veljača 2016. – Stranica 75

Protiv ukidanja Å¾upanijskih uprava za ceste

5. veljače 2016.

314

Arhiva

Ukidanje Å¾upanijskih uprava za ceste je neprihvatljivo, zakljuÄeno je tako na 41. sjednici IzvrÅ¡nog odbora Hrvatske zajednice Å¾upanija. InaÄe, meÄ‘u novinama koje bi se mogle uvesti spomenuta je i ona o ukidanju Å¾upanijskih uprava za ceste, a poslove te ustanove obavljale bi Hrvatske ceste.

Predstavnike Udruge Å¾upanijskih uprava za ceste zabrinula je najava promjene reorganizacije gospodarenja cestovnom mreÅ¾om. Prema informacijama kojima raspolaÅ¾u, ukidanje Å¾upanijskih uprava za ceste i potpadanje tih poslova pod Hrvatske ceste predlaÅ¾e se kao jedan od naÄina smanjenja administracije drÅ¾avne uprave.

– Centralizaciju se Å¾eli rijeÅ¡iti centralizacijom. Taj prijedlog nikako ne stoji – rekao je predsjednik Udruge Å½UC-eva Nino Vela.

– Mi traÅ¾imo sredstva za ceste radi sigurnosti graÄ‘ana, a ne za organizacijski sustav. Opravdali smo svoje postojanje jer 95 posto svojih prihoda izravno ulaÅ¾emo u ono za Å¡to smo osnovani – napomenuo je Vela.

Rekao je da u Å¾upanijskim upravama za ceste radi 239 osoba koji brinu za 18.534 kilometara Å¾upanijskih i lokalnih cesta. Usporedbe radi, jedan zaposlenik Å½UC-a brine za 95 kilometara ceste, jedan zaposlenik Hrvatskih cesta za 16 kilometara, a jedan zaposlenik Hrvatskih autocesta za tek 3 kilometra autoceste.

Å½upani su sloÅ¾ni u ocjeni da takvo rjeÅ¡enje za ceste nije prihvatljivo.

– To je van pameti jer Å¾upanijske uprave najbolje znaju kako skrbiti o regionalnim cestama. Problem je u sredstvima koja su okljaÅ¡trena u zadnjih godinu i pol dana – za oko 40 posto sredstava koja su do tada imale te Å¾upanijske uprave – kazao je predsjednik Hrvatske zajednice Å¾upanija i Å¡ibensko-kninski Å¾upan Goran Pauk, ali i dodao da je i u okviru sada raspoloÅ¾ivih sredstava potrebno provesti pravedniju i ravnomjerniju raspodjelu novca po svakom pojedinom Å½UC-u.

– Analize pokazuju da se, nakon intezivne izgradnje autocesta i obnove drÅ¾avnih cesta, potrebno okrenuti obnovi mreÅ¾e Å¾upanijskih i lokalnih cesta, Äime bi dosad izgraÄ‘ena infrastruktura dobila pravi smisao kao gospodarski cestovni krvotok. Naknade za financiranje javnih cesta nisu se poveÄ‡avale posljednjih trinaest godina, naprotiv, sniÅ¾ene su, unatoÄ poveÄ‡anju svih ostalih troÅ¡kova s tim u vezi – istaknuto je na sjednici.

Iako se procjenjuje se kako je za sadaÅ¡nje potrebe vozila i prometa potrebno rekonstruirati polovinu mreÅ¾e Å¾upanijskih i lokalnih cesta, od 2013. godine do danas Å¾upanijske uprave za ceste izgubile su 744 milijuna kuna potrebnih za njihovo odrÅ¾avanje i obnovu.

IzvrÅ¡ni odbor Hrvatske zajednice Å¾upanija odluÄio je podrÅ¾ati Å½UC-eve, a najavljeno je i da Ä‡e se o stvaranju odrÅ¾ivog sustava upravljanja lokalnim i regionalnim cestama razgovarati i s ministrom prometa Olegom ButkoviÄ‡em.

www.vzaktualno.hr

Farmal zatvara pogon u Ludbregu? BiliÄ‡: Nastojat Ä‡emo pomoÄ‡i tvrtki

5. veljače 2016.

