡avaju, Å¡to je uvijek dosad bilo uspjeÅ¡no.

Na sjednici Savjeta ravnateljica Centra za socijalnu skrb Anica Zember podnijela je izvjeÅ¡Ä‡e o radu Centara te je naglasila kao jednu izuzetno pozitivnu Äinjenicu da je u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji izrazito razvijeno udomiteljstvo te da u domovima gotovo da i nema djece jer su sve kod udomiteljskih obitelji. Tom je prilikom naglasila kako je za sve oblike socijalne skrbi na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije utroÅ¡eno oko 79 milijuna kuna. Osim toga, na Sjednici je bilo spomenuto kako se u zadnje vrijeme primijetila i senzibiliziranost poslodavaca za zapoÅ¡ljavanje osoba s invaliditetom i tu se primjeÄ‡uju izvjesni koraci, na Äemu, ipak treba joÅ¡ i viÅ¡e raditi.

www.vzaktualno.hr

RadeliÄ‡ jedini za Komadinu

5. veljače 2016.

308

Arhiva

Predsjednik SDP-a i bivÅ¡i premijer Zoran MilanoviÄ‡ u subotu stiÅ¾e u VaraÅ¾dinu na proslavu 25. obljetnice osnivanja Å¾upanijskog SDP-a. Nezaobilazna tema razgovora svakako Ä‡e biti i predstojeÄ‡i unutarstranaÄki izbori na kojima se uz njega za predsjednika kandidirao i Zlatko Komadina te DuÅ¡ko Polovina Lungo. MeÄ‘u vodeÄ‡im ljudima Å¾upanijskog SDP-a istraÅ¾ili smo tko je njihov favorit i kome Ä‡e dati svoj glas.

Mario Habek, saborski zastupnik i predsjednik Å½O SDP-a:

Zoran MilanoviÄ‡ je uvijek bio moj izbor za predsjednika SDP-a i tako Ä‡e i ostati. Nemam nimalo dvojbi da je daleko najbolji izbor da vodi naÅ¡u stranku i vjerujem da Ä‡e u predstojeÄ‡em razdoblju joÅ¡ viÅ¡e demokratizirati stranku, iako smo zahvaljujuÄ‡i njemu veÄ‡ dugo jedina stranka koja bira predsjednika po sustavu jedan Älan-jedan glas.

Alen KiÅ¡iÄ‡, zamjenik Å¾upana i potpredsjednik Å½O SDP-a:

Ja Ä‡u svakako podrÅ¾ati Zorana MilanoviÄ‡a da ostane na Äelu SDP-a iz dva razloga. Prvi je taj Å¡to je u iznimno teÅ¡kim uvjetima vodio Vladu i pritom izveo drÅ¾avu iz recesije, a rezultate rada Vlade vidimo i ovih dana kad i Europska komisija nagovijeÅ¡ta veÄ‡i rast zahvaljujuÄ‡i dobrim temeljima iz proÅ¡le godine. Drugi razlog je Äinjenica da aktualna Vlada nije stabilna, a i krenula je s nekim temama koje mi se nimalo ne sviÄ‘aju, i u svemu tome SDP-u i oporbi je na Äelu potreban jedan jak Äovjek, lider koji zna Å¡to hoÄ‡e, pun iskustva i u svakom trenutku spreman preuzeti upravljanje drÅ¾avom. MilanoviÄ‡ je upravo takav, a Äinjenica da je dobio najveÄ‡i broj preferencijalnih glasova od svih politiÄara u drÅ¾avi jasno govori Å¡to graÄ‘ani misle o njemu.

Dubravka BiberdÅ¾iÄ‡, predsjednica Å½upanijske skupÅ¡tine i potpredsjednica Å½O SDP-a:

SDP je vrlo demokratska stranka, imamo i vrlo demokratske izbore. Bez obzira na bilo Äije izjave ne bojim se za buduÄ‡nost stranke, idemo dalje. Zoran MilanoviÄ‡ ima moju punu podrÅ¡ku iako sam prijatelj sa Zlatkom Komadinom. Mislim da je Zoran voÄ‘a i vodit Ä‡e SDP odluÄno i energiÄno, a to i zasluÅ¾uje. Socijaldemokracija ima veliku podrÅ¡ku u javnosti neovisno Å¡to zbog nekih okolnosti nismo na vlasti. Izuzetno poÅ¡tujem sve kolegice i kolege iz SDP-a, bez obzira na poneka razilaÅ¾enja u miÅ¡ljenjima. RazliÄito miÅ¡ljenje je normalno u velikoj demokratskoj stranci kao Å¡to je SDP.

Hrvoje KovaÄ, zamjenik gradonaÄelnika Lepoglave:

Moj osobni izbor je Zoran MilanoviÄ‡, dosadaÅ¡nji predsjednik. U sustavu izbora â€žjedan Äovjek – jedan glas“ ne mogu govoriti za Gradsku organizaciju stranke u Lepoglavi, ali drago mi je da postoji viÅ¡e kandidata i da svatko sam moÅ¾e izabrati. To su â€žslatke brige“, ta moguÄ‡nost izbora. To je oliÄenje demokracije u stranci.

ÄŒedomir BraÄko, zamjenik gradonaÄelnika Ivanca i predsjednik GO SDP-a:

Moj glas je za dosadaÅ¡njeg predsjednika Zorana MilanoviÄ‡a. Svojim kvalitetama zasluÅ¾uje joÅ¡ jedan mandat. DosadaÅ¡njim radom to je opravdao, a i situacija u politiÄkom Å¾ivotu Hrvatske iziskuje Äovjeka s Ävrstim stavovima. S druge strane MilanoviÄ‡ je spreman i za neke promjene u SDP-u za daljnju demokratizaciju.

Vjeran RadeliÄ‡, zamjenik gradonaÄelnika VaraÅ¾dina:

Moj izbor je poznat javnosti, nekoliko puta sam o tome govorio. Smatram da su u SDP-u nuÅ¾ne promjene. Izgubili smo pet izbora za redom i s promjenama moÅ¾emo preokrenuti taj trend. Od novog predsjednika Zlatka Komadine oÄekujem demokratizaciju stranke, da viÅ¡e odluka donosi Älanstvo, a ne Iblerov trg.

Josip Hehet, predsjednik Gradskog vijeÄ‡a VaraÅ¾dina i predsjednik Å¾upanijskog Foruma seniora:

Mislim da je Zoran MilanoviÄ‡ jedino rjeÅ¡enje. Ima iskustvo, promijenio je retoriku, ima organizacijske sposobnosti kao voÄ‘a, a u Saboru je i moÅ¾e se boriti za interese SDP-a i koalicijskih partnera. Zlatko Komadina nije u Saboru, mali problem je i Å¡to je kratko bio ministar. Po karakteristikama voÄ‘e u prednosti je Zoran MilanoviÄ‡, ne zbog mladosti, veÄ‡ zbog ÄetverogodiÅ¡njeg iskustva. Zna gdje je grijeÅ¡io i borit Ä‡e se da SDP i koalicijski partneri ponovo doÄ‘u na vlast. Znam MilanoviÄ‡a, Äovjeka koji ima iskustva i Äovjeka koji je prevaren od Mosta. To ga boli. To ga revoltira i zbog toga Ä‡e se boriti.

Mladen Smoljanec, sanacijski upravitelj OpÄ‡e bolnice VaraÅ¾din i predsjednik GO Novi Marof:

Ja Ä‡u glasati za Zorana MilanoviÄ‡a jer je on kvalitetniji kandidat za predsjednika SDP-a.

Livija FaiÄ‡, predsjednica Å¾upanijskog Foruma Å¾ena:

VeÄ‡ sam se ranije izjasnila – mislim da sadaÅ¡nji predsjednik Zoran MilanoviÄ‡ i dalje zasluÅ¾uje voditi SDP.

Luka Zrinski, predsjednik Å¾upanijskog Foruma mladih:

Smatram da bi Zoran MilanoviÄ‡ i dalje trebao voditi SDP, to sam i ranije rekao. On je dobro vodio Vladu kada to nije bilo baÅ¡ jednostavno. Vide se napravljeni pomaci i kroz rast BDP-a i kroz posljednje prognoze. Mislim da MilanoviÄ‡ zasluÅ¾uje i dalje voditi SDP.