606

Arhiva

Pogon farmaceutske tvrtke Farmal u Ludbregu uskoro bi se mogao zatvoriti. Informacija je to koja veÄ‡ neko vrijeme kruÅ¾i Ludbregom, dok iz tvrtke samo kratko poruÄuju kako su bili ‘primorani transformirati Farmal u manju i uÄinkovitiju tvrtku’.

Iako nisu sluÅ¾beno potvrdili da se pogon u Ludbregu zatvara, napominju kako Ä‡e nastojati odrÅ¾ati poslovanje u Hrvatkoj. InaÄe, jedan dio djelatnosti Farmala do sad se obavljao u Zagrebu.

Na informaciju o zatvaranju Farmala reagirao je i ludbreÅ¡ki gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

– Farmal, ludbreÅ¡ki proizvoÄ‘aÄ generiÄkih lijekova, jedan je vaÅ¾nijih kotaÄiÄ‡a uspjeÅ¡ne gospodarske priÄe u naÅ¡em gradu. Tvrtka je nastala od nekadaÅ¡njeg Razvitka, tvornice pletenih koÅ¡ara osnovane joÅ¡ 1959. godine Äime svi dogaÄ‘aji imaju dodatnu teÅ¾inu i Å¾elju za pozitivnim ishodom. Zato je meni osobno, ali i svima nama jako vaÅ¾no da se kompanija restrukturira te osigura svoje mjesto na zahtjevnom farmaceutskom trÅ¾iÅ¡tu. Kao Grad smo spremni podrÅ¾ati sve napore njemaÄkog vlasnika te nove uprave na Äelu s Vesnom Bujas, dr.med,dent MBA, u nastojanjima da saÄuvaju radna mjesta i osiguraju opstanak Farmala, na dobrobit ludbreÅ¡kog gospodarstva i cijeloga Ludbrega – rekao je ludbreÅ¡ki gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

Ta je tvrtka u veljaÄi 2011. godine postala dio ugledne njemaÄke generiÄke farmaceutske tvrtke Dermapharm AG.

Treba podsjetiti kako je tvrtka Farmal do prije nekoliko godina bila pozitivan primjer razvoja. Netom prije nego su uspjeli realizirati planirana ulaganja dogodila se afera Hipokrat. Tako je 2012. godine uhiÄ‡en tadaÅ¡nji predsjednik Uprave DraÅ¾en Dedi te joÅ¡ neki Älanovi uprave.

Sudski spor protiv Dedija, kao ni protiv velikog broja lijeÄnika koji su tada uhiÄ‡eni, joÅ¡ uvijek nije zavrÅ¡io. Zapravo, nije poznato ni kakav bi ishod cijelog procesa mogao biti, a jedino Å¡to je sada sigurno je da je strmoglavi pad Farmala nastao kao posljedica afere Hipokrat.

www.vzaktualno.hr

IzloÅ¾ba maski do kraja veljaÄe

5. veljače 2016.

1217

Arhiva

U Å¡est velikih izloga Kermaikonove Galerije K10, u KukuljeviÄ‡evoj ulici 10, u VaraÅ¾dinu do kraja veljaÄe izloÅ¾ene su maske umjetnika iz Hrvatske i Slovenije, a osim Älanova Kerameikona i ULUPUH-a, tu su i oni koji tek startaju u svom umjetniÄkom izraÅ¾avanju.

Na izloÅ¾bi maski sudjeluju Slavenka BakoviÄ‡, Sandra Ban, Å tefanija BaranaÅ¡iÄ‡, Vanda Bilinski, Marina BlaÅ¾ek, Å½eljka BraÄko, Sanja Brezovec, Ana EreÅ¡, Ljiljana FuÄkor Grahovac, Petar GaliÄ‡, Sapana Gandharb, Narcisa GlaÅ¾ar, Mladen IvanÄiÄ‡, Nedjeljko KrÄar, Margareta KrstiÄ‡, Ljubica LovrenÄiÄ‡, Lidija MaÄek StaniÄ‡, Mirjana MareniÄ‡, ViÅ¡nja MarkovinoviÄ‡, Dora PeziÄ‡ MijatoviÄ‡, Katica Podlesek, Boris Roce, Karmen Å arman, BlaÅ¾enka Å oiÄ‡ Å tebih, Jadranka Vilus, Marija ViÅ¡iÄ‡ Guina i Robert Wrana.

www.vzaktualno.hr

Sudarili se na kriÅ¾anju

4. veljače 2016.

1324

Arhiva

NeÅ¡to prije 20 sati na kriÅ¾anju ZagrebaÄke i PreÅ¡ernove ulice u VaraÅ¾dinu dogodila se prometna nesreÄ‡a u kojoj su sudjelovala dva osobna vozila.

OÄevid je u tijeku, a prema rijeÄima oÄevidaca na oba vozila nastala je materijalna Å¡teta. OzlijeÄ‘enih, Äini se, nema.

www.vzaktualno.hr

DrÅ¾avni prvak u ciklokrosu Matija MeštriÄ‡ kod gradonaÄelnika

4. veljače 2016.

274

Arhiva

GradonaÄelnik Novog Marofa SiniÅ¡a JenkaÄ primio je danas Matiju MeÅ¡triÄ‡a, prvaka Hrvatske u ciklokrosu do 23 godine te ostale Älanove BiciklistiÄkog kluba Maraton Kreidler. Uz Matiju na primanju su bili i Stjepan Hunjak, bronÄani na Prvenstvu u kategoriji mladi juniori, predsjednik kluba Branimir Å afran, dopredsjednik i trener Branimir Å timec te roditelji osvajaÄa medalja.

Matija MeÅ¡triÄ‡ nedavno je na Prvenstvu Hrvatske u ciklokrosu, odrÅ¾anom u Svetoj Nedjelji, postigao odliÄan uspjeh osvajanjem naslova prvaka meÄ‘u natjecateljima do 23 godine te srebrne medalje u kategoriji seniora.

Uz ovako sjajne rezultate Matija u proÅ¡loj sezoni ima i niz zapaÅ¾enih rezultata na Europskom prvenstvu u brdskom biciklizmu kao Älan juniorske reprezentacije.

– Zaista sam zadovoljan i sretan zbog ovih rezultata i vjerovao sam da se toliki uloÅ¾en trud mora isplatiti. Prvi sljedeÄ‡i, a i jedini cilj ove godine mi je uvrstiti se u top 100 biciklista svijeta. Zahvalan sam roditeljima, treneru, klubu, sponzorima i svima koji mi pomaÅ¾u pri ostvarenju ovih ciljeva – izjavio je Matija.

Kako bi ostvario ovako odliÄne rezultate Matija trenira svakodnevno izmeÄ‘u 4 i 6 sati, a fiziÄku pripremljenost, on i ostali Älanovi kluba, odrÅ¾avaju i nastupima na trkaÄkim ligama poput Cross lige Beretinec te Zimske brdske lige IvanÄica ili pak Zimske cross lige LuÅ¾ec. Matija, njegov brat Josip MeÅ¡triÄ‡, ali i ostali Älanovi kluba, pokazuju svoju sportsku svestranost osvajanjem prvih mjesta i na tim utrkama.

Od planova za ovu godinu u Klubu najavljuju orijentiranost prema domaÄ‡em Kup natjecanju i Prvenstvu gdje ih oÄekuje desetak jakih natjecanja te nastup na vrlo jakim utrkama Kupa u Austriji.

Ovako vrhunske rezultate prati i odliÄan rad i organizacija u BK Maraton Kreidler. GodiÅ¡nje potrebe kluba su oko 250 tisuÄ‡a kuna od Äega veliki dio â€žpokriva“ jedan od glavnih sponzora Trgovina Beciklin iz Preloga. U osiguranju financijskih sredstava sudjeluje i Grad Novi Marof preko Zajednice Å¡portskih udruga, a veliku potporu u radu kluba pruÅ¾aju i roditelji natjecatelja.