Daniel VlaisavljeviÄ‡, predsjednik Kluba SDP-a u Å½upanijskoj skupÅ¡tini:

Moj izbor je Zoran MilanoviÄ‡. On je jedini sposoban nositi se s novonastalom politiÄkom situacijom u Hrvatskoj.

www.vzaktualno.hr

Šest otvorenih savjetovanja s javnošÄ‡u

5. veljače 2016.

441

Arhiva

Na internetskim stranicama Grada VaraÅ¾dina trenutaÄno je otvoreno Å¡est savjetovanja sa zainteresiranom javnoÅ¡Ä‡u, podsjeÄ‡aju iz gradske uprave.

Radi se o nacrtima odluka iz podruÄja komunala i gospodarstva. Tako je javnosti dostupan Nacrt odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu i Nacrt odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi, Nacrt odluke o ugostiteljskoj djelatnosti te nacrti odluka vezanih uz Gospodarsku zonu Brezje i Program mjera poticanja razvoja gospodarstva na podruÄju Grada VaraÅ¾dina.

Sva relevantna dokumentacija, obrasci i rokovi za svaki pojedini nacrt nalaze se na: http://varazdin.hr/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu-2016-godini/, a iz Grada VaraÅ¾dina pozivaju zainteresiranu javnost da se prikljuÄi savjetovanjima.

www.vzaktualno.hr

Godišnja vinjeta koštala bi oko 150 eura?

5. veljače 2016.

271

Arhiva

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg ButkoviÄ‡ najavio je moguÄ‡nost uvoÄ‘enja vinjeta kao sustava naplate cestarine na autocestama. ButkoviÄ‡ je kazao da je veÄ‡ naruÄio izradu preliminarne analize. Ta najava novog ministra prometa bila je oÄekivana s obzirom na to da se on joÅ¡ dok je bio u oporbi zalagao za uvoÄ‘enje vinjeta – objavio je Poslovni.hr.

U tome bi trebao imati potporu i Mosta, u kojem su takoÄ‘er u predizbornoj kampanji govorili o zamjeni naplatnih kuÄ‡ica “naljepnicama”. Profesor na Fakultetu prometnih znanosti Ivan DadiÄ‡ veÄ‡ se godinama zalaÅ¾e da promjenu sustava naplate cestarine na hrvatskim autocestama i uvoÄ‘enje vinjeta, a o tome je 2008. godine izradio i cijelu studiju koja je pokazala da su vinjete puno bolje rjeÅ¡enje od postojeÄ‡eg sustava. Profesor DadiÄ‡ kaÅ¾e da u Hrvatskoj 10-dnevna vinjeta za osobna vozila ne bi trebala biti skuplja od 15 eura (112 kuna), mjeseÄna bi pak iznosila oko 50 eura (375 kuna), a godiÅ¡nja 150 eura (1125 kuna).

Sada je, primjerice, cijena cestarine za prvu kategoriju vozila od Zagreba do Splita 174 kune. Tako bi desetodnevna vinjeta koÅ¡tala manje od trenutaÄne cijene jedne voÅ¾nje izmeÄ‘u ta dva grada. MjeseÄna vinjeta bi pak stajala koliko i trenutaÄno voÅ¾nja od Zagreba do Splita i natrag. Za cijenu godiÅ¡nje vinjete od 1125 kuna sad se pak izmeÄ‘u Splita i Zagreba moÅ¾e voziti Å¡est puta. A vinjete bi se u Hrvatskoj, smatra profesor DadiÄ‡, mogle uvesti relativno brzo.

Ako bi postojala snaÅ¾na volja za to, vinjete bi se mogle primijeniti veÄ‡ od poÄetka iduÄ‡e godine. Pritom bi, istiÄe DadiÄ‡, u prijelaznom razdoblju bio u primjeni i postojeÄ‡i sustav naplate. Vinjete bi se uvele prvo na autoceste kojima upravljaju drÅ¾avne tvrtke Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb, a onda bi se nakon dogovora s koncesionarima na Autocesti Zagreb – Macelj i Istarskom ipsilonu taj sustav naplate proÅ¡irio i na te prometnice – objavio je Poslovni.hr.