Uz Matiju MeÅ¡triÄ‡a te njegovog brata Josipa klub ima joÅ¡ nekoliko natjecatelja koji veÄ‡ sada postiÅ¾u zapaÅ¾ene rezultate, a velike sportska ostvarenja tek su pred njima. Svakako treba istaknuti Stjepana Hunjaka koji je u kategoriji mladih juniora na Prvenstvu Hrvatske u ciklokrosu osvojio bronÄanu medalju.

Na odliÄnim sportskim rezultatima, ali i predanom radu rukovodstva kluba, Äestitao je gradonaÄelnik Novog Marofa SiniÅ¡a JenkaÄ. BuduÄ‡i da je i sam bio istaknuti sportaÅ¡, JenkaÄ je naglasio da zna koliko je truda, odricanja i napora uloÅ¾eno u ovakav rezultat. PoruÄio je Älanovima kluba da mogu biti uzor svojim vrÅ¡njacima te putokaz i potvrda da predani rad i ustrajnost vode do uspjeha.

– Ovako odliÄni rezultati motiv su i svima nama. Moj zadatak kao gradonaÄelnika je da se brinem za sport, kao i za sve ostale segmente u Å¾ivotu i funkcioniranju naÅ¡eg Novog Marofa. Cilj je da pokretanjem gospodarstva i pozitivnih trendova osiguramo joÅ¡ viÅ¡e sredstava za sport, kulturu, odgoj i obrazovanje te rad udruga. Grad pomaÅ¾e sport u skladu sa svojim moguÄ‡nostima, a posebno smo usredotoÄeni na ovakve rezultate i uspjehe. Tako Ä‡e biti i dalje, poticat Ä‡emo amaterski sport te masovno bavljenje mladih sportom. Hvala vam joÅ¡ jednom Å¡to svojim radom i rezultatima pronosite ime naÅ¡eg grada u Hrvatskoj, ali i izvan granica naÅ¡e zemlje – poruÄio je Älanovima kluba gradonaÄelnik JenkaÄ.

www.vzaktualno.hr

Zeleno svjetlo za Varkomova ulaganja

4. veljače 2016.

598

Arhiva

Tvrtka Varkom planira u ovoj godini dvije veÄ‡e investicije na podruÄju grada VaraÅ¾dinskih Toplica. RijeÄ je o ulaganju od 1,5 milijuna kuna u izgradnju vodovoda u naseljima BoriÄevec i Hrastovec te za dio naselja Petkovec. Tim projektom rijeÅ¡it Ä‡e se vodoopskrba za 80-ak domaÄ‡instva u tom dijelu VaraÅ¾dinskih Toplica. Drugi projekt je takoÄ‘er izgradnja vodovoda za naselje Donja Poljana. Taj projekt znaÄi vodovod za 60-ak domaÄ‡instva iz tog mjesta. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna kuna. Varkom kreÄ‡e i u izradu projektne dokumentacije za Aglomeraciju VaraÅ¾dinske Toplice, a radi se o sredstvima u iznosu od 1,24 milijuna kuna.

Zeleno svjetlo za ta ulaganja dalo je i Gradsko vijeÄ‡e VaraÅ¾dinskih Toplica na sjednici odrÅ¾anoj u Äetvrtak. VijeÄ‡nici su naime prihvatili ZakljuÄak o davanju suglasnosti dioniÄkom druÅ¡tvu Varkom VaraÅ¾din za realizaciju Razvojnih programa sustava vodoopskrbe i odvodnje u sklopu kojih su i spomenuti projekti.

VijeÄ‡e je ujedno imenovalo Lindu NovaÄiÄ‡, dosadaÅ¡nju ravnateljicu DjeÄjeg vrtiÄ‡a â€žTratinÄica“, na novi mandat od Äetiri godine. DosadaÅ¡nji rad ravnateljice naiÅ¡ao je na pohvale vijeÄ‡nika Äemu u prilog govori i jednoglasna potpora prilikom glasanja.

VijeÄ‡e je prihvatilo i Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o koeficijentima za obraÄun plaÄ‡e sluÅ¾benika i namjeÅ¡tenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada VaraÅ¾dinskih Toplica. Radi se o poveÄ‡anju koeficijenta plaÄ‡e za komunalnog i prometnog redara. Do poveÄ‡anja koeficijenta doÅ¡lo je zbog poveÄ‡anja obima posla i nadleÅ¾nosti, a koje su uzrokovane izmjenama Zakona o graÄ‘enju te Zakona o gospodarenju otpadom. U raspravi je istaknuta Äinjenica da su inaÄe primanja zaposlenika u gradskoj upravi neÅ¡to niÅ¾a Å¡to tu upravu Äini Å¡tedljivom u usporedbi s jedinicama lokalne uprave i samouprave pribliÅ¾no iste veliÄine i broja stanovnika. PrihvaÄ‡eno je i izvjeÅ¡Ä‡e tvrtke Eko Flor Plus o prikupljanju komunalnog otpada za proteklu godinu.

Na aktualnom satu gradonaÄelnica Goranka Å tefaniÄ‡ odgovorila je na niz pitanja prvenstveno vezano uz komunalnu infrastrukturu. Bilo je rijeÄi o izgradnji mosta izmeÄ‘u Tuhovca i Svibovca, odnosno izgradnju pjeÅ¡aÄkih staza prilikom izgradnje mosta za Å¡to je Å tefaniÄ‡ potvrdila da je sastavni dio projekta. Potvrdila je i da se u suradnji sa Å½upanijskom upravom za ceste radi na izradi projekta i planova za sanaciju kliziÅ¡ta.

www.vzaktualno.hr

Presudio Podolnjakov glas

4. veljače 2016.

278

Arhiva

Saborsko predsjedniÅ¡tvo odluÄilo je vratiti pokroviteljstvo nad obiljeÅ¾avanjem BleiburÅ¡ke tragedije, piÅ¡e HRT, a prenosi Jutarnji.hr. ÄŒetiri glasa su bila “za”, a dva “protiv”. Da bude pokrovitelj nad srediÅ¡njom komemoracijom Å¾rtava blajburÅ¡ke tragedije i kriÅ¾nog puta, Sabor je zamolio PoÄasni bleiburÅ¡ki vod. Pokroviteljstvo je ukinuto u proÅ¡lom sazivu Sabora.

Presudni Äetvrti glas “za” dao je Mostov potpredsjednik Sabora Robert Podolnjak.

Potpredsjednika Sabora Ivana TepeÅ¡a (HSP AS) Å¾alosti Å¡to PredsjedniÅ¡tvo o vraÄ‡anju pokroviteljstva nije odluÄilo jednoglasno. “Svaka Å¾rtva je Å¾rtva i moramo joj odati poÄast, a Bleiburg je mjesto i vrijeme da odamo poÄast svim Å¾rtvama koje su pale nevine od svibnja 1945. na Bleiburgu, Hudoj Jami, u Teznom i na KriÅ¾nom putu”, izjavio je TepeÅ¡.

Radi se, kaÅ¾e, o desecima tisuÄ‡a Å¾rtava. “NaÅ¾alost, ne postoji ni jedan sudski proces, a kamoli da je netko odgovarao za te zloÄine. Bit Ä‡emo u svibnju na Bleiburgu i dostojno Ä‡emo obiljeÅ¾iti Å¾rtve koje su pale nevine poslije Drugog svjetskog rata“, poruÄio je. Naglasio je i da nikada ne treba dijeliti Å¾rtve. “Ubojstvo jednog Äovjeka je zloÄin i onaj tko ubije jednog Äovjeka je zloÄinac”, rekao je TepeÅ¡.

Komentirao je izjavu Äelnika SDP-a Zorana MilanoviÄ‡a kako Bleiburg nije odavanje poÄasti Å¾rtvama nego Å¾alovanje za propalom NDH, rekavÅ¡i kako je to relativizacija i prikrivanje komunistiÄkih zloÄina koji su poÄinjeni nad nevinim Å¾rtvama od svibnja 1945. pa nadalje.

www.vzaktualno.hr